U okviru 57. Međunarodne smotre folklora Zagreb, 15. srpnja u dvorani Hrvatske matice iseljenika održana je predstava pučkoga kazališta na gradišćanskome govoru Kazališnog društva „Dugava“ iz Pinkovca u Gradišću.
Večer pučkog kazališta predstavila je Pet kratkih kazališnih komada Joške Weidingera u kojima je starija generacija Kazališne skupine društva “Dugava” prezentno očitovala način na koji čuvaju i promiču svoj štojski poddijalekt gradišćanskoghrvatskog jezika. Duhovite priče iz svakodnevnog života, u kojima je česta tema jezična zavrzlama, publika je lako pratila uz projekciju prijevoda. Pinkovčani njeguju štokavsko-čakavski govor. Općina Pinkovac nalazi se na jugu Gradišća. Ima oko 800 stanovnika, od čega većinu čine Hrvati. Selo se po prvi put spominje 1427. godine, a Hrvati su se doselili u 16. stoljeću i do danas čuvaju svoj jezik i kulturu. Hrvatska matica iseljenika dodijelila je 1996. godine Pinkovcu nagradu Najselo za posebno zalaganje u očuvanju kulture, jezika i hrvatskoga identiteta. Svrha društva Dugava je promicanje i očuvanje gradišćanskohrvatskog jezika i kulture. U tu svrhu Društvo redovito priprema kazališne komade na gradišćanskohrvatskom jeziku s djecom, mladima i odraslima te organizira kulturne priredbe (npr. mesopusne zabave, autorska čitanja i predbožićne priredbe). (Katalog 57. MSF Zagreb)
Izraz gradišćanskohrvatski ima dvojako značenje: odnosi se na govore Hrvata u pokrajini Gradišće, a isto tako služi i kao zajednički naziv za sve hrvatske idiome u Gradišću i u područjima koja nisu u Austriji nego u Mađarskoj, Slovačkoj ili Češkoj. Gradišćanski Hrvati su potomci iseljenika koji su se koncem 15. i početkom 16. Stoljeća pred navalom Osmanlija odselili iz hrvatskih krajeva iz Hrvatske ili sjeverozapadne Bosne na sjever. Gradišćanskohrvatski jezik objedinjuje gradišćanskohrvatske čakavske, štokavske i kajkavske govore, a u Austriji je kod popisa pučanstva 2001. godine, kada se zadnji put pitalo za materinski jezik, 19 374 stanovnika navelo da govori gradišćanskohrvatski. Ukupan broj govornika procjenjuje se na oko 30 000 – 40 000. (Kinda-Berlakovich, Andrea Zorka. 2017. Razlike u čakavskim ikavsko-ekavskim govorima sjevernog i srednjeg Gradišća, Hrvatski dijalektološki zbornik 21 (2017), 163–176)
Međunarodna smotra folklora održava se u Zagrebu od 1966. Godine, prikazujući i afirmirajući tradicijsku kulturu i folklor brojnih domaćih i stranih sudionika. Nastavlja dugu tradiciju smotri Seljačke sloge, kulturne, prosvjetne i dobrotvorne organizacije Hrvatske seljačke stranke između dvaju svjetskih ratova. U suvremenoj Hrvatskoj Smotra je dio svjetskog pokreta za očuvanje kulturne baštine koji prati programe UNESCO-a. Odlukom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Zagreba, 2014. godine proglašena je festivalskom priredbom od nacionalnog značenja. Ovogodišnja 57. Međunarodna smotra folklora Zagreb održava se od 19. – 23. srpnja, a temom Pokraj Kupe, lađane vodice obilježava stotinu godina od etnografske “pokupske ekspedicije” u kojoj je mala skupina entuzijasta i avanturista, zaposlenika i suradnika Etnografskog muzeja, preplovivši udaljenost od stotinjak kilometara, u četiri tjedna obišla 34 sela s lijeve i desne obale Kupe, istražujući etnografski relevantne pojave te kulturnoumjetničku baštinu u cjelini. . Programom 57. Međunarodne smotre folklora Zagreb obilježava se velika obljetnica toga jedinstvenog pothvata te programom prikazuje suvremeno stanje folklornih skupina Pokuplja. (Katalog 57. MSF Zagreb)
Tekst: Valentina Badanjak Pintarić; Foto: Buga Cvjetanović
