Slovenija kao relativno mala europska država, s mladom demokracijom, u nizu europskih i svjetskih političkih događanja često uspješno djeluje u rješavanju aktualnih pitanja. Primjerice, prošle je godine tijekom jednogodišnjeg mandata članstva u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda tadašnja ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon i glavni predstavnik Slovenije u Vijeću sigurnosti, ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar, pokrenuli više inicijativa i prijedloga.
Posebno je bilo zapaženo istupanje slovenskih predstavnika u rješavanju velikoga humanitarnog i političkog problema Palestine, kada su zajedno s predsjednicom Republike Slovenije isticali rješenje koje predviđa postojanje dviju država – izraelske i palestinske. Njihova osuda genocida u Palestini imala je širok odjek u svijetu. Naravno, takav odnos prema gorućim svjetskim temama bio je zapažen u međunarodnim organizacijama, posebice u Europskoj uniji, odnosno Europskoj komisiji.
Istodobno je takav odnos Europske unije prema dotadašnjoj garnituri slovenske vanjske politike zasmetao nakon nedavnih izbornih promjena i formiranja nove slovenske vlade premijera Janeza Janše. On ne krije da će provoditi rezove gdje god stigne, ako mu netko ili nešto nije po volji.
Prva na udaru bila je, do početka lipnja, ministrica vanjskih poslova i potpredsjednica Vlade Tanja Fajon. Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas u službenom je postupku predložila Tanju Fajon za novoga posebnog predstavnika EU-a za veliku afričku regiju Sahel. Fajon je prihvatila tu dužnost te je o tome, prilikom primopredaje ministarske dužnosti, službeno obavijestila novoga ministra vanjskih poslova Tonea Kajzera.
Početkom ovoga mjeseca nastavljeni su daljnji postupci, a na dnevnom redu predstavnika država članica EU-a bilo je imenovanje Tanje Fajon. Međutim, ta je točka na zahtjev slovenske vlade skinuta s dnevnog reda, što je izazvalo začuđenost među predstavnicima država članica, a posebno kod Kaje Kallas.
Tanja Fajon pokušala je smireno reagirati rekavši:„Nemam riječi. U ovom je trenutku to veća šteta za Sloveniju nego za mene. Bio je to dug i detaljan izborni postupak i bilo je više kandidata. Bila sam izabrana i dobila podršku svih država.“
Istodobno sadašnji ministar Tone Kajzer odgovorio je da nema podatak o tome je li o pitanju odlučivala slovenska vlada, ali je dodao kako će „nastojati da dođe do rješenja u interesu EU-a na tom području i u interesu Slovenije“.
Da skratimo ta natezanja, ministar je dobio signal od Janeza Janše, a isto tako i Europska komisija u Bruxellesu, da „Slovenija nije za taj prijedlog“. Time još nije bilo sve odlučeno, no Kaja Kallas ipak je odustala od svojega prijedloga.
Tanja Fajon ovako je objasnila razvoj događaja:„Visoka predstavnica EU-a Kaja Kallas sinoć me obavijestila da je zbog pritiska slovenske vlade i Europske pučke stranke (EPP) opozvala moju nominaciju. Žao mi je što je dnevna politika nadvladala državne i europske interese. Umjesto da se odlučuje prema stručnosti, iskustvu i rezultatima, presuđuju politički pritisci nacionalnih vlada. To je vrlo opasan presedan.“
Dodala je kako je ovim postupkom slovenska vlada „ozbiljno narušila svoj ugled, što može znatno negativno utjecati na buduće kandidature slovenskih dužnosnika za visoke funkcije u Europskoj uniji“.
Evo kako je to komentirala predsjednica Republike Slovenije dr. Nataša Pirc Musar:„Grubo uskraćivanje podrške znači da je za potporu slovenskim kandidatima u međunarodnim institucijama važnija politička pripadnost nego iskustvo i znanje. Rezultat takvog postupanja bit će manje sudjelovanje Slovenki i Slovenaca u međunarodnim institucijama.“
U slovenskoj oporbi tvrde:„To je pravi politički revanšizam na štetu interesa i ugleda Slovenije. Takvo postupanje Vlade destruktivno je i nezrelo.“
Posebnu moralnu težinu ovom događaju u slovenskoj diplomaciji daje neopoziva ostavka Samuela Žbogara na položaj stalnoga predstavnika Slovenije pri Ujedinjenim narodima u New Yorku, i to upravo u danima kada je eliminirana kandidatura Tanje Fajon za visoku funkciju u Europskoj uniji.
Žbogar zasad ne želi govoriti o razlozima ostavke, osim što navodi da su osobne prirode. No mnogo toga upućuje na zaključak da je riječ o načelnim razlozima. Kako piše jedan ugledni slovenski medij, Žbogar je odstupio „zbog drukčijih vanjskopolitičkih usmjerenja nove slovenske vlade“. Takav se potez može razumjeti kod diplomata koji je uspješno obnašao dužnost ministra vanjskih poslova u vladi Boruta Pahora, vodio slovensku misiju u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, a u vladi Tanje Fajon bio državni tajnik.
Gotovo u isto vrijeme dogodio se sličan slučaj, ali je riješen bitno drukčije, u skladu s formalnim postupkom Europske unije.
Naime, Europska komisija imenovala je slovenskoga diplomata Marka Makoveca glavnim savjetnikom za pomirbu i normalizaciju Zapadnog Balkana. Makovec je i dosad obnašao više dužnosti u institucijama Europske unije. Bio je, primjerice, šef kabineta europske povjerenice za proširenje Marte Kos te zamjenik glavnog direktora za države zapadne Europe, Zapadnog Balkana, Tursku i Ujedinjenu Kraljevinu u Europskoj službi za vanjsko djelovanje (EEAS).
Očito je riječ o stručnjaku za područje proširenja Europske unije, iskusnom diplomatu u osjetljivim političkim okolnostima i čovjeku koji zna tražiti kompleksna rješenja u međunarodnim odnosima. Njega nije zahvatila oštrica Janeza Janše jer je imenovanje na tu važnu dužnost za Zapadni Balkan u isključivoj nadležnosti vrha Europske komisije.
Janša nastavlja voditi svoju političku igru te i dalje traži saveznike u lobističkim krugovima Izraela. U goste je primio, a potom poveo i na planinarski izlet na vrhove Triglava, bivšeg austrijskog kancelara Sebastiana Kurza, danas predsjednika izraelske tvrtke Dream Group, koji je u Sloveniju došao lobirati za izraelske kibernetičke alate i tehnologiju. Navodno je riječ o tehnološkim rješenjima namijenjenima državama radi jačanja njihove kibernetičke sigurnosti.
Reakcije oporbe bile su pune sumnji zbog ranijih tvrdnji i podataka o mogućem sudjelovanju izraelskih obavještajnih službi u prošlim parlamentarnim izborima u Sloveniji. Iz niza oštrih reakcija izdvajamo nešto umjereniju izjavu parlamentarne skupine socijaldemokrata:
„Informacija nije iznenađujuća. Znamo da Janez Janša tijesno surađuje s Izraelom, iznenađuje samo to što to više ni ne skriva. Ostaje pitanje nad kim će primijeniti sustave za špijunažu i zašto nam to govori lobist, osuđeni političar iz Austrije.“
U oporbi zaključuju:
„Očito dobivamo kibernetičku opremu koja će aktualnoj vladi omogućiti prisluškivanje i nadzor političkih protivnika.“
Da političke posljedice nisu prolazne ni za ljude iz Janšina kruga govori i podatak da je njihov eurozastupnik Branko Grims zbog ekstremno desnih istupa izbačen iz Kluba Europske pučke stranke (EPP) u Europskom parlamentu.
