Plenković: Od početka prvog do kraja drugog mandate naše Vlade prosječna plaća narasla za 577 eura i iznosi 1.326 eura

Plenković: Od početka prvog do kraja drugog mandate naše Vlade prosječna plaća narasla za 577 eura i iznosi 1.326 eura
 Na početku  sjednice Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko važnih tema i aktualne gospodarske pokazatelje. Izvijestio je kako je prosječna plaća u Hrvatskoj u ožujku iznosila 1.326 eura, što predstavlja povećanje od 78 eura u odnosu na veljaču. Od početka njegove prve vlade do sada, prosječna plaća narasla je za 577 eura, sa 749 na 1.326 eura. Premijer je naglasio kako su, unatoč inflaciji, prosječne plaće realno porasle za 37,5 posto.

Također je naveo da je medijalna plaća u ožujku iznosila 1.086 eura, što je rast od 4 posto u odnosu na prethodni mjesec. Plenković je odbacio tvrdnje da je inflacija poništila rast plaća, ističući da su plaće rasle brže od cijena. Dodao je kako su brojna porezna rasterećenja, uključujući reformu sustava poreza na dohodak i ukidanje prireza, pridonijela povećanju plaća.

Premijer je pohvalio čelnike lokalne samouprave koji su smanjili porez na rad, čime su omogućili rast prihoda lokalnih jedinica od poreza na dohodak između 25 i 35 posto. Pozvao je sve lokalne čelnike da krajem godine razmotre daljnje snižavanje stope poreza na dohodak. Osim toga, Plenković je istaknuo kako je novi Zakon o plaćama u državnoj i javnim službama, vrijedan milijardu i 600 milijuna eura, omogućio povijesni rast plaća za 245 tisuća ljudi. Prosječan rast plaća u tim službama bio je oko 32 posto u odnosu na ožujak prošle godine. Premijer je naglasio i rekordan broj zaposlenih, koji je narastao na milijun i 710 tisuća, te najmanji broj nezaposlenih ikada, ispod 90 tisuća. Istaknuo je da je Europska komisija revidirala procjene rasta hrvatskog BDP-a u 2024. godini na 3,3 posto, što je drugi najviši rast unutar EU-a.

Najavio je novo izdanje trezorskih zapisa ukupnog iznosa 900 milijuna eura. Izdanja će biti podijeljena na tromjesečne zapise od 250 milijuna eura i jednogodišnje zapise od 650 milijuna eura, s prinosima od 3,75 posto i 3,65 posto. Očekuje se povjerenje građana i institucionalnih investitora u državne financije.

Premijer se osvrnuo i na obnovu nakon potresa, navodeći kako su obišli nekoliko gradilišta u Zagrebu, uključujući višestambenu zgradu u Đorđićevoj ulici te zamjenske kuće u Markuševcu i Čučerju. Naglasio je da će sve zamjenske kuće na području Zagreba biti dovršene do kraja 2025. godine. Plenković je obišao i graničnu policiju u Cetingradu, gdje je istaknuo važnost njihove uloge u čuvanju vanjske granice EU-a i Schengena. Spomenuo je sudjelovanje na obilježavanju 31. obljetnice Ličko-senjske županije te obilazak STEM centra u Gospiću. Osvrnuo se i na Rezoluciju Opće skupštine UN-a kojom se 11. srpanj proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, ističući kako je Hrvatska podržala ovu rezoluciju i osuđuje svako poricanje genocida.

Na kraju sjednice, Plenković se susreo s ministrom zdravstva i socijalne skrbi SAD-a Xavierom Becerrom, a nakon sjednice i s veleposlanicima država članica EU-a. Premijer je maturantima zaželio veselu i pristojnu norijadu.

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.