Vrijeme četvrtog desetljeća hrvatske samostalnosti je vrijeme zaokruživanja svih bitnih ciljeva, a istodobno očuvanja socijalne kohezije u društvu, kazao je premijer Plenković danas sudjelujući na obilježavanju 30. godine osnutka Virovitičko-podravske županije. Naglasivši da u Hrvatskoj nikad nije bilo investicija kao što je sada, uz 25 milijardi eura europskih sredstava na raspolaganju za ovo desetljeće, poručio je da nikada nismo bili politički konsolidiraniji, ekonomski napredniji i razvojno dinamičniji. Ulazeći u jesen, najavio je premijer, Vlada će ponovo donijeti paket potpora kako bi ciljanim mjerama na vrijeme pomogla građanima i gospodarstvu.
U povodu Dana Virovitičko-podravske županije, predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na svečanoj sjednici Županijske skupštine kojom se obilježava 30. godina osnutka te županije.
Tom je prigodom poručio kako je fiskalna i funkcionalna decentralizacija Vladina trajna, stalna i konkretna politika. Kao primjer rezultata te politike, naveo je da su u Virovitičko-podravskoj županiji od 2017. do 2022. prihodi rasli za skoro 80 posto.
Na taj način, dodao je, čelnici lokalnih jedinica dolaze u poziciju da konkretnije realiziraju svoje ciljeve i programe.
Uz to, kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem u Virovitičko-podravskoj županiji realizirano je projekata u vrijednosti većoj od 300 milijuna eura, što je premijer ocijenio snažnim postignućem i na tome čestitao.
Iz Mehanizma urbanoga razvoja u kojem je na raspolaganju 680 milijuna eura direktne pomoći gradovima, najavio je premijer Plenković, gradu Virovitici bit će na raspolaganju 18 milijuna eura kako bi mogli realizirati svoje prioritetne projekte.
Što se tiče prometne povezanosti Podravine i Slavonije, treba dovršiti još nekoliko trasa brzih cesta, kazao je premijer Plenković, prije svega dionicu od Križevaca prema Koprivnici te dionicu od Farkaševca prema Bjelovaru i dalje prema Virovitici.
Tako će se, dodao je, mrežom brzih cesta riješiti pitanje prometne povezanosti Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko- križevačke županije.
Nakon brojnih investicija u ostalu prometnu infrastrukturu, slijede velike investicije u željeznicu
Deseta godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji i godina u kojoj se obilježava 30 godina županijskog ustroja zemlje, ali i osma godina mandata ove Vlade, prigoda je, kazao je premijer Plenković, da se rezimiraju postignuća te vidi što još preostaje realizirati.
Istaknuo je da je u protekla dva mandata Vlada radila na dva paralelna procesa. Jedan je bio realiziranje obećanja i strateških ciljeva, a drugi pronalaženje rješenja za krize koje su bile van domašaja Vladinog utjecaja.
"Kada pogledamo što smo sve realizirali, rekao bih da smo u danim okolnostima uspjeli ostvariti gotovo sve što je bilo strateški bitno za Hrvatsku", naglasio je.
Hrvatska je danas dio najužeg kruga zemalja unutar Europske unije, kao dio Schengenskog prostora i europodručja, ima najveći kreditni rejting u povijesti prema sve tri svjetske agencije, kontinuirano je u procesu gospodarskog rasta nakon velike krize uslijed pandemije Covida-19, a uspjela je realizirati i brojne strateške infrastrukturne projekte, naveo je predsjednik Vlade.
Nakon velikih investicija u infrastrukturu cestovnog, pomorskog i zračnog prometa, kazao je, slijede brojne investicije u željeznički promet, koji je na određeni način bio zapušten u proteklih nekoliko desetljeća.
Najveći broj zaposlenih i najmanji broj nezaposlenih
Govoreći o broju zaposlenih, premijer je istaknuo da je na početku mandata ove Vlade u Hrvatskoj bilo četiri zaposlena na jednog nezaposlenost, a danas je broj zaposlenih višestruko uvećan pa je sada 16 zaposlenih na jednog nezaposlenog.
U tom je kontekstu naveo primjer Virovitičko-podravske županije u kojoj je danas 4.000 nezaposlenih ljudi, što je najniži broj nezaposlenih ikada, a slična situacija je i drugdje u Hrvatskoj pa smo tako danas u situaciji da moramo uvoziti radnu snagu u određenim sektorima, poput građevinarstva i uslužnih djelatnosti, dodao je.
Hrvatska je, također, i veliko gradilište, kazao je predsjednik Vlade, istaknuvši da su, uz ulaganja u područja pogođena potresom, ulaganja u brojne druge infrastrukturne projekte veća nego ikada.
Iako se te velike investicije, dodao je, događaju u vrijeme ruske agresije na Ukrajinu uslijed koje je došlo do povećanja cijena građevinskih radova, ipak su sve to veliki zamašnjaci gospodarskog rasta.
I ova turistička sezona pridonijet će tom rastu, kazao je premijer Plenković, istaknuvši da su brojevi dolazaka i noćenja na višoj razini od prošle godine, a po prihodima i puno veći.
Nove mjere potpore građanima i gospodarstvu
Ulazeći u jesen, najavio je premijer, Vlada će ponovo donijeti paket potpora kako bi ciljanim mjerama na vrijeme pomogla građanima i gospodarstvu.
Od ostalih socijalnih politika Vlade najavio je da će se do kraja ove godine donijeti Zakon o inkluzivnom dodatku, koji se odnosi na osobe s invaliditetom, kao i Zakon o dječjem doplatku, koji će također povećati naknade i opseg onih koji će njime biti obuhvaćeni.
Uz sve to, dodao je, nastavlja se i s ulaganjem u obrazovanje, što ostaje jedan od prioriteta, a slijedi razdoblje najvećeg ulaganja u obrazovnu infrastrukturu ikada, za što će se izdvojiti ukupno milijarda i 700 milijuna eura.
Cilj je uspostaviti jednosmjensku nastavu u cijeloj zemlji i tako dosegnuti europski standard, naglasio je.
Zakon o trgovini dobar je potez koji vodi računa o Hrvatskoj kao turističkoj zemlji, ali i regulira rad nedjeljom
Osvrnuvši se na raspravu koja se vodila prije par tjedana o Zakonu o trgovini, premijer Plenković podsjetio je da je taj zakon realizirao jedan od programskih ciljeva Vlade, a to je bilo reguliranje rada nedjeljom.
Naglasivši da je reguliranje rada nedjelom kulturološko i mentalitetno pitanje, ali i pitanje ideološkog političkog odabira te dio programa HDZ-a, najveće stranke u koaliciji, dodao je ta je taj zakon jednako tako donesen uz potporu svih koalicijskih partnera jer nudi dobar i kvalitetan balans od 16 radnih nedjelja u godini, koji vodi računa o Hrvatskoj kao turističkoj zemlji i navikama potrošača.
Istodobno, kazao je, zakon stavlja akcent na neradne nedjelje, kao uostalom i u puno drugih razvijenih zapadnih zemalja koje žive u kapitalizmu puno duže nego Hrvatska, poput Francuske, Austrije, Slovenije i Njemačke.
Potrošačka navika, dodao je, nešto je što se može prilagoditi, a distribucija prometa se dijeli na neke druge dane, kao što to pokazuju primjeri iz tih drugih zemalja.
Zato taj zakon premijer smatra dobrim potezom koji ni na koji način ne stavlja u rizik mahom obalne županije jer vodi računa o intenzivnom dijelu turističke sezone.
S druge strane, onima koji su često radili nedjeljom omogućuje da taj dio vremena posvete svojim obiteljima jer obitelj je jezgra našeg društva, poručio je premijer Plenković.
Vrijeme zaokruživanja svih ciljeva, uz istodobno povećanje kvalitete života
Vrijeme četvrtog desetljeća hrvatske samostalnosti je vrijeme zaokruživanja svih bitnih ciljeva, a istodobno očuvanja socijalne kohezije u društvu, kazao je premijer Plenković, naglasivši da u Hrvatskoj nikad nije bilo investicija kao što je sada, uz 25 milijardi eura europskih sredstava na raspolaganju za ovo desetljeće.
"Nikada nismo bili politički konsolidiraniji, ekonomski napredniji i razvojno dinamičniji kao što smo sada", poručio je.
Nakon svih mjera za povećanje plaća u proteklom razdoblju, Vlada će učiniti i nove iskorake tijekom jeseni i nastaviti trend povećanja kvalitete života, bez obzira na i dalje visoke inflatorne pritiske.
U kontekstu te krize podsjetio je da su cijene energenata u Hrvatskoj, tijekom svih godinu i pol dana od početka ruske agresije na Ukrajinu koja je tu krizu i uzrokovala, bile stabilne i znatno niže u nego u brojnim drugim zemljama.
Država je u toj krizi, naglasio je premijer Plenković, zaštitila građane, radna mjesta i gospodarstvo.
Čestitajući na kraju još jednom Dan županije, premijer Plenković zaželio je da svi zajedno pomognu daljnjem gospodarskom rastu toga kraja i okretanju demografskih trendova, što je strateško pitanje budućnosti Hrvatske.
