Na današnjem, 100. zasjedanju Vlade RH, u otvorenom dijelu sjednice, raspravljeno je o 28 točaka dnevnog reda te su između ostaloga donijeta četiri zakona iz područja kulture. Ministar gospsodarstva poduzetništva i obrta, Darko Horvat predstavio je Prijedlog zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi. „Zakonom se uvodi obaveza zaprimanja e-računa u postupcima javne nabave i to od 1. prosinca ove godine te obveza izdavanja e-računa u postupcima javne nabave od 1. srpnja 2019. godine“, kazao je ministar Horvat. U Hrvatskoj je oko 5 tisuća obveznika javne nabave, a područje primjene zakona proširuje se tako da se osim postupaka velike vrijednosti obuhvaćaju i postupci male vrijednosti, odnosno nabava roba i usluga u vrijednosti ispod 200 tisuća kuna te nabava radova ispod 500 tisuća kuna.
Uvođenje obveze izdavanja e-Računa u javnoj nabavi, rezultirat će ubrzanjem poslovnih procesa javne nabave, uštedama u poslovanju javne uprave i gospodarskih subjekata te povećanom transparentnošću, a time se uspostavlja cjeloviti proces integrirane elektroničke javne nabave od objave nadmetanja, preko elektroničkog podnošenja ponuda, nadzora izvršenja ugovora, e-Računa i e-Plaćanja. „Uspostavom cjelovitog procesa elektroničke javne nabave, očekujemo ostvarenje ušteda od 6 do 13 posto. S obzirom na volumen ukupne javne nabave, koja iznosi od 44 milijarde kuna, procjenjujemo uštedu na više od dvije milijarde kuna“, kazao je ministar.
Četiri nova zakona iz područja kulture
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek predstavila je četiri nova prijedloga zakona iz područja kulture.
Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima uređuje se pretvorba gradiva u digitalni oblik, a ministrica Obuljen naglasila je da se digitalizacijom očekuju značajne uštede u gospodarstvu. Također, ukida se sadašnji rok od 30 godina nedostupnosti i propisuje da je javno arhivsko gradivo dostupno od njegova nastanka, ako zakonom nije drugačije određeno. Zakonom se rješava pitanje dostupnosti arhivskog gradiva nastalog u razdoblju od 1945. do 1990., pa će tako podaci nastali do 30. svibnja 1990. postati dostupni bez ograničenja, osim zaštićenih osobnih podataka. Predsjednik Vlade Andrej Plenković dodao je da je prijedlog zakona kvalitetan i cjelovit te se njime rješava problematika arhivskog gradiva na sustavan i dugoročan način.
Zakon o muzejima. „Prijedlog zakona o muzejima u velikom je dijelu, kao i prethodni, vezan za projekt digitalizacije kulturne baštine“, kazala je ministrica. Najvažniji reformski korak u sustavu muzeja, uvođenje je obveze izrade nacionalnoga plana razvitka arhivske djelatnosti kao strateškoga dokumenta kojim će se kroz četverogodišnja razdoblja utvrđivati prioriteti koji se odnose na ulaganja u infrastrukturu, razvoj i zapošljavanje, kao i prioriteti i rokovi koji se tiču preuzimanja. Zakonom će se olakšati osnivanje muzeja te urediti mogućnost osnivanja muzeja vjerskim zajednicama. „Na suvremeniji način definiramo postupak inventarizacije“, kazala je ministrica i dodala da se novim zakonom uvodi rok za završetak procesa inventarizacije cjelokupne muzejske građe u Hrvatskoj do kraja 2020. godine.
Zakon o audiovizualnim djelatnostima. „Željela bih naglasiti da zadržavamo koncept stvoren prethodnim zakonom, u kojem smo decentralizirali film i ustrojili audiovizualni centar“, kazala je ministrica predstavljajući Prijedlog zakona o audiovizualnim djelatnostima. Zakonom se bolje rješava pitanje sukoba interesa, to jest bolje se definiraju ovlasti tijela u HAVC-u, uvodi nova struktura Hrvatskog audiovizualnog vijeća, postrožuju kriteriji za imenovanje njegovih članova, te uvodi nova struktura Upravnog odbora. Jača se sustav potpore izvozu filmskih usluga i uvodi mogućnost većeg postotka sufinanciranja za projekte koji će se snimati u manje razvijenim dijelovima Hrvatske. Iznos financijskoga poticaja povećan je s 20 na 25 posto, te je dodatno otvorena mogućnost ostvarivanja poticaja u iznosu od 30 posto. Zakonom su proširene definicije audiovizualnih djelatnosti i audiovizualnog djela na videoigre, a također je povećan postotak izdvajanja sredstava kinoprikazivača za provedbu Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva s 0,1 na 0,5 posto.
Zakon o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o kinematografskoj koprodukciji. „Hrvatska je izbnimno zadovoljna izmjenama Konvencije“, kazala je ministrica Obuljen o potvrđivanju revidirane Konvencije Vijeća Europe o kinematografskoj koprodukciji. Izmjenama se stvaraju povoljniji uvjeti za stjecanje statusa koprodukcije kinematografskog djela, te uzimaju u obzir interesi i potrebe država koje se definiraju kao države manjih produkcijskih kapaciteta. Revizija također predviđa proširenje konvencije na izvaneuropske zemlje, što je dobro i za distribuciju europskog filma u cjelini i za poticanje kulturne raznolikosti.
Povećan broj dozvola za zapošljavanje stranaca u djelatnosti turizma i ugostiteljstva
Vlada je dopunila Odluku o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2018. Državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Majda Burić pojasnila je da se prilikom utvrđivanja godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za 2018. nije bilo moguće precizno utvrditi potrebe gospodarstva tako da je došlo do nesrazmjera između utvrđenog stanja i zatraženog broja dozvola. Zbog toga je povećan broj dozvola u djelatnosti turizma i ugostiteljstva sa 4660 dozvola na 8660 dozvola. Povećanje od 4000 dozvola odnosi se na zanimanje "pomoćni radnik u turizmu", i to 3000 za novo zapošljavanje i 1000 za sezonski rad do šest mjeseci. Također, veliki broj zahtjeva za dozvolama zaprimljen i u djelatnostima prometa, poljoprivrede i šumarstva, za koje je također iskorištena odobrena kvota, pa je u toj djelatnosti predloženo povećanje broja dozvola za sezonski rad do 90 dana u zanimanju "berač plodova" s 500 na 1000 dozvola. Predloženim izmjenama odluke ukupna godišnja kvota dozvola za 2018. za zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj raste na 35.500 dozvola.
Predsjednik Vlade vjeruje da će ovo pridonijeti potrebama poslodavaca, osobito u turizmu i poljoprivredi: „Fokusirani smo na zapošljavanje naših sugrađana i s projektom 'Zaposli se u Hrvatskoj' HZZ ide osobnim pismom svima koji su na popisu nezaposlenih".
Dodao je da potrebe tržišta, povećanje svih indikatora u predsezoni i najave uspješnije turističke sezone zahtijevaju veći broj radnika. „Ovime stvaramo preduvjete da se ne dovedemo u situaciju da je premalo radnika u hotelijerstvu i ugostiteljstvu tijekom uspješne turističke sezone", zaključio je premijer.
Konačni prijedlog zakona o komunalnom gospodarstvu
Vlada je Hrvatskom saboru uputila i Konačni prijedlog zakona o komunalnom gospodarstvu, kojim se uređuju načela komunalnog gospodarstva, obavljanje i financiranje komunalnih djelatnosti, građenje i održavanje komunalne infrastrukture, plaćanje komunalnog doprinosa i komunalne naknade, održavanje komunalnog reda i druga pitanja značajna za komunalno gospodarstvo.
Državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja Danijel Meštrić podsjetio je da je trenutno važeći Zakon o komunalnom gospodarstvu donesen 1995. godine i do sada se mijenjao 18 puta, a u šest slučajeva drugim zakonima.
Donošenjem predloženog Zakona, naveo je državni tajnik, uspostavit će se sustav komunalnog gospodarstva usklađen sa zakonima koji uređuju pitanja opskrbe vodom i odvodnjom, gospodarenje otpadom, pogrebničkim djelatnostima, koncesijama, prostornim uređenjem i javnom nabavom.
Zakon će urediti pitanje značaja komunalnog gospodarstva za život i rad u jedinicama lokalne samouprave i načela na kojima se mora temeljiti komunalno gospodarstvo, međusobni odnos posebnih zakona kojima se uređuju pitanja koja se odnose na komunalnu infrastrukturu i obavljanje komunalne djelatnosti.
Također, osigurat će se normativni uvjeti za poboljšanje provedbe komunalnog reda na području jedinica lokalne samouprave jednostavno i brzo evidentiranje u katastru i upis u zemljišne knjige komunalne infrastrukture izgrađene do stupanja na snagu novog Zakona o komunalnom gospodarstvu. Od značajnijih razlika u odnosu na prethodni prijedlog zakona navedeno je da će se u sklopu obavljanja komunalnih djelatnosti održavanja komunalne infrastrukture omogućiti i osiguranje građenja komunalne infrastrukture.
Nadalje, održavanje dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje brisano je kao komunalna djelatnost, a obavljanje dimnjačarskih poslova i održavanje građevina za odvodnju oborinskih voda određeno je kao komunalna djelatnost.
Propisno je da komunalni doprinos ne plaća jedinica lokalne samouprave na svom području i da se on ne plaća za građenje i ozakonjenje vatrogasnih domova, vojnih građevina, prometne, energetske, vodne, pomorske, komunikacijske i elektroničke komunikacijske infrastrukture, nadzemnih i podzemnih produktovoda i vodova te sportskih i dječjih igrališta.
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu ni u proračunima jedinica lokalne samouprave.
Hrvatskim cestama koncesija za gradnju i korištenje mosta kopno – Pelješac
Vlada je na sjednici donijela i Odluku kojom daje društvu Hrvatske ceste d.o.o. koncesiju za posebnu upotrebu pomorskog dobra radi gradnje i korištenja građevine „Most kopno – Pelješac“, na području Dubrovačko-neretvanske županije.
Građevina „Most kopno – Pelješac“ na prometnu cestovnu mrežu Hrvatske povezat će se pristupnim cestama D8 i D414, a predloženi obuhvat koncesioniranog područja u skladu je s lokacijskim dozvolama koje je izdalo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Isto ministarstvo izdalo je i Građevinsku dozvolu kao i dvije njene izmjene.
U obuhvatu pomorskog dobra koje se daje u koncesiju radi gradnje i korištenja građevine „Most kopno – Pelješac“ je dio kopna u Općini Slivno i dio kopna u Općini Ston te dio morskog dna na mjestima gdje se nalaze stupovi mosta.
Koncesija se daje na rok od 50 godina, a rok dovršetka je 48 mjeseci od dana zaključenja ugovora o koncesiji.
Društvo Hrvatske ceste d.o.o. kao koncesionar neće naplaćivati mostarinu, odnosno neće ostvarivati financijsku korist, stoga je koncesijska naknada određena u simboličnom iznosu od 0,50 kune po metru četvornom zauzete površine pomorskog dobra, odnosno 22.092,50 kuna godišnje.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je da je Pelješki most najznačajniji projekt ove Vlade za čiju su izgradnju premošćene mnoge prepreke, osigurana su bespovratna sredstva iz EU u iznosu od 357 milijuna eura, dok je s izvođačima radova, predstavnicima kineskog konzorcija u travnju u Dubrovniku potpisan ugovor o izgradnji.Ministar je kazao da s obzirom na to da je Pelješki most prvi od ukupno četiri faze projekta cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom, a treću i četvrtu fazu čini izgradnja stonske obilaznice, koja uključuje i izgradnju mosta Ston, Hrvatskim cestama dodjeljuje se koncesija i za posebnu upotrebu pomorskog dobra radi gradnje i korištenja tog mosta, na državnoj cesti dionice Sparagovići – Doli u općini Ston.
Koncesija se daje na rok od 50 godina, koncesijska naknada po metru kvadratnom zauzete površine je 0,50 kuna, odnosno 246 kuna godišnje, a koncesionar neće naplaćivati mostarinu.
Sa zatvorenog dijela sjednice
Na zatvorenome dijelu današnje sjednice, Vlada Republike Hrvatske utvrdila je stajališta za sastanak Vijeća za promet, telekomunikacije i energetiku (TTE), koje se održava 7., 8. i 11. lipnja 2018. godine.
Kako je riječ o pregovaračkim pozicijama koja će Republika Hrvatska tek zastupati prema drugim državama članicama na sastancima Europskoga vijeća i Vijeća ministara, tako se, kao i u drugim slučajevima kada je riječ o pregovaračkim pozicijama, ona prethodno ne objavljuju. Dodatno, dinamika rada i priprema tih sastanaka je takva da se dnevni redovi, raspravne točke, zaključci i drugi dokumenti potrebni za sastanke tek usuglašavaju u odgovarajućim procedurama u tjednu prije samoga sastanka. Slijedom toga, moguća je i očekivana izmjena i dopuna stajališta država članica, pa i onih koje će zastupati Hrvatska. Vlada će, sukladno Zakonu o suradnji Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima, na odgovarajući način i u odgovarajućim rokovima o stajalištima Republike Hrvatske, kao i tijeku i rezultatima rasprave na razini EU, izvještavati Hrvatski sabor.
Donesena je odluka o dodjeli na korištenje višenamjenskih autocisterni za vodu iz strateških robnih zaliha. Ova je točka označena stupnjem tajnosti „vrlo tajno“ te je nismo u mogućnosti objaviti u cijelosti.Usvojeno je Izvješće o provedbi Nacionalnog programa reformi 2018. za mjesec svibanj 2018.Vlada je informirana o stanju iskorištenosti sredstava Europskih strukturnih i investicijskih fondova u Hrvatskoj, kao i o pregledu zakonskih prijedloga iz Plana zakonodavnih aktivnosti za 2018. godinu.
U kadrovskome dijelu sjednice, razriješeni su dosadašnja zamjenica predsjednice, članovi i zamjenik člana hrvatskoga dijela Stalne hrvatsko-slovenske komisije za vodno gospodarstvo Fani Bojanić, Andrino Petković, Vanja Rački, Milan Mateša i Zoran Marković. Novim je zamjenikom predsjednice Komisije imenovan Valentin Dujmović, novim članovima Davorin Piha, Zvonko Marenić i Gordan Gašparović, dok je novim zamjenikom člana imenovan Hrvoje Bogat.
Vlada je razriješila dosadašnjega člana i dio zamjenika članova hrvatskoga dijela Mješovitoga povjerenstva za praćenje provedbe Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o graničnim prijelazima, i to Antu Kapulicu, Gorana Jutrišu, Damira Barišića i Dubravku Kunac. Kao predstavnici nadležnih ministarstava, novim je članom Mješovitoga povjerenstva imenovan Damir Barišić, a zamjenicima člana Davorka Sarić, Krešimir Kolarić i Željka Andrić Dorontić.
Razriješena je dosadašnja članica hrvatskoga dijela Mješovitoga povjerenstva za praćenje provedbe Sporazuma između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o pograničnom prometu Dubravka Kunac i zamjenik člana Goran Jutriša. Vlada je, kao predstavnice nadležnih ministarstava, novom članicom Mješovitoga povjerenstva imenovala Željku Andrić Dorontić, a zamjenicom člana Davorku Sarić.
Supredsjedateljicom Međuvladinog hrvatsko-turkmenskog povjerenstva za gospodarsku suradnju, sukladno Ugovoru između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Turkmenistana o Međuvladinom hrvatsko-turkmenskom povjerenstvu za gospodarsku suradnju (Narodne novine – Međunarodni ugovori, broj 6/14), Vlada je imenovala mr. sc. Ivanu Soić.
Vlada je Zvonimira Novaka imenovala supredsjedateljem Zajedničkoga povjerenstva za gospodarsku suradnju između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Narodne Republike Kine, sukladno Ugovoru između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Narodne Republike Kine o gospodarskoj suradnji (Narodne novine – Međunarodni ugovori, broj 9/09).
U Zajedničko povjerenstvo za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, Vlada je za predstavnike imenovala Tomislava Dulibića, Mariju Pećanac i Danicu Kramarić, dok su zamjenicama predstavnika imenovane Martina Furlan, mr. sc. Jasminka Katić Bubaš i Jasminka Hlupić.
Glavnoj skupštini društva Hrvatska elektroprivreda d.d. Vlada je predložila izbor dr. sc. Gorana Granića, dr. sc. Marka Primorca i mr. sc. Jelene Zrinski Berger za članove Nadzornog odbora društva Hrvatska elektroprivreda d.d., sukladno Odluci o uvjetima i postupku za izbor i/ili imenovanje kandidata za članove nadzornih odbora u trgovačkim društvima od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, a najviše na vrijeme od šest mjeseci, jer im je istekao mandat od šest mjeseci dana 6. lipnja 2018. godine.
Skupštini društva Hrvatske autoceste d.o.o. Vlada je predložila imenovanje dr. sc. Borisa Huzjana za predsjednika i Stjepana Baranašića za člana Uprave, sukladno Uredbi o kriterijima za provedbu postupaka odabira i imenovanja kandidata za predsjednika i članove uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, temeljem provedenog postupaka po objavljenom javnom natječaju.
