Premijer Plenković zahvalio je danas potpredsjedniku Medvedu na postizanju dogovora o privremenom rješenju za čelnu osobu Vojne sigurnosno-obavještajne agencije poručivši kako brigadni general Mijo Validžić ostaje prijedlog Vlade za ravnatelja te agencije. Osvrnuo se i na temu prodaje viška plina kazavši da će Vlada na temelju izvješća Plinacra, HERA-e, HROTE-a i HEP-a temeljito analizirati tu situaciju te onda, ukoliko bude potrebno, donositi daljnje odluke. Pritom je naglasio da cijela ta situacija nema nikakav efekt na građane – cijena plina im je i dalje ista, kao i cijena struje, a i HEP je prošao puno bolje nego što bi prošao da nije bilo odluka Vlade o reguliranim cijenama plina i subvencioniranim cijenama struje.
Otvarajući današnju, 234. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu. Komentirajući postizanje dogovora o privremenom rješenju za čelnu osobu Vojne sigurnosno obavještajne agencije, ponovio je čvrstu poziciju Vlade o prijedlogu za ravnatelja VSOA-e brigadnog generala Mije Validžića, sa svim kompetencijama koje ima za obavljanje te dužnosti u svojoj dosadašnjoj karijeri. S te će se pozicije, dodao je, voditi razgovori u sljedećim tjednima s Uredom predsjednika Republike, s ciljem da se to pitanje što prije riješi.
Velika ulaganja u zdravstvenu, obrazovnu i stambenu infrastrukturu u Dalmaciji
Potom se osvrnuo na niz posjeta dalmatinskim gradovima, počevši od Splita, gdje je realizirano ulaganje u Objedinjeni hitni bolnički prijam KBC-a Split u vrijednosti od 9 milijuna eura, pola iz državnog proračuna, a pola iz europskih fondova.
"Radi se o snažnoj podršci Vlade gradu Splitu za kvalitetniju zdravstvenu uslugu za drugi najveći zdravstveni centar nakon Zagreba kojem ponekad gravitira čak i do dva milijuna ljudi", istaknuo je premijer Plenković i dodao da se radi samo o dijelu ukupnog ulaganja države u proteklih nekoliko godina u zdravstvo u Splitsko-dalmatinskoj županiji od 70 milijuna eura. Naglasio je kako je predviđeno još 340 milijuna eura ulaganja u hrvatsko zdravstvo iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.U Šibeniku je otvoren Studentski dom Palacin, vrijedan 11 milijuna eura, a premijer Plenković kazao je kako se radi o ogromnom ulaganju u poboljšanje obrazovne infrastrukture. Studentski dom ima kapacitet od 340 ležajeva, najmodernije je opremljen i uređen te Visokom učilištu u Šibeniku omogućuje kvalitetan smještaj studentima, osobito onima koji imaju malo niže socio-ekonomske uvijete za koje je rezervirano oko 60 posto mjesta.
"To je jedan krasan doprinos policentričnom razvoju hrvatskog obrazovnog sustava, pozicioniranju grada Šibenika i kao obrazovnog grada, uz sve ostale gospodarske, turističke, kulturne i sportske karakteristike koje krase ovaj dalmatinski grad", poručio je.
U Zadru investicija od ukupno 8 milijuna eura, od kojih je država sudjelovala s 3 milijuna eura, a izgrađeno je čak 100 stanova. Ovaj projekt, kazao je premijer, predstavlja još jedan odličan primjer transformacije nekadašnjih vojnih objekata koje su predane od strane države u vlasništvo grada. Naglasio je da su cijene metra kvadratnog tih stanova u današnjim okolnostima izrazito povoljne, što je važna poruka i za demografsku politiku i za mlade obitelji u Zadru, ali i za konzistentnu politiku rješavanja stambenoga pitanja uz snažan angažman i poticaj države.
Izvrsna posjećenost i sadržaj rasprava na Dubrovnik Forumu
Krajem prošloga tjedna premijer Plenković sudjelovao je na Dubrovnik Forumu, a ovogodišnje izdanje te konferencije koja se već tradicionalno održava početkom srpnja u Dubrovniku, ocijenio je izvrsnim i u smislu posjećenosti i u smislu sadržaja.
Teme i rasprave, dodao je, bile su globalnog karaktera, s europskom i regionalnom dimenzijom sudjelovanja, a bio je to i odličan uvod za sastanak na vrhu NATO-a u Vilniusu, na kojem su uime Vlade sudjelovali ministar vanjskih i europskih poslova Grlić Radman i ministar obrane Banožić, u ministarskom formatu. Predsjednik Vlade osvrnuo se na 28. godišnjicu strašnoga genocida u Srebrenici, obilježenu 11. srpnja, u kojem je pogubljeno više od 8 tisuća nedužnih bošnjačkih dječaka i muškaraca.
"Takav zločin ne smije biti zaboravljen, a moramo učiniti sve da se on nikada ne ponovi", poručio je još jednom izrazivši pijetet prema žrtvama i sućut obiteljima tog strašnog genocida.
Od ostalih tema izdvojio je sastanak s predstavnicima sektora ribarstva podsjetivši da je Vlada brojnim mjerama poduprla i taj sektor u proteklim kriznim godinama.
Milijarda i 500 milijuna eura predstavlja najveće ulaganje u obrazovnu infrastrukturu ikad
Prije tjedan dana predstavljen je prvi dio javnog poziva za gradnju preko 600 škola, a natječaj je vrijedan 302 milijuna eura."U razdoblju koje je pred nama osigurat ćemo milijardu i 500 milijuna eura za izgradnju obrazovne infrastrukture, škola i sportskih dvorana", kazao je premijer istaknuvši da je to za 50 posto više od sredstava koja su Hrvatskoj bila na raspolaganju za obnovu od potresa.
To će, naglasio je, predstavljati najveće ulaganje ikada u obrazovnu infrastrukturu s ciljem jednosmjenske nastave i stvaranje preduvjeta da obrazovni ciklus bude tako organiziran da hrvatska djeca dobiju sva potrebna znanja kako bi im rezultati tog ciklusa omogućili široko opće obrazovanje i posebna znanja te da izlaze na tržište rada spremni za konkurenciju. To je sve, dodao je, povezano i s ulaganjima u izgradnju i opremanje predškolskih ustanova, za koje se otvaraju drugi natječaji u vrijednosti od 215 milijuna eura bespovratnih sredstava. "Pred nama je ogroman investicijski ciklus, od predškolskog obrazovanja do izgradnje obrazovne infrastrukture", poručio je. Danas će se u Karlovcu, kazao je premijer Plenković, riješiti problem koji je postojao na dionici brze ceste Karlovac – Mostanje – Vukmanički Cerovac. Radi se o velikoj investiciji Hrvatskih cesta, vrijednoj 24 milijuna eura, a cesta je duga 6,2 kilometra i premostit će prometne poteškoće koje su ranije postojale u gradu Karlovcu.
Najavio je da će sutra u prvom službenom posjetu Hrvatskoj boraviti slovenski premijer Golob, a premijer Plenković kazao je da će razgovarati o svim temama iz područja političkih i gospdoarskih odnosa.
Tom će se prigodom, dodao je, potpisati i dva sporazuma, jedan o energetskoj suradnji, a drugi o zdravstvenoj suradnji.
Politika Vlade kroz energetsku krizu bila je očuvati socijalnu koheziju i spriječiti socijalnu frakturu, u čemu smo u potpunosti uspjeli
Osvrnuo se potom na temu koja je politički okupirala javnost proteklih dana – pitanje prodaje viškova plina koje je Hrvatska elektroprivreda ranije kupila od INA-e pa ih kao višak pustila u operativni transportni sustav Plinacra, koji su onda određenom procedurom i automatizmima prodavani na aukcijama putem HROTE-a.
Kazao je kako će o tome danas biti više riječi na Odboru za gospodarstvo Hrvatskog sabora, na kojem će sudjelovati ministar gospodarstva Davor Filipović, kao i predsjednik Uprave HEP-a te čelni ljudi Plinacra, HERA-e i HROTE-a.
Cilj rasprave na tom Oboru, dodao je premijer, jest da se rasvijetle sve okolnosti situacije koja je nastala. Ponovio je bit politike hrvatske Vlade u energetskoj krizi bez presedana, koja je uzrokovana agresijom Putinove Rusije na Ukrajinu. Ta je agresija prouzročila ne samo tragediju za ukrajinski narod, ogromne žrtve i štete, destabilizaciju sigurnosne arhitekture Europe, nego je imala i enormne ekonomske, energetske, prehrambene i inflacijske posljedice na brojne države.
To se ponajprije manifestiralo u brzom i enormnom rastu cijena energenata, prije svega rastu cijena plina, koji automatski veže za sobom i rast cijena struje, naftnih derivata. A kada rastu cijene energenata, dodao je, rast se prelijeva i na troškove života u svim mogućim aspektima.Politika hrvatske Vlade je i kroz pandemiju Covida-19 i kroz ovu energetsku, prehrambenu i inflacijsku krizu imala za cilj očuvati socijalnu koheziju i spriječiti socijalnu frakturu, podsjetio je premijer Plenković naglasivši kako je Vlada u tome u potpunosti uspjela.
Ključni elementi energetske politike – osigurati opskrbu energenata po priuštivim cijenama
U energetskom smislu, rekao je premijer Plenković, politika hrvatske Vlade imala je dva temeljna i ključna elementa. Prvi je bio da cijena energenata bude priuštiva hrvatskim građanima, gospodarstvu i institucijama, a drugi da se osigura opskrba energentima.
"Hrvatska, hrvatski građani i hrvatsko gospodarstvo niti u jednom trenutku od početka ruske agresije na Ukrajinu nije došla u rizik nedostatka bilo kojeg energenta. Uvijek je bilo plina, uvijek je bilo struje, uvijek je bilo naftnih derivata i uvijek su cijene tih energenata bile priuštive za naše građane i za naše gospodarstvo", poručio je. Upozorio je pritom kako bi se, da nije bilo odluka hrvatske Vlade, o subvencioniranim cijenama struje i plina te da je prepušteno tržištu da određuje cijene energenata, tek onda vidjelo što bi bile posljedice socijalne frakture i nedostatka socijalne kohezije u društvu.
"Mi to vidjeli nismo, a to se nije dogodilo slučajno već ciljanim intervencijama i odlukama Vlade Republike Hrvatske i to pravovremenim", naglasio je. Zbog tih odluka Vlade priuštive cijene plina i struje imali su i dječji vrtići, škole, fakulteti, bolnice, domovi zdravlja, domovi za starije, općine, gradovi, županije, vjerske organizacije, nevladine udruge, građani i gospodarstvo, naveo je premijer Plenković.Svi oni su kroz svo ovo razdoblje koristili subvencionirane ili regulirane cijene struje i plina, što je bio ključ uspješnoga vođenja kroz ovu krizu od strane Vlade.
To što smo izgradili LNG terminal na Krku itekako je pomoglo osiguranju opskrbe plinom
S ciljem europske politike osiguranja dovoljnih zaliha plina, Vlada je prošlo ljeto osigurala da se podzemno skladište plina Okoli ispuni na vrijeme te je ta popunjenost već oko 1. listopada bila blizu 100 posto.
Politika osiguranja dovoljnih zaliha plina bila je vođena vrlo jasnom logikom da u bilo kojem trenutku u ratnim okolnostima u Ukrajini može doći do problema s plinovodima ili političke odluke da se plin iz Rusije ne šalje preko Ukrajine prema Europi.
"Dakle, morali smo osigurati opskrbu plinom, pri čemu nam je itekako pomogla činjenica da smo izgradili LNG terminal na Krku, što znači diversifikaciju opskrbnih pravaca", istaknuo je premijer Plenković.
U cijelom tom kontekstu, naglasio je važnu ulogu Hrvatske elektroprivrede, kompanije u stopostotnom državnom vlasništvu, koja je u tako velikoj energetskoj krizi bila instrument politike države u politici osiguranja dostupnosti energenata i njihove priuštivosti.
Kada su najesen, podsjetio je, cijene plina išle preko 250 eura, a drugi opskrbljivači odustajali od svojih obveza i ugovora jer nisu mogli nabavljati plin, upravo je odlukama Vlade Hrvatska elektroprivreda osigurala plin onima koji ga u protivnom tijekom zimskih mjeseci možda ne bi imali.
Već su osigurane i dovoljne količine plina za iduću sezonu grijanja
Naglasio je da je dobro što su osigurane dovoljne količine plina već i za iduću sezonu grijanja.Što se tiče situacije s otpuštanjem viškova plina tijekom lipnja, premijer je podsjetio da je u trenutku kada je Vlada obaviještena od strane HROTE-a HERA-e, 29. i 30. lipnja, izmijenjena odgovarajuća uredba na prvoj sljedećoj sjednici i zaustavljena je obveza INA-e da prodaje plin HEP-u i HEP-a da ga preuzima. "Mi ćemo do kraja, na temelju izvješća koja su nam dostavili i Plinacro i HERA i HROTE i HEP, analizirati ovu situaciju. Želimo, prije svega mi, rasvijetliti tu situaciju do kraja i onda, ukoliko treba, donijeti neke odluke, ali da pritom budemo svjesni da je zahvaljujući našim odlukama HEP nabavljao plin po puno povoljnijoj cijeni nego što bi to bilo da ga je nabavljao u vremenu energetske krize po tržišnim cijenama", rekao je predsjednik Vlade. Naglasio je kako, u svakom slučaju, cijela ta situacija nema nikakav efekt na građane – cijena plina im je i dalje ista, kao i cijena struje, a i HEP je prošao puno bolje nego što bi prošao da nije bilo odluka Vlade o reguliranim cijenama plina i subvencioniranim cijenama struje.
