U uvodnom dijelu sjednice Vlade, održane 25. svibnja, premijer Andrej Plenković izvijestio je kako su od predviđenih 319 milijuna eura iz Fonda solidarnost, koliko je bilo predviđeno za petrinjski potres, u roku od 18 mjeseci u potpunosti potrošena ta sredstva. Za potrebe obnove nakon zagrebačkog potresa do sada je iskorišteno ukupno 602 milijuna eura od 683 milijuna eura. Sredstva Fonda solidarnosti ukupno iznose milijardu i tri milijuna eura, što znači da je dosada iskorišteno 969 milijuna eura za oba potresa. Naglasivši da će se ta sredstva u potpunosti iskoristiti, za ponedjeljak je najavio posebnu sjednicu Vlade na tu temu.
Otvarajući današnju, 220. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.
Što se tiče iskorištavanja sredstava iz Europskog fonda solidarnosti za proces obnove, iz kojeg je ukupno na raspolaganju milijardu i tri milijuna eura, premijer je izvijestio da je u potpunosti apsorbirano 319 milijuna eura za petrinjski potres u roku od 18 mjeseci. Danas smo, dodao je, na 367 milijuna eura kada je riječ o Petrinji.
Temeljem sekundarnih šteta koje je na zagrebačkom području učinio petrinjski potres rok za iskorištavanje tih sredstava produljen je za godinu dana, a istječe 30. lipnja. Trenutno je iskorišteno 602 milijuna eura od 683, kazao je premijer.
To znači, dodao je, da je od milijardu i tri milijuna dosad iskorišteno 969 milijuna eura.
"Politička poruka ovoga što govorim je da ćemo u potpunosti iskoristiti sredstva iz Fonda solidarnosti", istaknuo je i najavio da će se u ponedjeljak na tu temu održati posebna sjednica Vlade.
Nova porezna reforma na tragu Vladine politike poreznog rasterećenja
Osvrnuo se potom i na temu porezne reforme koja je javnosti predstavljena jučer i istaknuo kako smatra da će ona biti vrlo korisna u pogledu rasta plaća građana, posebno onih koji imaju najniže plaće.
"Sve je to na tragu naše politike poreznoga rasterećenja", poručio je podsjetivši da je Vlada u prethodnim krugovima poreznih izmjena građane i gospodarstvo rasteretila za oko 1,3 milijarde eura.
Podsjetio je da se ovo rasterećenje donosi u fazi usporavanja globalne ekonomije, rekavši da Vlada procjenjuje manji rast gospodarstva u odnosu na prethodne dvije godine – od 2,2 posto, nakon rebalansa očekuje se deficit proračuna od 0,7 posto, ali očekuje se i smanjenje stope inflacije na 6,6 posto te daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 62,6 posto do kraja ove godine.
"U tom kontekstu, vodeći računa o partnerstvu i dijalogu koji vodimo s jedinicama lokalne i područne samouprave, krenuli smo u proces daljnje fiskalne decentralizacije i veće autonomije u pogledu porezne politike", istaknuo je predsjednik Vlade.
Pojasnio je da se to ne odnosi samo na prihodovnu stranu, podsjetivši da su jedinice lokalne samouprave u potpunosti korisnici svih prihoda od poreza na dohodak i prireza, nego im je ovim izmjenama dana mogućnost da i svojim odlukama pridonesu rastu plaća građana.
Povećane prihode od 2017. godine ilustrirao je podatkom za najveća četiri grada – u Zagrebu su rasli za 39 posto, u Splitu za 58 posto, u Rijeci za 32 posto te u Osijeku za 57 posto.
Modifikacije izbornih jedinica napravljene na najrazumniji i najokretniji način
Što se tiče proljetnog paketa Europske komisije, u kontekstu Europskog semestra, premijer Plenković izvijestio je o ocjenama Europske komisije prema kojima Hrvatska vodi odgovornu fiskalnu politiku, ispunila je kriterij deficita i duga, nakon svih globalnih kriza nema ni proračunske ni makroekonomske neravnoteže, treba očuvati investicijsku aktivnost kroz provedbu Plana oporavka i otpornosti i Višegodišnji financijski okvir te nastaviti politiku energetske i zelene tranzicije i digitalne transformacije.
Prije nekoliko dana održana je i velika konferencija o Europskom stabilizacijskom mehanizmu, a premijer je istaknuo da je taj mehanizam velika sigurnosna mreža za Hrvatsku i druge članice europodručja koja jamči stabilnost, gospodarski rast i sprječavanje većih udara na ekonomski i financijski sustav. Uoči današnje sjednice Vlade predstavljen je prijedlog izmjena Zakona o izbornim jedinicama.
"Riječ je o modifikaciji postojećeg sustava od 10 izbornih jedinica u kojima se bira po 14 zastupnika. Za razliku od znatnih odstupanja u smislu broja birača po pojedinoj izbornoj jedinici, novi sustav omogućuje da su odstupanja unutar 2,13 i 2,20 posto", naveo je premijer Plenković.
Pritom je 14 županija ostalo u potpunosti u svojoj izbornoj jedinici, grad Zagreb, koji zbog svoje veličine mora biti u više izbornih jedinica, je umjesto na četiri podijeljen na tri, dok niti jedan drugi grad ili općina nije podijeljen u različite izborne jedinice.
"Napravljene su modifikacije na najrazumniji, najkorektniji i najkoherentniji način, s obzirom na geografsku i demografsku strukturu Hrvatske", poručio je.
Naglasio je da 78 posto birača ostaje u istim izbornim jedinicama kao i ranije, dok se modifikacija odnosi samo na 22 posto.
Od ostalih tema izdvojio je posvećenje Makedonske pravoslavne crkve u Zagrebu, čiju je izgradnju Vlada i financijski podržala te tako još jednom manifestirala svoju snažnu politiku poštivanja nacionalnih manjina te njihovog identiteta, kulture i vjere.
U ponedjeljak je održana telefonska sjednica Vlade na kojoj su utvrđene najviše maloprodajne cijene naftnih derivata, koje su praktički bez izmjena, a premijer je podsjetio da bi, da nema mjera Vlade, bile skuplje oko 20 cenata po litri.
Velika ulaganja u brojne projekte zaštite od štetnih djelovanja voda
Zahvalio je još jednom svim službama koje su spriječile veće posljedice nakon vodnih valova i poplava proteklih dana. Pritom je naveo podatak da je od 2016. godine realizirano 104 projekta zaštite od štetnih djelovanja voda, u tijeku ih je još 43, a do 2030. se planira još 141 projekt. Riječ je, pojasnio je, o izgradnji regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, odnosno nasipa, obaloutvrda, umjetnih korita, retencija, brana, odvoda i kanala.
"Od 2016. uloženo je više od 261 milijun eura, ove godine se planira uložiti još 80 milijuna eura, a ukupno je od početka našeg mandata izgrađeno više od 227 kilometara nasipa i zidova, 14 kilometara obaloutvrda, a uređeno je 30 kilometara vodotokova", istaknuo je predsjednik Vlade.
Planira se izgraditi i rekonstruirati dodatnih 75 kilometara nasipa i zidova, dodao je.
S današnje sjednice Vlade izdvojio je Plan protuminskog djelovanja za 2023. godinu, istaknuvši da je ambicija i cilj Vlade u potpunosti okončati proces razminiranja do Uskrsa 2026. godine.
Na kraju je najavio da će se nakon sjednice Vlade potpisati sporazum s predstavnicima Međimurske županije i grada Čakovca u vezi izgradnje regionalnog edukacijsko-rehabilitacijskog centra vrijednog 16,5 milijuna eura, od kojih će Vlada osigurati 11,6 milijuna eura.
