„Kao čelnik Vlade zemlje koja je 1. siječnja ušla u europodručje i prije dva dana ušla u Europski stabilizacijski mehanizam, iskoristio sam prigodu izvijestiti o rezultatima zamjene hrvatske kune eurom“, kazao je premijer Plenković, dodavši da je utjecaj zamjena kune eurom u smislu rasta cijena bio minimalan. Predsjednik Vlade Andrej Plenković nakon dvodnevnog boravka u Bruxellesu, gdje je sudjelovao na sastanku Europskog vijeća i sastanku na vrhu država članica europodručja, u izjavi medijima je kazao da je ponovljena snažna potpora cijele Europske unije Ukrajini.
„Iskazana je, još jednom, privrženost, solidarnost i podrška u svim mogućim aspektima – od ekonomskog, financijskog, vojnog, i opće za funkcioniranje zemlje u okolnostima ruske agresije“ rekao je.
Na sastanku Europskog vijeća se, izvijestio je, razgovaralo i o temama ekonomskog upravljanja, konkurentnosti i energetske situacije. Sve ono što se protekle tri godine događa – u kontekstu Covid-19 krize, energetske i prehrambene krize te inflatornih pritisaka – zahtijeva veću koordinaciju ekonomskih politika država članica, kao i fleksibilnu suradnju u pogledu državnih potpora i mjera poduzetih na nacionalnoj razini. Bilo je riječi i o pitanju migracija, što je tema, rekao je premijer Plenković, koja jako opterećuje pojedine države članice. „Europska komisija će iz europskog proračuna pripremiti dodatna sredstva kojima će pomagati onim državama članicama koje čuvaju vanjsku granicu Unije, odnosno schengensku granicu“, dodao je.
Europska unija nakon velike financijske krize 2008. naučila lekcije
Što se tiče današnjeg sastanka eurogrupe, premijer Plenković je izvijestio da je bilo izvješće čelnice Europske središnje banke Christine Lagarde koja se referirala na slučajeve dvije velike banke s obzirom da su to važna pitanja koja se moraju temeljito pratiti i analizirati zbog čega su se dogodila. „Ona je dala analizu koja se odnosi na regulatorni okvir u SAD-u i Švicarskoj te ga usporedila ga s onim što je u Europskoj uniji. Možemo konstatirati da je Europska unija nakon velike financijske krize 2008. naučila lekcije“, istaknuo je Plenković.
U proteklih je desetak godina, pojasnio je, napravljena je čitava arhitektura institucija koje su tu da bi kontrolirale bankarski sustav, radile na jačanju bankovne unije, omogućile sve mehanizme kontrole kako ne bi ponovno došlo do destabilizacije u slučaju financijske krize. „S te strane, danas sam iskoristio prigodu, kao čelnik Vlade zemlje koja je 1. siječnja ušla u europodručje, prije dva dana ušla u Europski stabilizacijski mehanizam, da ih izvijestim o rezultatima zamjene hrvatske kune eurom“, kazao je te dodao da, prema svim analizama, utjecaj zamjena kune eurom u smislu rasta cijena je bio minimalan.
Ulaskom u eurozonu, nastavio je Plenković, Hrvatska ima mnogo veću „zaleđinu“. „'Iza leđa' nam, dakle, stoji Europska središnja banka i sve ove institucije o kojima sam govorio, što će pridonijeti našoj financijskoj stabilnosti i gospodarskom rastu“, rekao je.
Suradnja i solidarnost
Premijer Plenković je kazao da je izvijestio o paketu mjera koje je Vlada donijela prošlog tjedna, a koji je vrijedan 1,7 milijardi eura, za potporu reguliranja cijene plina, reguliranja cijene električne energije, potpore najugroženijima u hrvatskom društvu. Mjere su kalibrirane te će omogućiti i očuvati socijalnu koheziju.„Današnji je sastanak bio vrlo dobar i informativan. Zadaća je svih da nastavimo na tragu ove suradnje i solidarnosti koje smo imali u proteklim mjesecima“, kazao je.
Sve procedure predviđene zakonom
Odgovarajući na pitanje novinara o optužnici Međunarodnog kaznenog suda protiv ruskog predsjednika, predsjednik Vlade Plenković je kazao da što se tiče posjeta ruskog predsjednika Hrvatskoj, on nije realan.
„Ne vjerujem da će se on zaputiti tako skoro u zemlje koje su stranke Rimskog statuta, odnosno Statuta Međunarodnog kaznenog suda. Hrvatska je stranka tog Statuta već više od 20 godina. Kod nas je prije 20-ak godina donesen zakon o suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom. Tim zakonom predviđene su sve procedure u slučaju da postoji nalog za uhićenje neke osobe. Tu se, koliko je meni poznato, imunitet ne primjenjuje. Prema tome, procedura bi bila upravo onakva kakva je previđena tim zakonom i naravno da bi reagirali i hrvatska policija i nadležni sudovi, kao što je propisano tim Statutom“, rekao je premijer Plenković.
Na pitanje novinara je li bilo riječi o tome kako nadopuniti novac u fond iz kojeg se financira kupovina streljiva za Ukrajinu te kakav potencijal ima Hrvatska u smislu vojne proizvodnje, premijer Plenković je odgovorio da što se tiče odluke koja je bila na razini zajedničkog sastanka ministara vanjskih poslova i ministara obrane, naći će se rješenja prigodom revizije i Višegodišnjeg financijskog okvira i mogućnosti da države članice dodatno kontribuiraju.
„Hrvatska će participirati u onoj mjeri kojoj možemo s obzirom na naš obrambeni klaster“, kazao je.
Europske banke su likvidne i dobro kapitalizirane
Vezano za stanje u Europskoj uniji, premijer Plenković je podsjetio da je Hrvatska ekonomija u 2022. rasla 6,3 posto. „Situacija koja se odvija u prvom kvartalu na razini Europske unije nije na razini rasta koji je bio prije, ali je sigurno manje usporavanje nego što se očekivalo. To možemo zahvaliti kvalitetnim mjerama te kombinaciji ekonomske politike, fiskalne politike, koju smo vodili zajednički, koju smo vodili na nacionalnoj razini, a to je konkretno ova potpora koju smo dali građanima i gospodarstvu. S druge strane, monetarnoj politici, to je ono što radi Europska središnja banka, a to je da postupno podiže kamatne stope i tako anticiklički djeluje protiv inflacije“, naglasio je.
Posebno je izdvojio da su europske banke – njih više od 2 200 – itekako likvidne, dobro kapitalizirane, imaju vrlo jasan, čvrst i pouzdan sustav osiguranja depozita.„Čitava arhitektura na razini Europske unije je puno bolje posložena nego prije. Zato sam rekao na početku – naučene lekcije iz velike krize 2008. sada nam daju za pravo da smo ojačali te mehanizme“, kazao je.Premijer Plenković je istaknuo da je predsjednica Europske središnje banke poslala ohrabrujuće poruke – i u pogledu pouzdanosti, ali i otpornosti cijelog sustava.
Nikad veći proračun Ministarstva obrane
Novinare je zanimalo stanje topničkog streljiva i stanje zaliha u Hrvatskoj. Plenković je odgovorio da što se tiče proračuna Ministarstva obrane, on nikada nije bio veći. Ulaganja u obrambene sposobnosti u mandatu ove Vlade su enormna.
„U fazi smo da se hrvatski piloti i mehaničari obučavaju u Francuskoj, u ovo doba dogodine ćemo imati možda ne 12, ali barem prvi kontingent od tih 12 Rafala u funkciji u Hrvatskoj koji će čuvati hrvatsko nebo. Išli smo u operaciju sa SAD-om oko oklopnih borbenih vozila Bradley, da dogovorimo novu, ogromnu pomoć SAD-a za nova investiranja koja se tiču HRZ-a, koji će se ticati i protuzračne obrane i pješačkog naoružanja. Ulaganja i u dronove i protuzračnu obranu idu kontinuirano. Ministarstvo obrane i Glavni stožer imaju zadaću da kontinuirano signaliziraju potrebe za nabavu oružja i streljiva“, zaključio je predsjednik Vlade Plenković.
PVRH
