Izmjenama Zakona o PDV-u zadržat će se najniža stopa PDV-a od 5 posto na isporuke prirodnog plina i grijanja iz toplinskih stanica, za naknade za isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječki, najavio je premijer Plenković otvarajući sjednicu Vlade. Dodao je i kako će se izmjenama Zakona o doprinosima dodatno poboljšati položaj umirovljenika, jer će se ukinuti dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje, što konkretno znači povećanje mirovina za 32 tisuće umirovljenika koji taj doprinos plaćaju sami iz mirovine.
Otvarajući današnju, 199. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema. U povodu Međunarodnog dana žena, osvrnuo se na ulogu žena u društvu.
"Međunarodni dan žena, koji je obilježen jučer, podsjeća nas na trajnu borbu žena za ravnopravnost i za jednakost te na njihovu nezaobilaznu ulogu u društvu", poručio je istaknuvši da se svim Vladinim mjerama i politikama želi osigurati jednakost, ravnopravnost i njihov kvalitetan položaj.
Osvrnuo se i na nekoliko aktualnih političkih tema, poput jučerašnje rasprave o Zakonu o trgovini u Hrvatskom saboru. Naglasio je da je ideja zakona regulirati rad nedjeljom na način da se ostane na 16 radnih nedjelja tijekom godine.
Kako turizam i s njime povezane djelatnosti predstavljaju vrlo važan segment ekonomije, kazao je premijer Plenković, trebalo je naći pravu ravnotežu između poslovnog i obiteljskog života.
Vjeruje, dodao je, da će kroz nekoliko mjeseci prilagodbe od 1. srpnja do 1. siječnja 2024. u ostati dovoljno vremena da se organiziraju na način kako bi ovaj novi sustav u potpunosti funkcionirao i kako bi se ostvarilo ono što očekuje ogromna većina hrvatskih građana i što je, u konačnici, obećano u programu Vlade.
Projekt renesanse hrvatske obale
Uoči sjednice Vlade premijer Plenković boravio je u Omišu gdje je spojen most preko rijeke Cetine.
Riječ je o dijelu projekta brze ceste koja će spojiti Solin, Split, Stobreč, Dugi Rat i Omiš i rasteretiti najgušći dio jadranske magistrale tijekom ljetnih mjeseci. "Ta će cesta u potpunosti promijeniti vizuru tog dijela Dalmacije i Splitsko-dalmatinske županije", dodao je.
Ujedno, obišao je i radove na projektu luke u Omišu, projekt vrijedan gotovo 13 milijuna eura, a omogućit će komunalne i nautičke vezove te promet između Omiša i Postire na Braču. "Još jedna sjajna investicija koja se u potpunosti uklapa u projekt renesanse hrvatske obale i širih ulaganja u morske prometne i ribarske luke na cijelom Jadranu", istaknuo je predsjednik Vlade.
Hrvatska postaje istinsko prometno i energetsko čvorište
Od ostalih tema izdvojio je i radni posjet danske premijerke Mette Frederiksen Rijeci i Zagrebu.
Zagrebački dio posjeta, pojasnio je, imao je političku dimenziju, ali i dimenziju posjeta Centru za nadzor granice, gdje je vidjela kako Hrvatska ulaže napore u kontroliranje svoje granice prema Srbiji, BiH i Crnoj Gori, a osobito mehanizme u suzbijanju nezakonitih migracija, što je ključna europska tema.
Druga, izrazito važna gospodarska tema posjeta bilo je i ulaganje u kritičnu infrastrukturu – kontejnerski terminal u Rijeci, gdje je partner danska kompanija Maersk, jedna od najvećih logističkih kompanija na svijetu.
Riječ je o ulaganju od 500 milijuna eura koje će donijeti 1.300 novih radnih mjesta i koje će svojim kompletiranjem, uz cestu D-403 i izgradnju nizinske pruge od Rijeke do mađarske granice, Hrvatsku, a osobito taj dio Kvarnera pretvoriti u istinsko prometno i energetsko čvorište.
Zadržat će se najniža stopa PDV-a na plin i određene vrste energenata
U posjetu Hrvatskoj bila je i kosovska ministrica vanjskih poslova, a teme razgovora bile su bilateralni odnosi, osobito briga o Hrvatima koji žive tamo.
Od točaka s današnje sjednice Vlade izdvojio je izmjene Zakona o PDV-u, kojima će se zadržati najniža stopa PDV-a od 5 posto na isporuke prirodnog plina i grijanja iz toplinskih stanica, za naknade za isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječki.
"Na taj način omogućujemo svima da se po najnižoj stopi koja je moguća na vrijeme opskrbe ovim vrstama energenata. A što se tiče plina, mislim da je logično da u uvjetima energetske krize donosimo ovako važnu poruku", dodao je.
Dodatno poboljšavamo položaj hrvatskih umirovljenika
Što se tiče izmjena Zakona o doprinosima, premijer je pojasnio da se time poboljšava položaj umirovljenika u Hrvatskoj.
Tim se izmjenama ukida dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje koji obuhvaća oko milijun umirovljenika kojima se navedeni doprinos plaća na teret sredstava državnog proračuna i oko 32 tisuće koji sami plaćaju doprinos iz mirovine.
"Na ovaj način, uz izmjenu Zakona o posebnim mirovinskim režimima, ukidamo još jednu mjeru iz onih kriznih mjera koje su se donosile 2009. i 2010. godine i idemo u prilog naših umirovljenika, konkretno povećanja za njih 32 tisuće koji će onda, ovo što su dosad uplaćivali, zadržati za sebe kao dio svoje mirovine", kazao je premijer Plenković.
Danas su na sjednici spremni i zakoni iz područja reforme zdravstva za drugo čitanje u Saboru, čime se zaokružuje još jedna izborna točka iz Izbornog programa, a riječ je o strukturnim reformama, u ovom kontekstu u domeni zdravstva.
Uspješno izdavanje tzv. narodnih obveznica pokazuje ogromno povjerenje u državu
Naveo je i jučerašnji posjet Zagrebačkoj burzi, gdje je dovršen proces prvog izdanja državnih obveznica, čime je počela sekundarna trgovina obveznicama. "Riječ je o zaista uspješnom projektu. Ukupno milijarda i 850 milijuna eura upisanih obveznica. To je najveća ovakva transakcija do sada, kad je riječ o financijskom volumenu. Broj građana koji je sudjelovao je oko 44 tisuće. Oni su ukupno uplatili milijardu i 350 milijuna eura, a ostatak su uplatili institucionalni investitori, kod kojih je interes bio još veći, ali je država u ovom trenutku procijenila da ne treba ići preko ovog iznosa", rekao je premijer Plenković.
Aktivirano je tržište kapitala, dodao je, pokazano je ogromno povjerenje u financijsku i ekonomsku reputaciju hrvatske države i njenih obveznica i to predstavlja jednu sjajnu operaciju gdje će oni koji su uložili imati mogućnost da dobiju bolje kamate nego što bi dobili štednjom u komercijalnim bankama, zaključio je premijer Plenković.
Na kraju je kazao da se ubrzava i dinamika obnove te najavio i novi program mjera.
Programom mjera obnove zgrada oštećenih na područjima pogođenima potresom, koji je Vlada usvojila, uređene su mjere i postupci kod obnove zgrada, dodjela novčanih pomoći građanima i stambeno zbrinjavanje. Sukladno Zakonu o obnovi, smanjen je broj sudionika i potrebna dokumentacija, istaknuo je potpredsjednik Vlade Branko Bačić. Vlada je prihvatila Nacionalni plan za ravnopravnost spolova za razdoblje do 2027. te akcijski plan za njegovu provedbu, a među sedam prioriteta su suzbijanje nasilja nad ženama i unaprjeđenje položaja žena na tržištu rada.
Nakon uvodnog izlaganja premijera Andreja Plenkovića na 199. sjednici, potpredsjednici Vlade Tomo Medved i Branko Bačić izvijestili su o aktualnom stanju vezanom za potres.
Jedan od osnovnih preduvjeta izgradnja i obnova cestovne infrastrukture
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved naglasio je da je u procesu revitalizacije Banovine jedan od osnovnih preduvjeta i izgradnja i obnova cestovne infrastrukture. Kazao je da vrijednost do sada utrošenih sredstava na županijskim i lokalnim cestama, te hitnim intervencijama sanacije mostova i klizišta iznosi 3,3 milijuna eura.
"Uz ključni projekt izgradnje autoceste Lekenik-Sisak, trenutno se provode aktivnosti sanacije mosta Svinica u Majuru i mosta "67" u Petrinji, te rekonstrukcija lokalnih i županijskih cesta u Glini i Petrinji", rekao je Medved.
Izvijestio je i da je završena sanacija mosta Prekopa u Glini, mosta Martinska Ves preko Save, te klizišta u Hrvatskom Čuntiću i Selištu Kostajničkom.
"Ukupna vrijednost predmetnih aktivnosti koje se izvode pomoću Fonda solidarnosti Europske unije, a vezane su uz sektor prometa i cestovne infrastrukture, iznose gotovo 9,5 milijuna eura", zaključio je ministar Medved.
Nabava 500 mobilnih drvenih kuća za privremeni smještaj
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić kazao je da je u posljednjih sedam dana završena javna nabava za odabir projektanata koji rade dokumentaciju za izradu nalaza i projekata za 336 zgrada, za građane smještene u kontejnerskom naselju.
Završeno je, rekao je Bačić, prethodno savjetovanje za nabavu 500 mobilnih drvenih kuća za privremeni smještaj. Dodao je da sada slijedi nastavak javne nabave, zahvalivši svim trgovačkim društvima koji su se uključili u javno savjetovanje i pridonijeli, kakao je kazao, poboljšanju samog projektnog zadatka svake od budućih mobilnih drvenih kuća.
"U tijeku su, ili ćemo ovih dana raspisati javne pozive za odabir izvođača za nekonstrukcijsku obnovu kuća na Banovini", rekao je ministar. Najavio je i javnu nabavu za odabir izvođača za 201 obiteljsku kuću koja je u državnom vlasništvu na području Banovine, što se financira iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.
"Također smo u nabavi i odabiru izvođača za izradu projekata konstrukcijske obnove za 110 zgrada na Banovini i za četiri višestambene zgrade, od čega su dvije u Glini, dvije u Sisku, s ukupno 55 stanova", naveo je Bačić.
Kao što smo Zakonom o obnovi predvidjeli, izvijestio je ministar, uključili smo u stambeno zbrinjavanje naših sugrađana i tvrtku Državne nekretnine koje su na cijelom području petrinjskog i zagrebačkog potresa obišli svih 216 stanova u vlasništvu Republike Hrvatske. Od 216 stanova, njih 134 su podobni za uređenje i adaptaciju, pojasnio je Bačić, kako bi se prije zime privremeno stambeno zbrinulo građani u kontejnerima.
Izmjene zakona o PDV-u i doprinosima poslane u hitnu saborsku proceduru
Vlada je uputila u Sabor izmjene Zakona o PDV-u kojim se produljuje primjena snižene stope PDV-a od 5 posto na plin, grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelete, brikete i sječku, te izmjene Zakona o doprinosima, kojima se ukidaju dodatni doprinosi za zdravstveno osiguranje umirovljenika i podiže koeficijent za izračun osnovice za obračun doprinosa samostalnim umjetnicima.
S ciljem zaštite građana i gospodarstva od inflacije, predloženim izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV) do 31. ožujka 2024. produljuje se primjena snižene stope PDV-a od 5 posto za isporuke prirodnog plina, grijanja iz toplinskih stanica, uključujući i naknade vezane uz te isporuke, kao i na proizvode kao što su ogrjevno drvo, peleti, briketi i sječka, istaknuo je ministar financija Marko Primorac.
"Ovim produljenjem zadržat će se dosadašnja razina poreznog rasterećenja, s obzirom na okolnosti koje su još uvijek izazovne. Ublažit će se utjecaj porezne stope prije svega na cijene, čime će se spriječiti udar na standard građana i negativne posljedice za gospodarstvo u cjelini", rekao je Primorac.
Predložene zakonske izmjene upućene su u hitnu saborsku proceduru, stupile bi na snagu 1. travnja ove godine i primjenjivale se do 31. ožujka 2024. godine.
Prema podatcima iz obrazloženja zakona, procjenjuje se da će nastavak primjene te snižene stope PDV-a utjecati na smanjenje prihoda državnog proračuna s osnove PDV-a u iznosu od oko 46 milijuna eura godišnje, pri čemu se na razdoblju od početka travnja do kraja ove godine odnosni 34,5 milijuna eura, a 11,5 milijuna eura za razdoblje od početka siječnja do kraja ožujka 2024. godine.
Ukida se dodatni doprinos umirovljenika za zdravstveno osiguranje
Vlada je u Sabor po hitnom postupku uputila i izmjene Zakona o doprinosima, kojim se ukida dodatni doprinos umirovljenika za zdravstveno osiguranje te povećava koeficijenta za izračun osnovice za obračun doprinosa samostalnim umjetnicima kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna, i to radi radi smanjenja inflatornih pritisaka te zadržavanja standarda građana.
"Time se ukidaju antirecesijske mjere uvedene iz 2009., a primjena novih odredbi kreće s 1. travnjem 2023.", najavio je ministar Primorac.
Kako se navodi u obrazloženju konačnog prijedloga zakona o izmjeni Zakona o doprinosima, u potpunosti se ukida dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje po stopama od 1 i 3 posto na mirovine ostvarene prema propisima o mirovinskom osiguranju RH, koji obuhvaća oko milijun umirovljenika kojima se taj doprinos plaća na teret državnog proračuna i oko 32.000 umirovljenika koji sami plaćaju navedeni doprinos iz mirovine.
Budući da umirovljenici čija mirovina prelazi iznos prosječne plaće sami plaćaju dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi 3 posto iz svoje mirovine, ukidanjem tog dodatnog doprinosa povećat će se njihov raspoloživi dohodak, ističe se u obrazloženju.
Ukidanjem dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje doći će do smanjenja prihoda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 67,7 milijuna eura u 2023. godini, odnosno 101,6 milijuna eura godišnje u 2024. i 2025. godini.
No, s obzirom na to da se dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi 1 posto na mirovine do iznosa prosječne plaće i dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi 3 posto na mirovine iznad iznosa prosječne plaće ostvarene prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji plaća na teret sredstava državnog proračuna, istovremeno će doći i do smanjenja rashoda državnog proračuna za 56,9 milijuna eura u 2023. godini odnosno 85,4 milijuna eura godišnje u 2024. i 2025. godini.
Dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 3 posto iz mirovine plaća 32.000 umirovljenika u ukupnom iznosu od 10,8 milijuna eura u 2023. godini, odnosno 16,2 milijuna eura godišnje u 2024. i 2025. godini te će ukidanjem navedenog doprinosa doći do povećanja raspoloživog dohotka za 32.000 umirovljenika, navode iz Ministarstva financija.
U obrazloženju se napominje i da će se zdravstvena zaštita građana zadržati na istoj razini s obzirom na to da je prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji je prošao prvo čitanje u Saboru, predviđeno da za pokriće prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja Hrvatska može osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu, sukladno potrebama i u skladu s fiskalnim mogućnostima.
Podiže se osnovica za obračun doprinosa samostalnim umjetnicima
Nadalje, koeficijent za izračun osnovice za obračun doprinosa samostalnim umjetnicima kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna, povećava se u sklopu tih zakonskih izmjena s 0,8 na 1,2, odnosno vraća se na vrijednost prije uvođenja antirecesijskih mjera.
Radi se o otprilike 1.500 samostalnih umjetnika kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna, budući da im je prosječni ukupni godišnji dohodak za posljednje tri godine manji od prosječne godišnje bruto plaće po zaposlenom u pravnim osobama za prethodnu godinu te će se time povećati njihova socijalna sigurnost. Samostalni umjetnici koji su sami obveznici doprinosa za svoje osobno osiguranje plaćaju doprinose na osnovice prema koeficijenta 1,0 ili 1,1 mogu izabrati višu osnovicu za obračun doprinosa.
Povećanjem tog koeficijenta doći će do povećanja rashoda državnog proračuna u iznosu s osnove doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup), doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup) i doprinosa za zdravstveno osiguranje od 2,3 milijuna eura u 2023. godini te od 3,4 milijuna eura godišnje u 2024. i 2025. godini, procjenjuju u Ministarstvu financija.
No, kako su doprinosi za mirovinsko osiguranje prihod državnog proračuna, istovremeno će doći do povećanja prihoda državnog proračuna u iznosu od 1,2 milijuna eura u 2023. godini, odnosno 1,9 milijuna eura godišnje u 2024. i 2025. godini. Također će se povećati i prihodi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u iznosu od 1,1 milijun eura u 2023. godini te 1,6 milijuna eura godišnje u 2024. i 2025. godini, ističu iz Ministarstva.
Vlada prihvatila Nacionalni plan za ravnopravnost spolova do 2027.
Vlada je prihvatila Nacionalni plan za ravnopravnost spolova za razdoblje do 2027. te akcijski plan za njegovu provedbu, a među sedam prioriteta su suzbijanje nasilja nad ženama i unaprjeđenje položaja žena na tržištu rada.
Uz te, prioriteti nacionalnog plana su promicanje ljudskih prava žena i rodne ravnopravnosti, učiniti obrazovanje rodno osjetljivijim, unaprijediti položaj žena na mjestima političkog i javnog odlučivanja, uvođenje načela ravnopravnosti spolova u javne politike te promicanje ravnopravnost spolova u okviru međunarodne politike i suradnje, istaknula je na sjednici Vlade potpredsjednica Vlade za ljudska prava Anja Šimpraga.
Uz nacionalni plan, donesen je i akcijski plan za njegovu provedbu do 2024. koji sadrži ukupno sedam posebnih ciljeva i 30 mjera.
Prijevremeni lokalni izbori u Varaždinu i Čabru 16. travnja
Donesena je i Odluka da se prijevremeni izbori za članove Gradskog vijeća Varaždinu i u Čabru, te općinskih vijeća u općinama Kali i Kukljica provedu 16. travnja. Vlada je ranije raspustila ta predstavnička tijela jer nisu donijela proračun za 2023., kao ni odluku o privremenom financiranju.
Dana je i suglasnost ravnatelju Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) za sklapanje ugovora o nabavi za provedbu nacionalnih ispita u vrijednosti 398.168,42 eura. Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs je istaknuo da se provedba nacionalnih ispita planira u 81 školi za učenike četvrtih razreda, te za sve učenike osmih razreda u svim osnovnim školama u Hrvatskoj.
Program mjera obnove zgrada
Programom mjera obnove zgrada oštećenih na područjima pogođenima potresom, koji je Vlada usvojila, uređene su mjere i postupci kod obnove zgrada, dodjela novčanih pomoći građanima i stambeno zbrinjavanje.Program mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije glavni je provedbeni akt koji proizlazi iz Zakona o obnovi, a definira procedure i postupke svih sudionika u obnovi.
Sukladno Zakonu o obnovi, smanjen je broj sudionika i potrebna dokumentacija, istaknuo je potpredsjednik Vlade Branko Bačić.
Maksimalna cijena nekretnina koje se kupuju za privremeno ili trajno stambeno zbrinjavanje
Vlada je usvojila Uredbu kojom je reguliran postupak sklapanja pravnih poslova u svrhu stjecanja prava vlasništva Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) na području petrinjskog i zagrebačkog potresa, u ime i za račun Hrvatske.
Uredbom je određeno da se maksimalna cijena nekretnina koje se kupuju za privremeno ili trajno stambeno zbrinjavanje određuje u iznosu do 2000 eura za područje Zagreba, odnosno do 1750 eura na drugim područjima obuhvaćenim katastrofom.
Zakonom o obnovi zgrada oštećenih potresom određeno je da je APN ovlašten stjecati pravo vlasništva na nekretninama u svoje ime, za račun države, radi privremenog stambenog zbrinjavanja dok traje obnova u svrhu trajnog stambenog zbrinjavanja, kao i stjecati pravo vlasništva zemljišta za gradnju
Vlada je osnovala i Stručni savjet za obnovu, na čelu mu je Branko Bačić, a ima i dva zamjenika predsjednika – kao predstavnik Ureda predsjednika Vlade to je Tomislav Pokaz i kao predstavnik Grada Zagreba Luka Korlaet, a Savjet ima još 19 članova iz više ministarstava i stručne javnosti. Donesena je uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine budući da je Zakonom o obnovi predviđeno objedinjavanje svih tijela koja su do sada sudjelovala u obnovi, pa sada ministarstvo preuzima poslove, prava, obveze i radnike Fonda i Središnjeg državnog ureda.
Konačni prijedlog izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti
U drugo saborsko čitanje Vlada je uputila konačne prijedloge izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti (EU) te Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (EU), a ministar zdravstva Vili Beroš istaknuo je da su ti zakoni pravni okvir za daljnju reformu zdravstva.
"Opći cilj strukturne reforme zdravstva je održiv zdravstveni sustav, s pacijentom u središtu, čemu predloženi zakoni daju svoje kvalitativni i kvantitativni doprinos", rekao je.
Ovim zakonskim rešenjima pristupamo unapređenju organizacijske strukture zdravstvenog sustava kako bi kvalitetno i pravovremeno odgovorio svim izazovima i zdravstvenim potrebama građana.
Predloženim se zakonima, dodao je, želi napraviti zaokret prema preventivi i ranom otkrivanju bolesti "što je osnovni prioritet".
Također, želi se ojačati primarnu i reorganizirati bolničku zdravstvenu zaštitu, a fokus je na ulaganju u ljudske resurse i kvaliteti u zdravstvu, kao i na mjerenju ishoda liječenja te postizanju financijske održivosti zdravstvenog sustava.
Izvor: Vlada/Hina
