Predsjednik Vlade Andrej Plenković stigao je u dvodnevni posjet Berlinu na sastanak na vrhu zemalja zapadnog Balkana i EU-a u sklopu Berlinskog procesa, a jučer navečer se u Veleposlanstvu RH u Berlinu obratio predstavnicima hrvatske zajednice u Njemačkoj.
"Ovaj put u Berlinu boravimo u kontekstu jednog šireg foruma, Berlinskog procesa koji posvećen nama susjednim zemljama jugoistočne Europe, a u njemu sudjeluje i Hrvatska s obzirom na izraženi interes prema zemljama regije koje imaju svoje ambicije prema Europskoj uniji i NATO-u, kako koja", rekao je Plenković govoreći na početku susreta s predstavnicima hrvatske zajednice.
"Mi smo tu da unapređujemo bilateralne odnose, ali i da iz neposredne blizine pratimo taj proces i pomažemo ga koliko možemo u procesu ispunjavanja kriterija", kazao je hrvatski premijer i dodao da je dolazak u Njemačku uvijek prilika da stavimo u fokus odnose sa Njemačkom i položaj Hrvata koji ovdje žive.
Unatoč krizi, očekujemo gospodarski rast od 5,7 posto
Plenković je rekao kako je Hrvatska sada u fazi ulaska u zadnja dva mjeseca okončanja velikih višegodišnjih reformskih procesa i ostvarenja strateških ciljeva.
„Hrvatska će za manje od 60 dana postati članica europodručja i Šengenskog prostora“, podsjetio je i dodao da će Hrvatska ući u krug od samo 15 zemalja koje su i u Europskoj uniji, NATO-u, euro i šengenskom području i to nakon niza reformi i ispunjenih kriterija.
Predsjednik Vlade je istaknuo kako je ulazak u područje eura i šengensku zonu važan događaj za gospodarstvo i posebice za ulaganja i turizam pri čemu je, kako je naglasio, Njemačka ove godine ponovno postala važno područje kad je u pitanju hrvatski turizam.
Plenković je rekao kako se očekuje da će, unatoč krizi uzrokovanoj ruskom agresijom na Ukrajinu, gospodarski rast u Hrvatskoj ove godine biti oko 5,7 posto, a po procjenama međunarodnih financijskih organizacija i preko šest posto.
"To pokazuje agilnost hrvatskog gospodarstva i kako su mjere koje smo poduzimali uspješne“, istaknuo je.
Podsjetio je kako je država intervenirajući očuvala radna mjesta, snagu proračuna, izvršila socijalne transfere, redistribuirala novac onima kojima je najpotrebniji, subvencionirala cijene struje, plina, naftnih derivata, ograničila cijene nekih prehrambenih proizvoda, a istovremeno nastavila ulagati u strateške infrastrukturne projekte, pa je tako Hrvatska danas pelješkim mostom konačno fizički povezana.
Hrvatskoj cilj iskoristiti geostrateški položaj u domeni energetike
Predsjednik Vlade je rekao kako bi po procjenama 2023. trebala biti godina usporavanja globalne ekonomije.
"To će se reflektirati i na Njemačku, a time i na cijelu Europsku uniju pa i na Hrvatsku no mi u tu fazu ulazimo poprilično spremni", istaknuo je.
Ukazao je i na potrebu zadržavanja političku stabilnosti i društvene kohezije i u kriznim vremenima te kako sve zemlje rade na tome da izbjegnu socijalnu frakturu.
Plenković je kazao i kako je u godinama koje su pred nama poseban izazov suradnja u domeni energetike te daje hrvatski cilj iskoristiti svoj jako dobar geostrateški položaj i infrastrukturu, posebno istaknuvši terminal za ukapljeni plin na Krku.
"To će biti tema i sutra na forumu Berlinskog procesa, ali i bilateralnih razgovora s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom", rekao je Plenković.
Hrvatski premijer se na kraju obraćanja zahvalio hrvatskim iseljenicima na jačanju veza između Hrvatske i Njemačke.
