Premijer Andrej Plenković osvrnuo se danas na odluku švicarskog Saveznog vrhovnog suda prema kojoj nije prihvaćen zahtjev Hrvatske za revizijom arbitražnog pravorijeka donesenog 2016. "Mi smo iskoristili pravo koje smo imali u smislu pravnoga lijeka, podnijeli zahtjev za revizijom u predmetu između Hrvatske i MOL-a. Iznijeli smo sve argumente, međutim švicarski Savezni vrhovni sud nije uvažio argumente hrvatskih pravnih zastupnika. Primili smo na znanje ovu odluku i dalje nastavljamo raditi na promjeni modela korporativnoga upravljanja", poručio je i dodao da je na neodrživost dosadašnjeg modela upravljanja INA-om upozorio i mađarskog premijera Orbana s kojim se prije nekoliko dana susreo u Pragu.
Otvarajući današnju, 157. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklim danima.
Neformalni sastanak Europskog vijeća i prvi sastanak Europske političke zajednice, održane krajem prošlog tjedna u Pragu, ocijenio je sadržajnim.
Ključne teme sastanaka bile su solidarnost s Ukrajinom, osuda ruske agresije, napori za pronalazak europskog rješenja za pitanje cijene plina.
To je bila prigoda i za osvrt na rezultate izbora u Bosni i Hercegovini, koji su ponovno doveli Hrvate u situaciju da ih ne predstavlja legitimni predstavnik u Predsjedništvu BiH, o čemu je premijer izvijestio kolege na Europskom vijeću, ali i pozdravio intervenciju visokog predstavnika Chriatiana Schmidta.
Hrvatska se sprema za pregovore o promjeni lošeg modela upravljanja INA-om
Izrazio je zadovoljstvo odlukom Europske komisije o davanju uvjetnog statusa kandidata BiH, ali i naglasio kako je ključno pitanje nastavak ustavne i izborne reforme.
Od niza bilateralnih susreta u Pragu, izdvojio je susret s mađarskim premijerom Orbanom na kojem ga je upozorio na model korporativnog upravljanja u INA-i, a u kontekstu afere koja je eskalirala.
"Jasno smo podcrtali da je neodrživo stanje ovakvoga modela, a Hrvatska se sprema za pregovore s mađarskom stranom o promjeni modela koji se pokazao lošim", kazao je premijer Plenković.
Osvrnuo se na odluku švicarskog Saveznog vrhovnog suda prema kojoj nije prihvaćen zahtjev Hrvatske za revizijom arbitražnog pravorijeka donesenog 2016.
"Mi smo iskoristili pravo koje smo imali u smislu pravnoga lijeka, podnijeli zahtjev za revizijom u predmetu između Hrvatske i MOL-a. Iznijeli smo sve argumente, međutim švicarski Savezni vrhovni sud nije uvažio argumente hrvatskih pravnih zastupnika. Primili smo na znanje ovu odluku i dalje nastavljamo raditi na promjeni modela korporativnoga upravljanja", poručio je.
Europski proračun ključan u olakšavanju suočavanja država članica s krizom
Što se tiče novog, osmog, paketa sankcija EU-a prema Rusiji, još je jednom napomenuo kako ruska nafta prema tom paketu ne može preko Hrvatske ići u Srbiju, ali i naglasio da Srbija može transportirati iz Omišlja kroz JANAF do rafinerije u Pančevu bilo koju drugu naftu te da nema nikakve ugroze za energetsku sigurnost i opskrbu Srbije.
Prije tri dana premijer Plenković sudjelovao je na konferenciji, koju je organizirao povjerenik Hahn, o ulozi europskog proračuna kao ključnog instrumenta u promijenjenim geopolitičkim okolnostima.
Istaknuo je kako je ta sredstva najbolje iskoristiti kroz provođenje dva temeljna načela – fleksibilnosti i solidarnosti, kako bi se cijeloj Europskoj uniji, ali osobito državama članicama olakšalo suočavanje s krizom.
Gospodarski rast bit će viši od očekivanja
U tom je kontekstu jako dobrim ocijenio to što je Međunarodni monetarni fond revidirao naviše prognoze ekonomskog rasta Hrvatske, koje su sada na 5,9 posto za ovu godinu, nakon što je to učinila i Europska banka za obnovu i razvoj, koja taj rast procjenjuje na 6,5 posto.
"To govori u prilog našoj tezi da ćemo imati i odličan treći kvartal te da ćemo, zahvaljujući mjerama Vlade – paketu od 21 milijardu kuna – omogućiti da gospodarski rast bude dobar i u zadnjem kvartalu. Realno je da očekujemo da gospodarski rast bude negdje oko 6 posto, što je puno više nego što smo i mi sami predviđali", poručio je.
Dobre odnose Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država, istaknuo je premijer Plenković, potvrdio je i posjet izaslanstva američkog Kongresa ranije ovog tjedna, a s kojim je razgovarao o bilateralnim temama, globalnim, regionalnim i sigurnosnim pitanjima.
Izdvojio je i Dane hrvatskog turizma, održane krajem prošlog tjedna u Šibeniku, na kojima su predstavljeni turistički rezultati koji su zaista impresivni, pogotovo u ovim okolnostima.
Programi financirani iz ESF+ izrazito učinkoviti u provođenju Vladinih prioriteta
Europska komisija usvojila je Program o učinkovitim ljudskim potencijalima, za ulaganje iz Europskog socijalnog fonda (ESF+), a premijer Plenković to je ocijenio vrlo važnim s obzirom da su se programi upravo iz tog Fonda pokazali izrazito učinkovitima u provođenju prioriteta iz Programa Vlade i kada je riječ o politici zapošljavanja, uključivom obrazovnom sustavu, ulaganjima u vrtiće, škole, stipendijama za studente, zapošljavanje žena, podjelu hrane i tako dalje.
"Siguran sam da ćemo i u ovom financijskom razdoblju pametno koristiti sredstva koja podupiru temeljne ciljeve Programa Vlade", kazao je.
Na kraju je najavio da će u utorak, 18. listopada, Hrvatskome saboru predstaviti Izvješće o radu Vlade i najaviti temeljne pravce djelovanja Vlade do kraja mandata.
"To je vrlo važno, osobito što smo s antiinflacijskim paketom mjera i osiguranim stabilnim, nepromijenjenim, cijenama plina i struje, osigurali da se građani mogu nositi s posljedicama krize koja prije svega energetskoga i prehrambenoga, a u pogledu inflatornih pritisaka ekonomsko- socijalnoga karaktera", zaključio je predsjednik Vlade.
