Uz brojne građane, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović posjetio je Dane otvorenih vrata Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba, gdje je izjavio kako se od malih nogu trebamo pripremati na izazove i rizike koje donose novi ekstremni uvjeti, kao posljedica klimatskih promjena, a koji se neće moći izbjeći.
"Vatrogasni posao, a to svjedočimo pogotovo ove godine, nije više vezan samo ljetnu sezonu, to je nekakva špica, no on traje 365 dana godišnje. Zato nam i trebaju profesionalne vatrogasne postrojbe, trebat će nam i sve više, jer vidimo koliko je vode palo samo posljednjih nekoliko dana", kazao je.
Naglasio je kako, s jedne strane, političari moraju ukazivati na te nove klimatske trendove, pa se tako na razini EU o tome sve više razgovara kako bi se Unija sve više integrirala po pitanju zaštite i spašavanja.
U Hrvatskoj je, ustvrdio je Božinović, posebno nakon velikog požara u Splitu 2017., reorganiziran taj sustav u kojem sada sve sastavnice (vatrogasci, policija, HGSS, vojska...) djeluju zajedno, "jer nema druge nego sve snage staviti na kup, dobro ih iskordinirati i opremiti".
U tom smislu, dodao je, zagrebačka Javna vatrogasna postrojba je najopterećenija u državi s više od 3000 intervencija godišnje, ali i najopremljenija, a u opremanje vatrogasnih snaga na razini cijele države putem EU fondova nabavljeno je izuzetno puno opreme, s čim će se i nastaviti.
Hrvatska inicijator nabave kanadera preko mehanizma EU
Upravo se sada, naglasio je, pregovara da se preko mehanizma EU za civilnu zaštitu nabave novi kanaderi, pri čemu je Hrvatska jedan od inicijatora te nabave te se do kraja godine očekuje potpisivanje ugovora s kanadskom tvrtkom koja proizvodi te protupožarne zrakoplove, a koji bi mogli stići kroz nekoliko godina.
Božinović je napomenuo koliko su naši kanaderi opterećeni u djelovanju i u Hrvatskoj i izvan granica. "Jednostavno i o tome moramo voditi računa, a to je najskuplji dio opreme. Sve drugo ide po jednoj redovitoj dinamici i tu, siguran sam, neće biti problema", zaključio je.
Obrana demokracije za male je države pitanje njihove opstojnosti
Obrana demokracije, pogotovo za male države, je pitanje njihove opstojnosti, poručio je potpredsjednik Vlade Božinović, ističući kako se angažman EU-a i NATO-a, posebno u vrijeme ruske invazije na Ukrajinu, svodi upravo na zaštitu demokracije.
Božinović je na zagrebačkom Jarunu, gdje je svečano obilježen Dan policije, novinarima odgovarao i na pitanja vezana uz sinoćnji prosvjed Radničke fronte ispred središnjice te stranke na Trgu žrtava fašizma, a koji je u jednom trenutku prekinuo HDZ-ov zastupnik Mario Kapulica koji se sa zastavom Ukrajine usprotivio tome što RF u Saboru jedini nije podržao deklaraciju s osudom ruske agresije na tu državu.
Istaknuo je da je njegov stranački kolega na taj prosvjed došao i zbog toga što se u isto vrijeme u središtu Moskve održavao skup potpore autokratskom ruskom režimu koji je izvršio agresiju i na kojemu se slavila činjenica da je prisilno anektiran dio teritorija suverene zemlje.
Naglasio je kako u ovoj državi postoje političke snage ili stranke koje nisu podržale navedenu saborsku deklaraciju i ne podupiru osudu agresije na Ukrajinu, kojoj Hrvatska pomaže "na sve moguće načine", i politički i financijski i materijalno te zbrinjavanjem izbjeglica.
Nismo u fazi ulaska Ukrajine u NATO
Upitan smatra li da bi ulazak Ukrajine u NATO predstavljao opasnost u ovo vrijeme, Božinović je rekao kako se u taj vojni savez ne ulazi tako da se samo izrazi želja, već mora postojati jednoglasna odluka svih članica te ispune potrebni kriteriji, "tako da mislim da nismo u toj fazi". Na pitanje znači li to da u ovom trenutku nema šanse za ukrajinski ulazak u NATO, odgovorio je: "Pa ja ne bih bio optimist u smislu da je to u kratkom vremenu uopće moguće".
Naglasio je kako je angažman i članica EU-a i NATO-a na zaštiti demokracije, s obzirom da jedan autokratski režim želi zauzeti teritorij druge zemlje ili drugih zemalja, čemu se demokratski svijet protivi na način da pomaže one koji su žrtve takvih napada.
"Zbog toga je EU puno jedinstvenija nego što je netko mislio, jer iako države u demokraciji legitimno govore i izražavaju svoje različite stavove, to što ih spaja je demokracija. To ne može razumjeti samo autokratski režim. Hrvatska je neovisna država i stvorila je svoju neovisnost u trenutku kada je postala demokracija i u trenutku kada se stvorio demokratski kompleks na europskom kontinentu. Dakle, obrana demokracije, pogotovo za manje države, je pitanje njihove opstojnosti", zaključio je Božinović.
Izvor: Hina/Vlada