Veliki i Mali Siljevec važni su za potpunu sliku središnjeg dijela Ivanščice, a gotovo je cijela Ivanščica uvrštena u ekološku mrežu Natura 2000, koja je sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije, ističe Dubravko Šincek, ekolog i poznati varaždinski zaštitar prirode.
I cijela politička javnost, ekološke udruge ali i građani Varaždinske županije energično odbijaju mogućnost otvaranja kamenoloma na tom predjelu Ivančice. Sada je vrijeme da se takvim pokušajima devastacije stane na kraj, jer privatni interesi ne mogu biti važniji od interesa koji znači očuvanje prostora i prirodnog okoliša za sadašnje i buduće generacije žitelja dviju susjednih županija.
Građani, političke stranke, ali i vodstvo grada Ivanca protiv su devastacije Ivanščice, poručio je nedavno gradonačelnik Milorad Batinić u telefonskoj izjavi za HRT - Moj osobni stav i stav Grada je 'Ne' kamenolomu. Ali, i na Zboru građana rekli smo - ako se već ne može spriječiti ako kamenolom ide, nikako promet kroz naselja Željeznica jer to bi uništilo dio naselja, kazao je Batinić.
Kamenolom bi se nalazio na području općine Budinščina u Krapinsko-zagorskoj županiji i investitor Stjepan Jug je već ishodio dio dozvola, a počeli su i prvi istražni radovi.
Regionalni tjednik opširno je pisao o toj problematici te iznio stavove investitora, koji se poziva na činjenicu da će se graditi brza cesta za koju će biti potreban kameni materijal, a tu svakako vidi i opravdanje za svoju investiciju. Ističe i da bi fijasko projekta upropastio otvaranje stotinjak novih radnih mjesta.
S druge strane je inicijativa saborskog zastupnika Damira Habijana, koji se već nekoliko godina zalaže za uspostavu Parka Ivančica, a u tom slučaju ideja o kamenolomu je nespojiva s to m inicijativom. S idejom o kamenolomu ne slažu se ni stanovnici Ivanečke Željeznice, Pokojca i Belskog Dola koji bi direktno bili ugroženi zbog ogromnog kamionskog prometa i prašine na usjevima.Autor teksta u Regionalnom konzultirao je i našeg poznatog zaljubljenika u prirodu Dubravka Šinceka koji u svom promišljanju kaže:
Komu treba kamenolom u srcu ekološke mreže Natura 2000?
Dubravko Šincek, poznati varaždinski planinar, GSS-ovac, vrsni štovatelj prirode i njezine flore i faune (autor knjige “Biljni svijet Ivanščice i Ravne gore”) te jedan od najboljih poznavatelja brdskog dijela sjeverozapadne Hrvatske, podsjeća da je još 1905. veliki hrvatski prirodoslovac Dragutin Hirc u svojoj knjizi “Prirodni zemljopis Hrvatske” između ostaloga zapisao:
“Ponosna Ivančica (Ivanščica) je temelj-kamen, na kojemu počiva cijela arhitektonika orografičkog sustava Zagorja. Od nje ishode sve sporedne grane ovog sustava, a cijelo lice Zagorja od nje dobiva značajan svoj oblik. Svaka od ostalih skupina mogla bi se s lica zemlje izbrisati, a da Zagorje ipak ne bi izgubilo svoga značaja; nestane li ipak Ivančice, to je ujedno i Zagorja – kao orografičke cjeline – nestalo.”
Krajobraz znači određeno područje, viđeno ljudskim okom, čija je narav rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika.
Neumoljive konvencije
– Kao što je Ivanščica najvažniji element za sliku krajobraza cijeloga Hrvatskog zagorja, tako su Veliki i Mali Siljevec važni za potpunu sliku središnjeg dijela Ivanščice. Iako ne dominiraju visinom, oba vrha zbog svoga stožastog izgleda imaju iznimnu krajobraznu ljepotu. M. Siljevec je s 516 metara za 11 metara viši od V. Siljevca (505 m). Hrvatski sabor potvrdio je Europsku konvenciju o krajobrazima, European Landscape Convention (NN br. 144/02), koja je usvojena je u Strasbourgu 19. srpnja 2000. godine. Konvencija za ciljeve ima promicanje zaštite krajobraza, upravljanje i planiranje te organiziranje europske suradnje o pitanjima krajobraza. Cilj kvalitete krajobraza znači, za određeni krajobraz, stav nadležnih javnih vlasti kojim izražavaju težnje javnosti u pogledu značajki krajobraza iz njihova neposrednog okruženja – objašnjava Šincek.
Zaštita krajobraza znači djelovanje u cilju zaštite i održavanja značajnih ili karakterističnih obilježja takvoga krajobraza, što se opravdava njegovom vrijednošću kao baštine, a koja je proizašla iz prirodne konfiguracije i/ili ljudske aktivnosti.
– Geološka baština je sve ono što je sačuvano u strukturi i teksturi stijena i tla, kao što su geološke, geomorfološke, hidrogeološke pojave i objekti te paleontološki nalazi, te čini dio krajobraza. Geološka baština je površinski i pripovršinski dostupan i saglediv dio litosfere pomoću kojeg rekonstruiramo povijest nastanka našeg planeta i razvoja života na njemu. Zbog činjenice da je geološka baština stanište mnogih biljnih i životinjskih vrsta, njezino očuvanje je i očuvanje biotske, a naročito krajobrazne raznolikosti. Prirodna raznolikost obuhvaća bioraznolikost, georaznolikost i krajobraznu raznolikost. Bez georaznolikosti ne bi bilo bioraznolikosti u obliku u kojem je danas poznajemo. Dio georaznolikosti je uvjetovan bioraznolikošću. Zaštita bioraznolikosti je neefikasna bez adekvatne zaštite georaznolikosti – upozorava naš sugovornik.
Ivanščica je jedna od najvažnijih hrvatskih planina, najviša je hrvatska planina sjeverno od rijeke Save, ona je kao otok za mnoge biljne vrste koje inače ne rastu u širem okruženju. Recentnim istraživanjima na njoj je pronađeno nekoliko biljnih vrsta koje inače rastu samo na Dinaridima. Od više od 1000 vrsta biljaka koje na noj rastu, 83 su strogo zaštićene, a 69 biljaka je s Crvenog popisa vaskularne flore. Na njoj je dosad zabilježeno 38 vrsta kaćunovki, vrsta iz porodice orhideja (Orchidaceae), i devet endemičnih vrsta. Ivanščica je uvrštena u IPA – Important Plant Area, Botanički važna područja Hrvatske. To su prirodni ili poluprirodni lokaliteti koji pokazuju izvanredno botaničko bogatstvo i izniman sastav rijetkih, ugroženih i endemičnih vrsta i vegetacije visokoga botaničkog značaja. Vlažne livade uz potok Željeznica pod Velikim Siljevcem jedno su od u Hrvatskoj rijetkih staništa biljke ljekovite krvare i leptira velikoga livadnog plavca i zagasitoga livadnog plavca. Ljekovita krvara (Sanguisorba officinalis) je biljka koja cvate ljeti na nizinskim košanicama. Nizinske košanice s velikom ili ljekovitom krvarom ugrožen su stanišni tip na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
S krvarom ugroženi su i leptiri veliki livadni plavac (Maculinea teleius) i zagasiti livadni plavac (M. nausithous), koji spadaju u kritično ugrožene vrste danjih leptira u cijeloj Europi, pa su zato i u nas strogo zaštićene Zakonom o zaštiti prirode. Ovaj rod leptira zanimljiv je i zbog mirmekofilije, simbioze s mravima roda Myrmica. Odrasle jedinke leptira lete od druge polovice lipnja do kolovoza. Nakon parenja ženke leptira polažu jaja na cvatove ljekovite krvare. Mlade, tek izležene gusjenice hrane se sjemenkama biljke. Nakon četvrtog presvlačenja gusjenica napušta biljku hraniteljicu i pada na tlo. Na tlu mravi prihvaćaju gusjenicu jer im nudi slatki sok iz medne žlijezde i odnose je u podzemne mravinjake, zaštićujući je tako od predatora. U mravinjacima bez vidljiva humka gusjenice se aktivno hrane mravljim ličinkama, u njima prezime, a u lipnju se zakukulje u komorici blizu površine i potkraj mjeseca izlijeću kao odrasli leptiri. Prašina iz kamenoloma nepovoljno bi utjecala kako na samu krvaru, tako i na ugrožene leptire plavce – ističe Šincek.
Zbog svega toga gotovo je cijela Ivanščica uvrštena u ekološku mrežu Natura 2000, koja je sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije.
– Njezin cilj je očuvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje više od tisuću ugroženih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova. Postavlja se pitanje: Čemu išta zaštititi ako se dozvoli otvaranje kamenoloma u srcu ekološke mreže Natura 2000? Još 2013. godine napravljena je Stručna podloga za zaštitu Regionalnog parka Hrvatsko zagorje, u koji bi spadala Ivanščica sa Strahinjščicom, Ravnom gorom i Maceljskim gorjem. Do danas nije bilo proglašenja Regionalnog parka – zaključio je Dubravko Šincek.
Fijasko projekta upropastio bi stotinjak radnih mjesta tvrdi investitor
Projekt provođenja istražnih radova u svrhu dobivanja koncesija za eksploataciju istražnog prostora Siljevec trebao bi, izravno ili neizravno, zaposliti stotinjak ljudi uglavnom iz tog okruženja. Što se tiče kamionskog prometa, jednog dana, ako dođe do otvaranja kamenoloma, smjerovi izvoza odredit će se Studijom utjecaja na okoliš i za tu svrhu izrađen je idejni projekt prometnice koja ide trasom Siljevec – Zasjek, ispod vrha Pokojca te na županijsku cestu kod Belskog dola. Jug uvjerava da se promet zasigurno neće odvijati preko vrha Pokojca jer je to tehnički neizvedivo s obzirom na to da prometnica ne može imati nagibe veće od 10 %. U postupku Glavne studije predviđena je javna rasprava i uključit će mještane Suhe Željeznice kako bi se eventualno izgradnjom dijela nove prometnice i značajnom rekonstrukcijom postojeće dobila njihova suglasnost.
Ilustracija - regionalni tjednik
