Premijer Andrej Plenković zahvalio je Zdravku Mariću na doprinosu koji je dao kao ministar financija i potpredsjednik Vlade, ocijenivši da je napravio odličan posao. Naglasio je da je kandidat za novog ministra financija Marko Primorac sjajan te će svojim radom steći dobru reputaciju.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković je, po završetku sastanka parlamentarne većine u Banskim dvorima dao izjavu za medije. Na početku je izvijestio o odlasku potpredsjednika Vlade i ministra financija Zdravka Marića iz Vlade, kazavši da je s njim o ostavci razgovarao zadnjih nekoliko tjedana i da mu je rekao da razumije njegovu odluku s obzirom na sve što je dao ovoj Vladi.
"Dao je veliki doprinos nizu reformi koje Vlada provodila. Sada zaokružujemo ogroman projekt hrvatskoga članstva u europodručju", ustvrdio je Plenković.
Ostvarili smo niz pomaka
Rekao je da će Marić u svojim izjavama sutra objasniti razloge zbog kojih to radi.
"Ja mu se u uime cijele Vlade i osobno zahvaljujem na poslu ministra financija, kao i potpredsjednika Vlade. Mislim da smo odlično surađivali i zajednički održali stabilnost", naglasio je Plenković.
Dodao je da on kao premijer čvrsto drži političku stabilnost, dok je Marić dao ogroman doprinos gospodarskom razvoju i financijskoj stabilnosti.
Kazao je da su on i ministar Marić zajedno ostvarili niz velikih pomaka. "Stabilizirali smo javne financije i njima upravljali, stvorili jednu rezervu da u ovim vremenima krize možemo reagirati i intervenirati na korist građana i hrvatskog gospodarstva, zajednički smo radili na ulasku u europodručje, izašli iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, postupno, ali brzo smanjivali javni dug prije COVID-a, došli u situaciju iz vječitih proračunskih deficita u proračunski suficit, a nakon toga došli su situaciju da nemamo makroekonomskih neravnoteža, vratili hrvatsku na razinu investicijskog kreditnog rejtinga", naveo je premijer.
Hrvatska ekonomski i financijski snažnija
Rekao je da će ministar Marić idući tjedan posljednji put u tom svojstvu predstavljati Hrvatsku na Vijeću za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) kada ćemo dobiti pravnu podlogu da smo članica europodručja.
Premijer smatra da je cijeli taj proces rezultirao time da je Hrvatska ekonomski i financijski snažnija i stabilnija i da ide naprijed u cilju gospodarskoga rasta i kvalitetnijeg ekonomskog i socijalnog standarda naših građana.
Novi ministar je sjajan, brzo će pohvatati konce
Predsjednik Vlade Plenković kazao je da se veseli suradnji s budućim ministrom Markom Primorcem, koji je izvanredni profesor na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta.
Dodao je da je Primorac specijalist za ono što ministri financija trebaju biti, a to su javne financije, porezna politika te fiskalna decentralizacija. Sudjelovao je također u nizu radnih skupina i u vrijeme ministra Marića te dao doprinos brojnim zakonskim prijedlozima.
"Mislim da će i sa svojim međunarodnim iskustvom i iskustvom akademske zajednice, ali i kao gospodarski savjetnik bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović vrlo brzo pohvatati konce", ustvrdio je Plenković.
Rekao je da je Primorac trenutno u izolaciji jer ima Covid pa će idući tjedan, nakon što se opravi, biti predstavljen u Saboru. Dodao je da je dobio jednoglasnu potporu Predsjedništva HDZ-a i parlamentarne većine.
Na pitanje koliko će budućem ministru trebati da se uhoda, premijer Plenković je kazao kako država mora funkcionirati, a Primorac će svojim radom steći jednaku reputaciju.
"Vidjet ćete da je Primorac sjajan, pametan, elokventan, razumije temu, brzo će se prilagoditi, poznaje ljude u Ministarstvu financija. Kao što je Zdravko stekao reputaciju svojim radom, tako će to učiniti i Marko Primorac", poručio je.
Prihvaćen je tek manji iznos zahtjeva MOL-a
Vezano za pravorijek u arbitražnom postupku koji je MOL pokrenuo protiv Hrvatske 2013. pred ICSID-om, premijer Plenković podsjetio je da je privatizacija INA-e krenula 2003. za vrijeme Vlade Ivice Račana koja je s MOL-om potpisala ugovor o prodaji 25 posto plus jedne INA-ine dionice, zatim odluke Vlade Ive Sanadera o sklapanju Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara i Ugovora o plinskom poslovanju, a u mandatu Vlade Zorana Milanovića donesene su odluke u vezi s liberalizacijom tržišta plina.
„S aspekta naše Vlade, u potpunosti naslijeđeno pitanje – ekonomskog, energetskog i financijskog karaktera, u kojem smo držali jedinu moguću liniju, a to je da smo započete postupke koji su se vodili i pred ICSID-om i one postupke koje je pokrenula hrvatska Vlada – to je bila Milanovićeva Vlada 2014. pred UNCITRAL-om, nastavili i nastojali argumentirati hrvatska stajališta, uz savjete pravnih zastupnika i ostalih koji su bili uključeni u ovaj proces“, kazao je.
Bit odluke koja je došla sinoć kasno navečer, nastavio je premijer Plenković, da je od ukupnog zahtjeva MOL-a koji je iznosio 1,1 milijardu dolara, Arbitražni sud je MOL-u dodijelio 184 milijuna dolara.
„Prihvaćen je tek manji iznos zahtjeva MOL-a“, dodao je.
Hrvatska je u ovom postupku osporavala i nadležnost Arbitražnog suda, no sud to nije prihvatio.
„Sud je, međutim, odlučujući o biti zahtjeva MOL-a u velikom dijelu odlučio u hrvatsku korist. To je ono što je, isto tako, važno. Dakle, oni dijelovi koje je MOL htio, sud to nije dosudio na način kako je to zahtijevao MOL. U onom dijelu u kojem je odlučeno u korist MOL-a, riječ je o tome da je Hrvatska na štetu MOL-a povrijedila Ugovor o energetskoj povelji, prije svega kada je propustila liberalizirati tržište plina u razdoblju od 2011. do 2014., isto tako i 2014. kada je Vlada donijela određene odluke kojima je regulirala tržište plina u veljači 2014.“, rekao je Plenković.
Stručnjaci i savjetnici proučavaju pravorijek
Hrvatska prema ovom pravorijeku mora MOL-u nadoknaditi dio troškova u postupku, to je oko milijun eura, što je tek oko 2 posto troškova naknade koju je MOL tražio od Hrvatske.
„Uz ova 184 milijuna trebat će pridodati i zatezne kamate. Stručnjaci i savjetnici sada proučavaju ovaj pravorijek i – budući da je dokument na 216 stranica i vrlo je detaljan – oni će ga analizirati te kada dobijemo njihova mišljenja, kada sve sagledamo, donijet ćemo odluke o daljnjim koracima“, poručio je.
Predsjednik Vlade Plenković izdvojio je da je zbog osjetljivosti postupka i njegove povezanosti s poslovanjem INA-e, a i kaznenim postupcima koji su se vodili, još 2015. su se dvije strane dogovorile da je postupak povjerljiv te da se pravorijek ne objavljuje.„Mi poštujemo međunarodno pravo, poštujemo odluke međunarodnih sudova i tribunala“, naglasio je premijer, dodavši da će se tako odnositi i prema ovoj odluci, zadržavajući pravo korištenja pravnih mehanizama koje stoje na raspolaganju u odnosu na ovaj pravorijek.
„O tome ćemo odlučiti kada proučimo detaljno dokumentaciju i konzultiramo se sa savjetnicima“, kazao je.
Vodeći računa o našoj želji i ambiciji da vratimo INA-u u hrvatsko vlasništvo – istaknuo je premijer Plenković – poduzeli smo sve što je bilo potrebno na najbolji mogući način. Angažirani su stručnjaci i konzultanti, napravljena je evaluacija vrijednosti MOL-ova udjela u INA-i, signalizirano je drugoj strani koliko je bio iznos novca kojeg bi Hrvatska bila spremna dati.
„Tu, međutim, taj naš signal druga strana nije prihvatila, zahtijevala je puno, puno više sredstava. Mi možemo imati kao privatne osobe neki afektivni odnos prema nekoj umjetničkoj slici, ali kao Vlada ne možemo se ponašati na način da plaćamo afektivnu cijenu za nešto što prođe stručnu evaluaciju“, kazao je.
Cilj Vladine politike je unaprijediti odnose sa Slovenijom
Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je danas slovensku potpredsjednicu Vlade i ministricu vanjskih poslova Tanju Fajon.
Naglasio je da su Hrvatska i Slovenija dvije susjedne i prijateljske zemlje.
"Cijela filozofija hrvatske politike prema Sloveniji je unaprijediti odnose i ne generirati nikakve tenzije", poručio je premijer. Istaknuo je da je u tome zadnjih godina napravljen velik iskorak.
"Imamo to pitanje neriješene granice, Slovenija ima sidro koje zove arbitraža, a Hrvatska ima sidro odluke Hrvatskog sabora da je ta arbitraža ništavna", kazao je.
Ali to ne znači, naglasio je Plenković, da ne možemo raditi na pragmatičnim pitanjima i kao primjer naveo rješenja koja će omogućiti da prestane međusobno kažnjavanje ribara koju prijeđu morsku granicu na koju svaka zemlje gleda drugačije. "To je nepotreban, bezvezan i glup sustav. Jer niti naši ribari plaćaju slovenske kazne niti slovenski plaćaju hrvatske", kazao je Plenković, dodavši da od toga jedinu korist imaju odvjetnici koji ribare zastupaju u prekršajnim postupcima.
"I na kraju mi platimo našima, a oni svojima. I nitko nikome. To je situacija koju sam spreman prekinuti sutra ako se dogovorimo da to prestane", zaključio je.
