Premijer Plenković rekao je danas kako presuda američkog Vrhovnog suda, kojom je pitanje zakonitosti pobačaja prepušteno saveznim državama, a što je dovelo do velikih podjela, neće imati utjecaja na Hrvatsku jer bi zabrana prekida trudnoće bila protivna odluci Ustavnog suda. Istaknuo je kako se u okviru vladajuće stranke HDZ-a zalažu za zaštitu života za koji smatraju da počinje začećem, ali isto tako poštuju pravo žene na izbor i zdravlje. "Naša je želja da prekida trudnoće u našem društvu bude što manje, odnosno da oni budu izuzetak, no statistika, ali i iskustvo drugih zemalja pokazuju da se to ne postiže zabranama. Zabrane ne dovode do manjeg broja pobačaja, ali ga mogu učiniti nesigurnim i opasnim za život i zdravlje žene", poručio je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se, otvarajući današnju sjednicu Vlade, na niz aktualnih tema.
S obzirom da se zadnjih dana bilježi porast broja zaraženih koronavirusom, premijer Plenković održao je, ranije ovoga tjedna, sastanak s predstavnicima Stožera civilne zaštite koji su ga informirali o trenutnoj situaciji vezanoj uz hospitalizacije i težinu kliničke slike.
"Unatoč većem broju zaraženih ne povećava se broj hospitalizacija, a smrti koje se, nažalost bilježe, su uglavnom s covidom i relativno ih je malo", izvijestio je i pozvao sve, a pogotovo starije građane i one krhkoga zdravlja na oprez.
Stožer, dodao je, prati i situaciju u drugim europskim zemljama, a trenutno nijedna ne poduzima ozbiljnije epidemiološke mjere već svi prate situaciju i nastoje živjeti što normalnije, uz mjere opreza.
Očekuju se i preporuke HZJZ-a od jeseni da se krene s novim krugom cijepljenja, dodao je.
Osvrnuo se i na turističku sezonu, koja je sada u punom jeku, istaknuvši da je od početka godine u Hrvatskoj ostvareno 5,6 milijuna dolazaka i 24 milijuna noćenja.
Tim je brojkama, kada je riječ o dolascima, Hrvatska došla do 83 posto dolazaka u odnosu na rekordnu 2019. i 94 posto noćenja te se očekuju jako dobri rezultati u ovoj sezoni.
Važne odluke u Bruxellesu, Hrvatska spremna za euro i Schengen
Prošloga tjedna premijer Plenković sudjelovao je i u brojnim aktivnostima u Bruxellesu, od sastanka Europskoga vijeća, preko sastanka na vrhu EU-zapadni Balkan, do sastanka na vrhu članica europodručja.
Europsko vijeće potvrdilo je da će Hrvatska postati država članica europodručja s 1. siječnja 2023., što je bio i strateški cilj u Programu Vlade, kazao je premijer.
Istaknuo je da će Hrvatska, u tom kontekstu, izmijeniti veliki paket zakona s obzirom na zamjenu kune eurom te nastaviti s logističkim pripremama za tu veliku i zahtjevnu operaciju.
Od ostalih važnih odluka sa sastanka Europskoga vijeća istaknuo je kandidatski status koji su dobile Ukrajina i Moldavija, što je ocijenio važnom političkom porukom.
Istaknuta je i europska perspektiva Gruzije, a po prvi puta, i to na hrvatsku inicijativu, u Zaključke je uvrštena formulacija koja govori o tome da je Europsko vijeće spremno kandidatski status dati i Bosni i Hercegovini i to na način da ispuni najbitnije od reformi koje su zadane još 2019.
Među tim reformama su i ograničena ustavna reforma i reforma izbornoga zakona koje bi, između ostaloga trebale adresirati i pitanje ravnopravnosti Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda.
Strateška postignuća ne dolaze rutinski, nego na temelju političkog i diplomatskog angažmana
Tijekom boravka u Bruxellesu premijer Plenković održao je i govor u Europskom parlamentu, u okviru rasprave pod nazivom "Ovo je Europa", u kojem je izložio hrvatsko stajalište u budućnosti Europe.
"Mi se kao proeuropski orijentirana Vlada na konceptu modernoga suverenizma zalažemo vrlo snažno za hrvatske nacionalne interese u okviru Europske unije i te strateške iskorake za boljitak naših građana i našeg gospodarstva ostvarujemo vrlo sustavno", istaknuo je poručivši kako će ta ostvarenja biti ostavština dva mandata ove Vlade.
Jučer je Europsko vijeće Europskom parlamentu uputilo prijedlog odluke u kojem se ističe da Hrvatska ispunjava sve kriterije za ulazak u Schengenski prostor, što je drugi cilj dublje hrvatske integracije u Europsku uniju.
Premijer Plenković očekuje da će Hrvatska postati članicom Schengenskog prostora također s 1. siječnja 2023., a istaknuo je da je u potpunosti spremna za kontrolu vanjske granice.
U tom je kontekstu podsjetio da se sutra obilježava deveta obljetnica hrvatskoga članstva u Europskoj uniji.
"To su zaista velika i strateška postignuća. Ne dolaze po nekakvom rutinskom hodogramu, dolaze na temelju ispunjenih reformi, mjerila, donesenih zakona, političkog i diplomatskog angažmana", poručio je istaknuvši da iza svake te odluke stoji puno rada i suradnje s ostalim zemljama članicama i zastupnicima u Europskom parlamentu.
Najbolji kreditni rejting Hrvatske ikada prema tri vodeće svjetske agencije
Što znači kada država ostvari jedan od svojih strateških ciljeva, dodao je premijer Plenković, odmah je signalizirala i jedna od triju vodećih svjetskih agencija za kreditni rejting – Moody's – koja je najavila da će podići hrvatski kreditni rejting za čak dvije stepenice.
"Time ćemo imati najbolji kreditni rejting istodobno ikada po sve tri svjetske agencije za kreditni rejting u investicijskoj razini", naglasio je predsjednik Vlade.
"Šaljemo poruku pouzdanosti financijskim tržištima, investitorima, parterima i svima koji promatraju koji je smjer hrvatske u političkom, ekonomskom i financijskom smislu", dodao je.
Prije dva dana u Zagrebu je boravila potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica koja je premijeru Plenkoviću uručila prvu ratu od 700 milijuna eura bespovratnih sredstava, za provedbu projekata, a na temelju ispunjenih reformi u raznim područjima.
Isplata nove rate od dodatnih 700 milijuna eura očekuje se do kraja prosinca ove godine.
Hrvatske institucije vode računa o procesuiranju najstrašnijih ratnih zločina u Domovinskom ratu
Od ostalih aktivnosti izdvojio je susret s predstavnicima ribarskoga sektora, kojem je Vlada, uz redovite programe potpore, kreirala i dodatne mjere potpore, kako bi dodatno pomogla likvidnosti ovog sektora važnog za hrvatsku ekonomiju i turizma.
Na sastanku s predstavnicima nacionalnih kolektivnih loptačkih sportskih saveza bilo je riječi o daljnjem jačanju financijske potpore države, s obzirom da je sport izuzetno važan i međunarodnu promociju Hrvatske, ali prvenstveno za zdravlje.
S predstavnicima Hrvatske zajednice općina premijer Plenković razgovarao je o temama koje su im trenutno najvažnije, a to su, između ostalog, pitanja rasta cijena energenata i troškovi vrtića na lokalnoj razini. U tom je kontekstu premijer najavio sastanak Vlade sa županima, predstavnicima udruga gradova i općina, koji će se održati u sljedeći utorak u Slunju.
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na uhićenje Jovana Cvetić u Solunu u Grčkoj, na temelju Europskog uhidbenog naloga kojeg je raspisala Hrvatska, osumnjičenog za kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava te za ratne zločine protiv civilnog stanovništva koji su se dogodili u Humu i Voćinu 1991.
"Ovaj slučaj pokazuje da Hrvatska i njene institucije vode računa o procesuiranju ratnih zločina i provođenju pravdi svih onih koji su odgovorni za najstrašnije zločine koji su počinjeni u Domovinskom ratu", poručio je premijer Plenković i dodao kako se od Grčke očekuje poduzimanje svih potrebnih aktivnosti kada je riječ o izručenju Cvetića Hrvatskoj.
Zabrana prekida trudnoće u Hrvatskoj bila bi protivna odluci Ustavnog suda
Premijer Plenković komentirao je i presudu Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih država u predmetu Dobbs, s obzirom da je ta tema postala važna i u Hrvatskoj.
Naime, navedenom presudom pitanje zakonitosti pobačaja prepušteno je saveznim državama, što je u američkom društvu dovelo do velikih podjela.
Istaknuvši da je pitanje trudnoće izrazito kompleksno pravno, etičko i medicinsko pitanje, oko kojega je nerijetko vrlo teško, a često i nemoguće postići konsenzus, kazao je kako je bitno sagledati tu situaciju koja je postala politička tema i u Hrvatskoj.
"Mi se u okviru vladajuće stranke, Hrvatske demokratske zajednice, kao stranke desnoga centra i demokršćanske strane, zalažemo za zaštitu života za koji smatramo da počinje začećem, ali isto tako poštujemo pravo žene na izbor i zdravlje. Naša je želja da prekida trudnoće u našem društvu bude što manje, odnosno da oni budu izuzetak, no statistika, ali i iskustva drugih zemalja pokazuju da se to ne postiže zabranama. Zabrane ne dovode do manjeg broja pobačaja, ali ga mogu učiniti nesigurnim i opasnim za život i zdravlje žene", poručio je.
Naglasio je da ta presuda neće utjecati na Hrvatsku, gdje je pravo na prekid trudnoće uređeno zakonom, a Ustavni sud je ocijenio da je taj zakon u skladu s Ustavom.
Podsjetio je na nedavnu izjavu predsjednika Ustavnog suda Šeparovića koji je kazao da bi zabrana prekida trudnoće bila protivna odluci Ustavnog suda, kao i eventualni referendum kojim bi se uvela ograničenja ili zabranio pristup pravu na prekid trudnoće.
Nema potrebe za unošenjem odredbi o već postojećem pravu u Ustav
U političkom smislu, dodao je, s obzirom da je jako puno komentara na tu temu, nema potrebe za dezinformiranjem ljudi s ciljem skupljanja političkih poena.
"Nema potrebe za unošenjem odredbi o već postojećem pravu u Ustav", istaknuo je poručivši da na takve izmjene vladajuća stranka neće pristati.
Opoziciju je pozvao da bude konstruktivna i podrži predložene izmjene Ustavnoga zakona o Ustavnom sudu jer je upravo taj prijedlog usmjeren na dodatnu zaštitu prava koja su zajamčena Ustavom, odnosno prava o kojima se ne može odlučivati na referendumu.
Također ih je pozvao na konstruktivan pristup temi koju treba sagledavati na smiren i racionalan način.
Na kraju se osvrnuo na Prijedlog odluke o pokretanju postupka za sklapanje Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Švedske i Finske, koji se nalazi na današnjem dnevnom redu sjednice Vlade, s obzirom da je na summitu NATO-a u Madridu jučer usvojena deklaracija koja vrlo jasno u svojoj točci 18. govori o potvrđivanju politike otvorenih vrata.
Konzistentna, razumna i jasna politika Vlade o članstvu Finske i Švedske u NATO-u
Oni koji su jučer bili na sastanku na vrhu, a uime Hrvatske to je bio predsjednik Republike, odlučili su da se Finska i Švedska pozovu u članstvo NATO-a, kazao je.
"S obzirom da je tu odluku prihvatio jučer vrlo jasno i predsjednik Republike, ja sam pažljivo gledao ovu deklaraciju da nema negdje neka fusnota, ograda ili rezerva, nema ničega, onda je u redu i da Vlada Republike Hrvatske danas usvoji prijedloge odluka o pokretanju postupka za sklapanje protokola u vezi Finske i Švedske. To znači da se cijela naša konzistentna, jasna, razumna, racionalna i odgovorna politika u vezi članstva Finske i Švedske u NATO-u potvrdila i jučer na summitu i da je ono što je bila pozicija Vlade očito jučer postala i pozicija predsjednika Republike, što je meni drago", poručio je.
Istaknuo je da Finska i Švedska napuštaju svoju višedesetljetnu politiku neutralnosti, ne iz nekakvog hira, nego iz straha za vlastitu sigurnost nakon brutalne ruske agresije na Ukrajinu.
"Oni na određeni način idu pod kišobran kolektivne sigurnosti članka 5 Sjevernoatlantskog saveza, a mi ih kao dvije članice Europske unije podržavamo", dodao je premijer Plenković.
