Premijer Andrej Plenković danas je na obilježavanju Dana Požeško-slavonske županije u Požegi poručio kako je politika Vlade prema Slavoniji od 2016. godine bila pomoći odmah i snažno te dodao da to Vlada i dalje čini. Čestitajući građanima Požeško-slavonske županije Dan županije podsjetio je kako je Vlada spremno priskočila u pomoć toj županiji nakon pošlogodišnjeg nevremena i golemih šteta s oko 70 milijuna kuna kako bi štete bile što prije sanirane.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na svečanoj sjednici Županijske skupštine, u povodu dana Požeško-slavonske županije.
U svom je govoru u toj prigodi istaknuo da Vlada i Požeško-slavonska županija imaju izvrsnu suradnju pohvalivši sve napore koji se ulažu u razvoj toga kraja, koji je bogat, karakterističan po poljoprivredi i velikoj tradiciji vinarstva te poseban za Slavoniju i cijelu Hrvatsku.
Tijekom Domovinskoga rata, dodao je, hrvatski branitelji iz ovoga kraja branili su domovinu te im još jednom izrazio zahvalnost i poštovanje.
U tom je kontekstu istaknuo da su upravo ljudi iz Pakraca i Lipika, koji su osjetili Domovinski rat, odmah iskazali spremnost da pomognu u prihvatu izbjeglica iz Ukrajine.
"Ta solidarnost bila je refleksna, bila je od srca, bila je iskrena i govori o tome koliko je topline ovdje u ljudima koji znaju što je to solidarnost i kako u teškim trenucima treba pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija", poručio je.
Posebnosti i rastući potencijal Požeško-slavonske županije
Podsjetio je da je Požeško-slavonska županija dala prvi hrvatski kovani novac – banovac, koji se kovao u Pakracu i Zagrebu i na kojem je bila kuna u trku kao motiv koji krasi današnju kunu, a bit će i jedan od motiva buduće kovanice hrvatskog eura.
"Ovo je županija koja ima vinsku prijestolnicu Hrvatske – Kutjevo, koje je još od 13. stoljeća sinonim za vrhunska vina diljem svijeta.
Ovo je županija koja ima drugi po veličini park prirode u Hrvatskoj – Papuk, koji čini ovu sredinu zaista lijepom i bogatom prirodnim bogatstvima.
Ova je županija dom lipicanaca, jedne od najstarijih i najpoznatijih pasmina konja u Europi, koja se u Lipiku počela uzgajati još u 18. stoljeću i koja se s ljubavlju čuva i njeguje i dan danas", kazao je predsjednik Vlade.
Naglasio je kako ta županija ima zaista rastući potencijal i privlačnost turizma, a Vlada je, dodao je, prepoznala područja koja su prioritetna za njen daljnji razvoj.
Vlada je prošle godine, nakon prirodnih nepogoda koje su pogodile Požeško-slavonsku županiju, reagirala promptno s oko 70 milijuna kuna sredstva za pomoć građanima, poljoprivrednicima, gospodarstvu i obnovu oštećene infrastrukture.
Požeško-slavonska županija je jedna od pet županija u okviru Vladina Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, a na zadnjem sastanku Savjeta koji je održan u Pleternici krajem prošle godine bio je vidljiv napredak projekta i realizacija brojnih projekata, kazao je premijer Plenković.
Zbog fiskalne decentralizacije u 2019., u usporedbi s 2017., Požeško-slavonska županija povećala prihode za 110%
Podsjetio je i da je kroz više ciklusa porezne reforme, osobito kroz koncept fiskalne decentralizacije, Vlada omogućila svim jedinicama lokalne i područne samouprave veće prihode.
Tako je, primjerice, u usporedbi s 2017. godinom, 2019. godine županija je povećala svoje prihode za 110%.
"To, naravno, znači više sredstava za realizaciju upravo onih projekata koje ste u svojim programima obećali građanima ovdje i na taj način postajete snažniji i važniji subjekt kao područna samouprava koja ima snagu i koja daje doprinos regionalnom razvoju Hrvatske", naglasio je.
Podsjetio je da je Vlada pomogla i u vrijeme krize uzrokovane pandemijom Covida-19.
"Učinili smo maksimalne napore da i ovdje, kao i drugdje u Hrvatskoj ne dođe do gubitaka radnih mjesta, da ne dođe do vala stečajeva. Naša je Vlada omogućila da se u privatnom sektoru isplate plaće čak 800 tisuća ljudi, a više od 120 tisuća kompanija je ostalo na nogama zahvaljujući različitim oblicima potpora", istaknuo je.
Ta činjenica, dodao je predsjednik Vlade, pokazala je nezaobilaznu i snažnu ulogu države koja je posebno važna u trenucima kada na naše planove i živote utječu vanjski čimbenici.
"Mi smo i stranka i Vlada koja zagovara tržišno gospodarstvo, koja zagovara odgovornost poduzetnika, koja zagovara slobodu pojedinca, ali u praksi su okolnosti bile takve skoro već šestu godinu da smo se sustavno morali pretvarati u intervencionističku Vladu koja je demonstrirala koliko je korisna snažna i kvalitetna uloga države kada je brza, učinkovita i pravedna", poručio je.
Naša politika od 2016. bila je pomoći Slavoniji sada i snažno, to ćemo činiti i dalje
Sada kada je, dodao je, kriza uslijed Covida-19 u silaznoj fazi, ruska agresija na Ukrajinu dovela je do enormnog rasta cijena energenata koji za sobom vuku rast drugih cijena, a sve to utječe na standard građana.
"Zato smo izašli s paketom mjera vrijednim 5 milijardi kuna koji je i anti-inflantornog karaktera, ali ide direktno i za potpore onima kojima je u ovom trenutku najpotrebnije, a osobito kroz socijalne transfere onima među nama koji su najugroženiji, ali i horizontalnu potporu svim kućanstvima, malim i srednjim poduzetnicima", kazao je premijer i dodao da će Vlada nastaviti djelovati na taj način, vodeći računa o umirovljenicima, poljoprivrednicima i ribarima.
"Sve je to dio naše politike koja jednim kvalitetnim miksom nacionalnih sredstava, europskih sredstava i precizno ciljanih aktivnosti nastoji prebroditi okolnosti u kojima se nalazimo i kao država i kao kontinent", poručio je.
Dodao je da će trebati neko vrijeme da se dogodi energetska tranzicija i da se smanji ovisnost Europske unije o energentima koji dolaze iz Rusije.
"Naša politika prema Slavoniji od 2016. je bila pomoći Slavoniji sad, snažno i nadoknaditi sve ono što je bilo propušteno u razdoblju ranijih Vlada i učiniti iskorak koji ima i razvojni karakter i gospodarski karakter i demografski karakter i infrastrukturni karakter. I to ćemo činiti i dalje, to je osnovni smisao Projekta Slavonija, koji se dobro provodi u svim županijama", istaknuo je predsjednik Vlade.
Korištenje europskih sredstava i potpora za projekte pravi je način za razvoj ovoga kraja, dodao je premijer Plenković, i Vlada će u tome pomoći, jer će to očuvati radna mjesta, zadržati mlade u Slavoniji i pomoći u razvoju u skladu s globalnim trendovima četvrte industrijske revolucije.
Projekt brze ceste Požega – Staro Petrovo Selo kucavica razvoja ovog kraja
U tome važnu ulogu ima i obrazovni sustav, dodao je, jer bez kvalitetnoga obrazovanja nećemo moći biti konkurentni s onima koji će se brže i bolje prilagođavati promijenjenim globalnim okolnostima.
Naveo je i najvažnije razvojne projekte za ovu županiju, koji su uvršteni u posljednje vrijeme kroz Projekt Slavonija – Geotermalni izvori Požeško-slavonske županije, Medicinski centar u Pakracu, Trenkov dvorac, nova ergela u Lipiku, Regionalni centar razvoja poljoprivredne proizvodnje te Regionalni distribucijski centar.
No, dodao je, jedan projekt poji natkriljuje sve ostale, a to je projekt izgradnje brze ceste Požega – Staro Petrovo Selo, a radi se o spoju na autocestu koji treba promijeniti aktualnu manje kvalitetnu povezanost županije s mrežom autocesta u Hrvatskoj.
"To je projekt kojem je Vlada posvećena i koji će biti žila kucavica razvoja ovoga kraja i koji će omogućiti da budete brže i bolje povezani i sa Zagrebom i sa Osijekom", istaknuo je.
Na kraju je izrazio uvjerenje da će se kroz politiku kvalitetnog, stalnog i sustavnog dijaloga Vlade i županija te kroz daljnju fiskalnu i funkcionalnu decentralizaciju nastaviti zajedničkim naporima raditi na realizaciji svih razvojnih projekata u svim krajevima Hrvatske.
Važno nastaviti tražiti strateškog partnera za Orljavu, Vlada će nastojati naći rješenja za prava koja izviru iz kolektivnog ugovora
Tijekom svečane sjednice Skupštine zaslužnima su dodijeljene godišnje nagrade. Povelja zahvalnosti Požeško-slavonske županije dodijeljena je Vladi Republike Hrvatske za pomoć pri saniranju šteta od prošlogodišnjeg nevremena, a u ime Vlade Povelju je primio ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović.
Prije svečane sjednice premijer Plenković susreo se u zgradi županije sa županicom Antonijom Jozić i gradonačelnikom Grada Požege Željkom Glavićem, s kojima je razgovarao o planovima razvoja županije.
Odgovarajući na pitanja novinara, premijer Plenković osvrnuo se na situaciju u tvrtki Orljava.
Podsjetio je da je Vlada, kroz Agenciju za radničke tražbine, isplatila tri plaće radnicima.
"Bez obzira na proces stečaja koji je u tijeku, važno je da se i dalje nastave aktivnosti za potragom za strateškim partnerom, a mi ćemo kroz aktivnosti CERP-a i Ministarstva državne imovine nastojati pomoći da se iznađe rješenje na ova prava koja izviru iz kolektivnog ugovora", poručio je.
