U budućnosti će se sve više raditi na digitalizaciji i automatizaciji radnih procesa, što će zahtijevati radnu snagu s razvijenim specifičnim znanjima i vještinama. Stoga je ključno podizati kompetencije domaćih, ali i stranih radnika, kojih je u Hrvatskoj sve više, rečeno je na Konferenciji obrazovanijih odraslih u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Udruge za obrazovanje odraslih. HGK, u suradnji s Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
Posljednjih godina Hrvatska se suočava s nedostatkom radne snage, au budućnosti će taj problem biti još izraženiji, kako kod nas, tako iu ostalim članicama Europske unije. Od početka godine izdano je oko 160.000 radnih dozvola stranim radnicima.
Prema podacima koje je iznio Petar Mišević, savjetnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore za obrazovanje i prorektor Sveučilišta Sjever za gospodarstvo i EU projekte, očekuje se da će 2024. godine biti izdano oko 200.000 radnih dozvola, a usporedbe radi, prije 7-8 godina izdano je oko 3.000 radnih dozvola stranim državljanima na godišnjem nivou. Bude li hrvatsko gospodarstvo raslo po stopi od 3 posto, do 2030. domaće će gospodarstvo trebati između 400 tisuća i pola milijuna stranih radnika.
"Ustanove za obrazovanje odraslih imat će važnu ulogu u integraciji stranih radnika i zapošljavanju više od 100 tisuća nezaposlenih hrvatskih građana, posebice onih teže zapošljivih i starijih od 55 godina. Svima njima treba dati priliku za stjecanje dodatnih znanja i vještina i zato se institucije trebaju pripremiti za značajno veći broj kandidata koji će proći kroz različite programe obrazovanja“, kazao je Mišević.
Na konferenciji su predavanja i panel rasprave ukazale na važnost kontinuiranog usavršavanja kroz kvalitetu i vanjsko vrednovanje, kao i važnost provođenja projekata s ciljem kadrovskog usavršavanja ustanova za obrazovanje odraslih.
O pripremi sustava vrednovanja neformalno i informalno stečenih znanja i vještina u obrazovanju odraslih govorila je Ivana Krešić Klaucke, voditeljica Odjela za obrazovanje odraslih u Ministarstvu. znanost i obrazovanje. Pravilnikom, koji će se donijeti početkom 2024. godine, propisat će se sustav vrednovanja neformalno i informalno stečenih znanja koji će provoditi ustanove za obrazovanje odraslih čiji je dosadašnji rad visoko ocijenjen. Proceduri će moći pristupiti hrvatski državljani, državljani EU i trećih zemalja, a odvijat će se u učionici ili na radnom mjestu ili kod poslodavca.
Filip Miličević, voditelj Službe za programiranje u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike; Izvor: HGK
Filip Miličević, načelnik Odjela za programiranje u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, istaknuo je kako će u nadolazećim godinama i desetljećima fokus domaćeg Politika zapošljavanja radne snage bit će stjecanje novih vještina i usavršavanje postojećih.
O osposobljavanju putem obrazovnih bonova govorila je Kristina Mazalin iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Do sada je kroz NPOO iskorišteno 20 milijuna eura, a do 2026. planirano je ukupno 60 milijuna eura za školovanje ukupno 40 tisuća ljudi. Od svibnja ove godine kroz Europski socijalni fond (ESF plus) osigurano je dodatnih 100 milijuna eura za obrazovanje kroz sustav vaučera za još 75 tisuća građana.
Prema podacima HZZ-a, dosad je odobreno oko 15.500 zahtjeva, au program edukacije putem sustava vaučera uključeno je 11.800 korisnika, od kojih je oko 6000 već završilo program. Najviše zahtjeva, oko 70 posto, odnosi se na zaposlene osobe i unapređenje digitalnih vještina, oko 86 posto.
Najavljeno je da će se ubuduće za vaučere moći prijaviti i programi neformalnog obrazovanja.
Dvodnevna konferencija uključivala je šest predavanja, panel raspravu i diseminacijske radionice. Konferencija o obrazovanju odraslih organizirana je u sklopu aktivnosti Zajednice za razvoj ljudskih potencijala i obrazovanja odraslih HGK, uz potporu Hrvatskog andragoškog društva, dok je konferencija Pregled poduzetih koraka na području kvalitete, programa , pristup ciljnim skupinama i medijsko opismenjavanje organiziran je u sklopu Ersmus + EPALE projekta i PartnerUP projekta.
