Zbrinjavanje građevnog otpada prema zakonskim odredbama ne poštuju svi jednako. Velike količine završavaju na odlagalištima, a ni implementacija nije ista u svim dijelovima zemlje.
Među tvrtkama to stvara nelojalnu konkurenciju jer oni koji u svoje troškove rada uključuju cijenu zbrinjavanja nepovoljniji su u odnosu na sivo tržište. U određenim dijelovima zemlje odlagališta građevinskog otpada nisu ni dostupna. Ključni izazovi i prilike gospodarenja građevnim otpadom bili su tema okrugloga stola održanoga danas u organizaciji HGK u sklopu Europskoga zelenog tjedna.
„Do 2020. moramo postići oporabu građevnog otpada od 70 posto, što uključuje recikliranje i druge vrste uporabe otpada u korisne svrhe. Prema podacima iz 2017. sada smo na 53 posto. Radi se o pitanju koje je u nadležnosti nekoliko različitih ministarstva, stoga se svi trebamo povezati u jedan vrijednosni lanac kako bi cilj i ostvarili do sljedeće godine,“ rekla je direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK Marija Šćulac Domac povodom okrugloga stola.
Pregled stanja u gospodarenju građevnim otpadom dala je Jasna Kufrin iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike. „U Hrvatskoj se ukupno proizvode 5,3 milijuna tona otpada, od čeka na sektor građevinarstva otpada 25 posto. Predviđena stopa rasta građevnog otpada je 1,5 posto godišnje do 2030. godine,“ rekla je Kufrin.
Zbog sivoga tržišta podaci o otpadu su nepotpuni, no potencijal nastanka otpada moguće je utvrditi prema vrijednosti izvršenih radova. Tako je 2017. obrađeno 81 posto procijenjenog nastalog otpada, a 19 posto nije evidentirano. Prema registru dozvola i potvrda za gospodarenje otpadom 300 tvrtki ima dozvolu za gospodarenje, a 170 za postupak oporabe.
Uspostava reciklažnih dvorišta prioritet je za postizanje zadanoga cilja do 2020., uspostava burze otpada za građevni otpad nadopuna i poboljšanje sustava. Uz suradnju svih dionika i povrat dijela otpada u proizvodni proces, nužno je i promovirati proizvode koje sadrže sekundarne sirovine, zaključeno je na okruglome stolu.
