„Smatramo da EK treba uvažiti činjenicu da je Hrvatska razvrstana među ekonomski slabije razvijena područja i da bi smanjenje omotnice za izravna plaćanja i ruralni razvoj izravno utjecalo na smanjenje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje,'' upozorio je potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo Dragan Kovačević na sastanku tvrtki poljoprivredne i prehrambene industrije s predstavnicima HGK i predstavnicima Ministarstva poljoprivrede na temu ZPP-a, održanom kako bi se iznjedrila zajednička strategija koju Hrvatska treba zastupati u pregovorima s Europskom komisijom.
Europska je komisija, naime, izašla početkom lipnja ove godine s prijedlozima tri nove uredbe kojima se uređuju izravna plaćanja, mjere ruralnoga razvoja, mehanizmi uređenja tržišta i politika kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode u razdoblju 2021. – 2027. Višegodišnji financijski okvir EU za isto razdoblje govori o smanjenju sredstava za financiranje mjera Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU za oko 5 posto. Tako Hrvatsku, prema prijedlogu, čeka smanjenje sredstava za financiranje izravnih plaćanja za 4 posto, a mjera ruralnog razvoja za čak 15 posto. Omotnica za izravna plaćanja sa sadašnjih 382,6 milijuna eura smanjuje se na 367,7 milijuna, a sredstva za ruralni razvojsa sadašnjih 332,16 milijuna eura na 281,3 milijuna.
Slijedi razdoblje pregovora
„Da pojednostavim matematiku, onaj proizvođač koji danas dobiva 1 ili 2 milijuna eura godišnje potpore prema reformi ZPP-a i modelu progresivnoga smanjenja potpora dobio bi manje od 100.000 eura. Slijedi razdoblje pregovora na svim institucionalnim razinama EU. Nove uredbe trebaju se usvojiti najkasnije u 2020. godini. I zato je značajan ovaj današnji sastanak, da Hrvatska izgradi svoju pregovaračku platformu i da u njoj izravno sudjeluju naši proizvođači“, zaključio je Kovačević.
Cilj nam je nam izboriti se za što bolju omotnicu za oba stupa ZPP-a, što bi značilo da ne podržavamo smanjenje ovoga financijskog okvira, odnosno proračuna u izravnim plaćanjima i ruralnom razvoju“, rekao je državni tajnik Ministarstva poljoprivredeTugomir Majdak te je dodao kako će do provedbe ove zajedničke poljoprivredne politike uložiti sve napore kako bi ostvarili zacrtani cilj. „Novi ZPP sadrži i dijelove koje Ministarstvo poljoprivrede podržava, a tu je prije svega prijedlog Komisije da se treba orijentirati prema mladim poljoprivrednicima, ali na način da se ukinu razna ograničenja predviđena u tom dijelu prijedloga.“, zaključio je Majdak.
Prisutni predstavnici tvrtki zaključili su da se moraju dogoditi izmjene predloženog zakona, da je ulaskom Hrvatske u EU pala poljoprivredna proizvodnja te da su poljoprivrednici izgubili na vrijednosti same proizvodnje. „Potrebno je vidjeti i kakve će EU ugovore ostvarivati, što se tiče naših industrija, sa zemljama poput Kine ili Kanade jer će se to na kraju izravno odnositi i na nas“, rekao je Branko Bobetić, direktor GIU Croslastičara te je dodao da su hrvatski poljoprivrednici u nepovoljnom položaju u odnosu na stare članice Europske Unije.
Prijedlozi HGK
HGK predlaže da Hrvatska traži nadopunu specifičnih ciljeva potpore iz EAGF i EAFRD u smislu naglašavanja važnosti sektora prerade kako bi on bio prihvatljiv za potporu u mjerama ruralnog razvoja. U slučaju smanjenja EAGF sredstava raspoloživih za izravna plaćanja na razini EU, Hrvatska bi trebala tražiti primjenu smanjenja tek od 2023. godine jer tek 2022. doseže 100%-tnu razinu omotnice. Time bi se osigurao istovjetan princip postupnog uvođenja izravnih plaćanja kao kod članica iz prethodna dva vala proširenja EU.
Zahtijeva se i zadržavanje postojeće razine omotnice za mjere ruralnog razvoja za države članice koje su razvrstane u slabo razvijena područja (BDP po stanovniku manji od 75% prosjeka EU) i primjenu dosadašnjih maksimalnih stopa doprinosa iz EAFRD (85% za slabo razvijena područja), umjesto predloženih smanjenih stopa (70% za slabo razvijena područja). Također se traži primjena dosadašnjeg (važećeg) modela umanjenja primitaka od izravnih plaćanja - minimalno 5%-tno umanjenje za primitke iznad 150.000 eura, umjesto predloženog radikalnog modela koji bi dodatno ugrozio dohodak srednjih i većih poljoprivrednih proizvođača.
Idući zahtjev se odnosi na predložene obavezne sheme za klimu i okoliš u sklopu izravnih plaćanja. Predlaže se da se one ili ukinu ili pretvore u dobrovoljne sheme za primjenu, bez propisivanja njihovog obaveznog minimalnog učešća u strukturi ukupnih izravnih plaćanja. HGK finalno zahtijeva i niži obavezni minimalni udio sredstava EAFRD kod programiranja za financiranje mjera koje se tiču zaštite okoliša i ublažavanja negativnih klimatskih promjena, i to 15 posto umjesto 30, jer za takve mjere kod nas jednostavno nema dovoljno interesa.
