Najveći izazov za hrvatske poduzetnike i glavni ograničavajući čimbenik bržeg rasta i razvoja nacionalnog gospodarstva je nedostatak kvalificirane radne snage, zbog čega je potrebno promijeniti obrazovnu strukturu i privući strane radnike s višom razinom obrazovanja. zaključeno je na 2. sjednici Gospodarskog vijeća HGK komore Zagreb.
Grad Zagreb i Zagrebačka županija, kao gospodarski najjača područja u državi, imaju veliku potrebu za zapošljavanjem te danas zapošljavaju najviše stranih radnika. Poslodavci koji djeluju na ovom području od početka godine dobili su dozvole za 15.000 radnika iz trećih zemalja, što je najviše u Republici Hrvatskoj po županijama.
Ukupno je u Hrvatskoj oko 110.000 stranih radnika, a samo 1 posto njih ima visoku stručnu spremu.
"Važno je da strani radnici nauče osnove hrvatskog jezika, treba ih što bolje uvesti u posao i pomoći im da se što prije integriraju u društvo. Tome doprinosi i Hrvatska gospodarska komora putem Dobrodošlice Hrvatskoj integracijskom programu, prvom takve vrste u Hrvatskoj, važno je prepoznati skupine čiji potencijal nije iskorišten, a čijim bi se aktiviranjem smanjio problem nedostatka radne snage, u oblicima koji im odgovaraju Cilj nam je inkluzivno tržište rada koje svima omogućuje da ostvare svoje potencijale, a istovremeno osiguravaju gospodarski rast i razvoj naše zemlje“, rekao je Josip Zaher , predsjednik Komore Zagreb.
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić održao je izlaganje Hrvatsko tržište rada – ograničenja, izazovi i prilike, tijekom kojeg je iznio dugoročne trendove, istaknuo pojedine izazove i naglasio potrebu aktivnog sagledavanja stanja na tržišta rada od strane svih dionika, uključujući i one odgovorne za gospodarsku politiku.
"Tržište rada na strani ponude najviše odražava demografske trendove koji su dugoročne prirode, no nagli porast zapošljavanja stranih radnika u Hrvatskoj sugerira da su određene prilagodbe moguće već u kratkom i srednjoročnom razdoblju. S druge strane Povoljni nedavni gospodarski rezultati generiraju snažnu potražnju za radnom snagom, kao temeljnim čimbenikom proizvodnje“, rekao je guverner Vujčić.
Hrvatsko tržište rada u posljednjih 10 godina bilježi trend kontinuiranog rasta zaposlenosti i pada nezaposlenosti te rasta plaća.
"Republika Hrvatska, unatoč svim izazovima, unazad nekoliko godina bilježi pozitivne trendove na tržištu rada. Nikada veći broj zaposlenih, nikad manji broj nezaposlenih, kontinuirani rast plaća. Kontinuirano ulažemo u tržištu rada, a samo mjerama aktivne politike zapošljavanja Vlada Republike Hrvatske izdvaja 130 milijuna eura godišnje. Kako bismo odgovorili na sve brže promjene na tržištu rada, uveli smo i sustav vaučera za cjeloživotno obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba u područjima zelene i digitalne tranzicije, za što je Vlada osigurala 60 milijuna eura", istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš.
U sklopu sjednice Glavne skupštine Komore Zagreb održan je panel na kojem su sudjelovali državni tajnik Ivan Vidiš, glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja, glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić i prokurist Kamgrada Dragutin Kamenski .
Razgovaralo se o tome koliko će utjecaj automatizacije rada i tehnološkog napretka nadoknaditi nedostatak radne snage te kako će se riješiti problem nedostatka visokokvalificiranih radnika – u kojim zemljama ćemo ih tražiti i kako ćemo ih prepoznati. kvalifikacije. Zapošljavanje velikog broja stranaca izazov je za tvrtke, zahtijeva znatna sredstva i složenu organizaciju poslovanja, iskustvo je poslodavaca.
Što se tiče povratka iseljenih, sudionici tribine složili su se da je najvjerojatnije da će se u Hrvatsku vratiti oni koji su se odselili u zadnjih desetak godina. Razgovaralo se i o uključivanju umirovljenika na tržište rada, a jedan od prijedloga poduzetnika je omogućiti veću fleksibilnost u njihovom zapošljavanju, ali i općenito u povremenom radu.
Najjače ekonomije u zemlji
Poduzetnici sa sjedištem u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji najjača su gospodarstva u državi. Grad Zagreb ostaje vodeći po svim gospodarskim pokazateljima s udjelom od 48,9 posto u ukupnom prihodu svih poduzetnika u Hrvatskoj, 33,2 posto u ukupnom broju poduzetnika, 38,4 posto u ukupnom broju zaposlenih, 38,4 posto u ukupnom izvozu u Hrvatsku, 52,7 posto neto dobiti svih hrvatskih poduzetnika, pokazuju podaci FINA-e.
Zagrebačku županiju po poslovnim rezultatima slijedi, zauzimajući drugo mjesto prema ukupnom prihodu poduzetnika i prosječnoj mjesečnoj neto plaći, treće mjesto prema izvozu, broju zaposlenih i ostvarenoj neto dobiti, dok je među županijama na 5. mjestu prema broju poduzetnika.
U ove dvije županije, gospodarski najrazvijenije područje Hrvatske, 40 posto hrvatskih poduzetnika iskazuje 46,4 posto neto dobiti, ostvaruje 56,5 posto ukupnog prihoda i 49,6 posto izvoza svih poduzetnika u Republici Hrvatskoj, s udjelom od 45 posto u broju zaposlenih.
