Odjel za financijske institucije i makroekonomske analize, u suradnji sa sektorskim stručnjacima HGK, predstavio je novu uslugu - Sektorske preglede HGK, koje omogućuju dubinski uvid u poslovanje 16 najvažnijih industrije hrvatskog gospodarstva. Pregled svakog pojedinog sektora na web stranicama Digitalne komore uključuje aktualnosti u sektoru, značaj i popis najvećih kompanija, kao i pregled ključnih financijskih i ekonomskih pokazatelja uz petogodišnje trendove razvoja. Izvješća su dostupna u pdf formatu za jednostavno preuzimanje i daljnju analizu podataka te su besplatna za preuzimanje. Pregledi će se ažurirati jednom godišnje, odmah nakon što FINA objavi financijske rezultate tvrtke za prethodnu godinu.
„Sektorskim pregledima proširujemo paletu usluga na Pulsu HGK , glasniku hrvatskog gospodarstva koji u digitalnom obliku sadrži tjedne preglede domaćih i međunarodnih gospodarskih kretanja, komentare glavnog ekonomista HGK, a od jeseni i indekse razvoja Hrvatske županije.Sektorski pregledi, kao i ostali moduli HGK Pulsa, namijenjeni su donositeljima odluka, investitorima, analitičarima, sektorskim novinarima i drugim stručnjacima koji prate razvojne prilike i trendove u domaćem gospodarstvu“, rekao je glavni ekonomist HGK Goran . Šaravanja .
Analizirajući podatke iz bilanci poduzetnika, izazovna 2022. godina bila je uglavnom godina rasta u svim analiziranim sektorima, ali ne i poslovnog uspjeha. Pod velikim utjecajem rasta cijena poslovni prihodi porasli su u svim sektorima, a najviše u energetici (64%) i hotelijerstvu (43,3%), gdje je utjecaj cijena bio najizraženiji. Ta dva sektora ističe i najveći rast izvoza - u hotelijerstvu su prihodi na inozemnom tržištu porasli za čak 129 posto zahvaljujući oporavku inozemnog turizma, a u energetici za 90 posto.
No, nije se tako kretala ni EBITDA marža, koja je u većini sektora niža nego prethodne godine, a najveći pad vidljiv je u sektoru energetike, zatim telekomunikacija, kemijske i metalne industrije. S druge strane, kako stoji u uvodniku Sektorskih pregleda, hotelski sektor je među onima koji su ostvarili najveći rast EBITDA marže, nakon najuspješnijih informatičke, drvne i prehrambene industrije.
Prenapregnuto tržište rada očitovalo se u svim sektorima kroz povećanje broja zaposlenih i rast plaća. Rast zaposlenosti vidljiv je u svim sektorima osim energetike, kemijske i tekstilne industrije, a najveći rast i ovdje bilježe hotelski sektor (16,8%) i IT industrija (15,2%). Zanimljivo je da je hotelijerstvo, pod iznimno jakim pritiskom nedostatka radne snage, imalo i najveći relativni rast plaća - poduzetnicima iz tog sektora troškovi rada u samo godinu dana porasli su 23 posto, a u godini čak 54 posto. posljednje dvije godine.
Šaravanja također podsjeća da je financijski trošak prilagodbe europskoj zelenoj tranziciji značajan za domaću industriju, a donositelji odluka moraju voditi računa da održivost treba pratiti i održivost poslovanja kako bi se izbjegao gubitak industrijske baze, bez kojih nemamo tehnološku osnovu za zeleni prijelaz.
„Prvo izdanje Sektorskih pregleda HGK daje detaljan uvid u trendove koji su obilježili prošlu i prvu polovicu ove godine, razdoblje u kojem smo profitirali ulaskom u eurozonu i schengenski prostor, podigavši svoj kreditni rejting na čistu investicijsku razinu, a izgubljenu zbog nastavka poremećaja u globalnim opskrbnim lancima i rastuće inflacije, koja je nakon desetljeća političke i ekonomske stabilnosti Europljane bezobrazno podsjetila što znači živjeti i poslovati u uvjetima visoke inflacije i geopolitičke neizvjesnosti. ," zaključuje Šaravanja.
