"Investicija vrijedna ukupno 500 milijuna eura, s koncesijom za idućih 50 godina, znatno će pridonijeti da Luka Rijeka bude još veće prometno čvorište kada ja riječ o dolasku roba u Europu te da izgradnjom nizinske pruge poveže Rijeku sa srednjom i zapadnom Europom", kazao je premijer Plenković nakon sastanka s danskom premijerkom Mette Frederiksen o Deep Sea Terminalu, projektu čiji je koncesionar tvrtka Rijeka Gateway, u zajedničkom vlasništvu APM Terminalsa koji posluje u sastavu danske Maersk grupe i hrvatske tvrtke ENNA Logic.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je danas u Banskim dvorima predsjednicu Vlade Kraljevine Danske Mette Frederiksen, koja boraviti u dvodnevnom radnom posjetu Hrvatskoj.
Jučer su dvoje predsjednika vlada obišli u Luci Rijeka lokaciju terminala Zagreb Deep Sea, budući Rijeka Gateway terminal, a uoči današnjeg sastanka u Vladi premijerka Frederiksen posjetila je s potpredsjednikom Vlade i ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem Nacionalni koordinacijski centar za nadzor granice.
U izjavi za medije premijer Plenković kazao je da su se u razgovorima imali prigodu fokusirati upravo na te dvije teme, a bilo je riječi i o nizu drugih tema koje su u središtu pozornosti šire europske agende.
"Imali smo prigodu fokusirati se na dvije posebne teme koje se odnose na suradnju između Hrvatske i Danske", istaknuo je predsjednik Vlade.
Prva se tema odnosi na ulaganje u Luku Rijeka, odnosno Deep Sea Terminal, projekt čiji je koncesionar tvrtka Rijeka Gateway, u zajedničkom vlasništvu APM Terminalsa koji posluje u sastavu danske Maersk grupe i hrvatske tvrtke ENNA Logic.
"Investicija vrijedna ukupno 500 milijuna eura, s koncesijom za idućih 50 godina, znatno će pridonijeti da Luka Rijeka bude još veće prometno čvorište kada ja riječ o dolasku roba u Europu te da izgradnjom nizinske pruge poveže Rijeku sa srednjom i zapadnom Europom", kazao je premijer Plenković istaknuvši da je suradnja na tom projektu izvrsna. Druga posebna tema odnosila se na sprječavanje nezakonitih migracija, a potpredsjednik Božinović pokazao je danas danskoj premijerki hrvatski centar za kontrolu granice.
"Pojasnili smo sve ono što Hrvatska čini kako bismo na ovoj istočno-mediteranskoj i zapadno-balkanskoj ruti spriječili nezakonite migracije i to na način da imamo ulaganja u svu moguću tehnologiju za kontrolu granice, predani rad 6.500 hrvatskih policajaca te suradnju sa susjednim zemljama", rekao je predsjednik Vlade.
I Danska i Hrvatska ostaju privržene potpori Ukrajini
Što se tiče gospodarske suradnje, premijer Plenković istaknuo je da razmjena trenutno iznosi oko 330 milijuna eura. Danska je do sada u Hrvatsku uložila oko 330 milijuna eura, ovdje je nekoliko važnih danskih kompanija, a bilježi se i porast dolazaka danskih turista. Razgovarali su i o političkoj i gospodarskoj situaciji na jugoistoku Europe, kao i o europskoj perspektivi tih zemalja. Bilo je riječi i o posljedicama ruske agresije na Ukrajinu te snažnoj potpori i solidarnosti s Ukrajinom.
"I dalje smo, i jedna i druga zemlja, privrženi potpori Ukrajini, političkoj prije svega, ali i financijskoj i vojnoj", dodao je predsjednik Vlade. Na kraju je poručio kako je uvjeren da će i ovaj posjet danske premijerke biti važan dio mozaika unaprjeđenja odnosa između Hrvatske i Danske.
Luka Rijeka je vrlo važna ne samo za Hrvatsku, nego i za cijelu Europu
Danska predsjednica Vlade Nette Frederiksen istaknula je da su Hrvatska i Danska bliski partneri u NATO-u i Europskoj uniji.
"Jučer smo potvrdili potencijal za još bolju suradnju. Projekt u Rijeci je dobar primjer, bilo je vrlo zanimljivo vidjeti kako se razvija, a Rijeka je vrlo važna i politički i gospodarski, ne samo za Hrvatsku nego i za cijelu Europu", poručila je premijerka Frederiksen izrazivši zadovoljstvo zbog suradnje hrvatske i danske kompanije na izgradnji kontejnerskog terminala. Danas su, dodala je, razgovarali o trenutnim izazovima koji se nalaze pred Europom. Govoreći u tom kontekstu o ruskoj agresiji na Ukrajinu, istaknula je kako je ključno i dalje pružati potporu Ukrajini, koliko god to bude potrebno.
Hrvatska jako dobro čuva vanjsku granicu, moramo razmišljati o novim rješenjima za europski sustav azila
U kontekstu razgovora o ilegalnim migracijama, istaknula je kako je veliki problem povećanje broja ilegalnih dolazaka.
"Trebamo spriječiti migrantsku krizu pa je izuzetno bitno čuvati vanjsku granicu Europske unije, što vi ovdje u Hrvatskoj jako dobro radite", poručila je.
"Izloženi ste najviše i imate veliku odgovornost, a mi u Danskoj smatramo da to nije samo vaša odgovornost i ne trebate je nositi sami, već je to odgovornost svih država članica Europske unije", dodala je.
Istaknula je stav Danske koja smatra da treba razmisliti o europskom sustavu azila pojasnivši da sustav ne funkcionira, ljudi riskiraju živote odlazeći na opasna putovanja prema Europi, a taj velik broj ljudi uključuje i one kojima nije potrebna zaštita.
"Trebamo biti otvoreni i razmišljati o novim rješenjima", kazala je.
Dodala je da su razgovarali i o sve većoj važnosti sigurnosti i stabilnosti na području zapadnog Balkana.
Ulaganje u infrastrukturu
Odgovarajući na pitanja novinara, osvrnuli su se detaljnije na daljnju suradnju između Hrvatske i Danske u kontekstu budućeg terminala u Rijeci.
Premijer Plenković kazao je da je izgradnja tog terminala jedan od trenutno najvažnijih infrastrukturnih projekata, istaknuvši da je ulaganje u infrastrukturu kontinuitet vladine politike u dva mandata.
Naveo je pritom važnu poziciju Rijeke, kao i otoka Krka, gdje se nalaze i naftni terminali i terminal za ukapljeni plin i rafinerija i luka. Uz ovaj projekt, paralelno se radi na izgradnji nizinske pruge od Rijeke preko Zagreba do mađarske granice, a tu je i velika investicija u cestu D-403 od mora do čvorišta na riječkoj obilaznici.
"Na taj način će taj terminal i Rijeka Gateway biti povezani i cestovno i željeznički i imat ćemo mogućnost da Hrvatska u potpunosti ispuni svoju stratešku ulogu koju ima, a to je da je primjerice transport iz Kine prema Europi puno kraći i puno jeftiniji nego ako se ide okolo do luka zapadne i sjeverne Europe", pojasnio je.
Maersk, kompanija koja inače ima takvih 75 terminala diljem svijeta, odlučio je biti partner upravo Hrvatskoj sa svojim 76 terminalom, a na taj način će Hrvatska, jedina mediteranska zemlja koja ima i Dunav i jadransku obalu, moći povezati sve prednosti svog prometnoga položaja.
"Zbog toga je to partnerstvo izrazito važno za dugoročno pozicioniranje Hrvatske kao prometnoga i energetskoga čvorišta u ovom dijelu Europe", poručio je.
Politička odluka Vlade da na granici sa susjedima ne gradi fizičke barijere
Premijerka Frederiksen istaknula je da se u Europi često razgovara o tome koliko je važno imati ključnu infrastrukturu. U tom smislu, dodala je, surađujemo kako bismo izgradili tu infrastrukturu.
"Mislim da je ovo zaista odličan, udžbenički primjer kako se o tome samo ne govori, već se to i napravilo", poručila je istaknuvši da je taj projekt važan i za Hrvatsku i za regiju, ali i za cijelu Europsku uniju.
Danske je medije zanimalo što se konkretnije može napraviti na jačanju vanjske granice Europske unije.
Istaknuvši da je Hrvatska ulaskom u Schengesnki prostor i europodručje 1. siječnja ove godine osnažila svoj međunarodni položaj te zaokružila svoje strateške ciljeve dublje integracije. "Što se tiče čuvanja vanjske granice, naša je Vlada donijela političku odluku da ne gradimo niti ograde, niti da postavljamo barijere niti bodljikavu žicu prema našim susjedima", poručio je.
Pojasnio je da hrvatska Vlada smatra da granicu i sa Srbijom, i sa Bosnom i Hercegovinom, i sa Crnom Gorom treba čuvati na način da se unaprijede sve moguće tehnološke aspekte čuvanja granice, da se surađuje s vlastima i policijama drugih država u sprječavanju nezakonite migracije te da se 6.500 hrvatskih policajaca koji čuvaju granicu ponašaju u skladu s hrvatskim zakonima i europskim i međunarodnim normama.
Hrvatska je, naglasio je, u postupku pristupanja u Schengenski prostor na vlastitu inicijativu osnovala jedan posebni, neovisni mehanizam stručnjaka koji su imali zadatak kontrolirati ponašanje i obrazac djelovanja hrvatske policije na granici i ukazivati na bilo kakve propuste, ako bi ih bilo, u smislu odnosa prema nezakonitim migrantima.
"Vodimo humanitarnu politiku, štitimo našu granicu, a na taj način štitimo i cijeli Schengenski prostor i Europsku uniju od različitih pokušaja nezakonitih migracija", poručio je.
Dodao je da je današnji posjet Nacionalnom koordinacijskom centru za nadzor granice bio prigoda da se i danska predsjednica Vlade osobno uvjeri na koji način je Hrvatska organizirala čuvanje svoje granice, koja je, podsjetio je, duga čak 1.300 kilometara, a jedina usporediva granica u Europskoj uniji je granica između Finske i Rusije.
Premijer Plenković i danska premijerka jučer obišli kontejnerski terminal u Rijeci
Predsjednici vlada Andrej Plenković i Nette Frederiksen jučer su obišli terminal Zagreb Deep Sea, a tom je prigodom danskoj premijerki predstavljen projekt budućeg Rijeka Gateway terminala i pripadajućih prometnica.
Rijeka Gateway će biti najsuvremeniji terminal u ovom dijelu Europe, istaknuto je na predstavljanju. Služit će kao glavna ulazna točka u zemlju i tržišta zaleđa. Prednost terminala je dubina mora uz operativnu obalu od čak 20 metara.
Očekuje se da će ulaganja Maersk Grupe, ENNA Logic i Rijeka Gateway do kraja 2026. godine doseći 480 milijuna eura te da će se otvoriti više od 1.100 izravnih radnih mjesta u Hrvatskoj, od kojih više od 300 na novom kontejnerskom terminalu. Neizravno zapošljavanje u regiji temeljem ovog projekta bi trebalo biti znatno veće.
S poboljšanom digitalizacijom carinskih procesa, procjenjuje se da će carinjenje kontejnera unutar Hrvatske proizvesti fiskalni prihod od 180 milijuna eura 2026. godine, a 2030. čak 340 milijuna eura.Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković najavio je da se dovršenje terminala očekuje za godinu i pol.
"Do tada treba završiti cestu D-403, koja povezuje terminal s riječkom obilaznicom. Njeno puštanje u promet se očekuje tijekom srpnja ove godine, investitor su Hrvatske ceste, a financira se iz europskog instrumenta za povezivanje Europe", naveo je Butković.
Postojeći terminal Brajdica ima godišnji promet od 500 tisuća kontejnerskih jedinica (TEU), a ovim terminalom bi se u Rijeci trebao ostvarivati promet od milijun TEU, a s daljnjim proširenjem područja terminala promet bi trebao doseći 1,5 milijuna TEU, dodao je.
Na terminalu se trenutno uklanjaju postojeći objekti. U kolovozu 2022. godine je završena narudžba glavne terminalske opreme, obalnih i portalnih kontejnerskih dizalica.
PVRH
