Jedna od glavnih tema današnje 13. sjednice Skupštine HGK bilo je donošenje novih Uzanci o građenju čiji je prijedlog članovima predstavila potpredsjednica za graditeljstvo i promet HGK Mirjana Čagalj. Postojeće Uzance datiraju iz 1977. godine pa je formirana radna skupina za njihovu izmjenu, kako bi se odgovorilo na snažan porast cijena građevinskog materijala koji je i proizvođače i izvođače radova koji imaju ugovore proizašle iz postupaka javne nabave, ali i javne naručitelje doveo u nepovoljan položaj.
Naime, zbog rasta cijena građevinskog materijala i industrijskih sirovina, u rasponu od najmanje 40 posto za bakar i aluminij, preko 55 posto za željezo i čelik do 100 posto za plastične cijevi, građevinski i trgovački subjekti sve teže mogu ispoštovati uvjete iz sklopljenih ugovora, čime su dovedene u pitanje i već započete i buduće investicije.
„Stoga su HGK i HUP s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine usuglasili finalnu verziju novih Uzanci u graditeljstvu, koje predstavljaju moderna pravila ponašanja te uvažavaju praksu i ponašanja koja su se u graditeljstvu događala proteklih 40 godina i koje nakon potvrde resornog Ministarstva donosi Skupština HGK. To se odnosi na sve buduće aktivnosti u sektoru, dok smo od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja dobili potporu za interveniranje u postojeće ugovore kako bi se i za njih uvažio poremećaj na tržištu. Ovime ćemo osigurati nastavak investicija, zaštititi i naše članice iz ovog sektora i javne naručitelje te osigurati da se aktualna kriza čim prije prebrodi“, izjavila je Čagalj prilikom predstavljanja dokumenta koji je poslan u proceduru usvajanja i kojeg, u konačnici, treba potvrditi Skupština HGK.
Na Skupštini je HGK sudjelovao i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, koji se također osvrnuo na problem rasta cijena sirovina najavivši aktivnosti kojima će se izaći u susret izvođačima radova oko aneksiranja ugovora, ali i javnim naručiteljima oko realizacije investicija. „Želimo da se radovi nastave i da ne dođe do zastoja koji bi mogao kočiti gospodarski oporavak. U tome će, između ostalog, pomoći i Zaključak usuglašen s HGK i HUP-om kojeg će Vlada u iduća dva tjedna usvojiti, a kojim ćemo javnim naručiteljima preporučiti da iziđu u susret izvođačima radova ako su im troškovi značajno povećani“, kazao je Ćorić.
Ministar se osvrnuo i na općenito stanje u gospodarstvo naglasivši kako je iza nas turbulentno razdoblje koje je donijelo veliku gospodarsku žrtvu. „Za razliku od prošle krize koja je donijela višegodišnju stagnaciju, ovu smo prošli relativno bezbolno. Nadam se da će stopa rasta BDP biti više od projiciranih 6,5 posto što nam otvara prostor za još snažniji rast u 2022. U narednom razdoblju želimo naše i europske programe subvencioniranje usmjeriti na izvoznike i proizvodni sektor. Cilj nam je dignuti njihovu tehnološku razinu i tako povećati konkurentnost“, poručio je Ćorić.
Raspisani i izbori za predsjednika HGK
Druga važna točka dnevnog reda Skupštine bila je odluka Upravnog odbora HGK koji je na prijedlog predsjednika HGK Luke Burilovića donio Odluku da se prije isteka mandata sadašnjeg predsjednika ide u nove izbore za predsjednika/cu.
U saborskoj je proceduri, naime, novi Zakon o HGK koji bi u primjeni trebao biti od 1. siječnja 2022. Njime se predviđa ukidanje plaćanja obvezne članarine za 96 posto članica i relativno kratak rok usklađenja poslovanja institucije. Novonastale okolnosti tako zahtijevaju temeljite i brze promjene, za što je potreban puni mandat i povjerenje Skupštine.
„Novi Zakon i nikad zahtjevnije okruženje u kojem djelujemo traže značajne promjene. Iako imam mandat još sedam mjeseci, nije pristojno niti odgovorno prema organizaciji da njezin budući pravac trasira predsjednik kojem ističe mandat u razdoblju ključnom za transformaciju komore“, istaknuo je Burilović te je objavio raspisivanje izbora za predsjednika Komore, koji će se održati 4. listopada.
Burilović, koji će se i sam ponovno kandidirati za čelno mjesto HGK, je pritom dodao i kako HGK 2022. treba biti krovna organizacija koja zastupa, promiče i štiti interese hrvatskog gospodarstva u zemlji i inozemstvu, ali i javno tijelo koje 'servisira' i korigira ministarstva te čije su analize i stručni osvrti neizostavna podloga za odluke koje se tiču svih građana.
