Od 18. ožujka HZZ je objavljivao svakodnevni porast broja nezaposlenih, sve do 5. svibnja kada je zabilježen pad (za 534) zbog začuđujuće visokog broja novozaposlenih osoba. Naime, 5. svibnja je na burzu izravno iz radnoga odnosa ušlo 569 osoba, otprilike na razini prosjeka prethodnih dana, ali je istodobno iz evidencije nezaposlenih izišlo čak 1.095 osoba zbog zapošljavanja. Razdioba prema djelatnostima pokazuje da je u svim osnovnim djelatnostima bilo znatno više novozaposlenih nego prethodnoga dana, a najveći je skok vidljiv u prerađivačkoj industriji, trgovini, prijevozu te ostalim uslužnim djelatnostima.
Ipak, pokazalo se da je taj dan bio iznimka, budući da su se 6. svibnja kretanja vratila u prosječne okvire iz prethodnih dana. Naime, broj nezaposlenih ponovno je porastao (za 569), a izlazaka iz evidencije zbog zapošljavanja bilo je samo 197. Ipak, time nije neutraliziran pad nezaposlenosti od 5. svibnja, pa je ukupan broj od 159.524 bio još uvijek niži nego 4. svibnja. U odnosu na početak ovoga mjeseca, broj nezaposlenih je za 290veći, a u odnosu na kraj ožujka, za 16.070.
Ti podaci pokazuju da su se kretanja na tržištu rada ipak promijenila prema pozitivnijima, odnosno da se prekida ustrajan negativan niz, nakon ublažavanja ograničenja poslovanja i kretanja te da je djelomično vraćanje poslovne aktivnosti pozitivno utjecalo na tržište rada. Ovisno o razvoju epidemiološke slike do kraja ovoga mjeseca i u skladu s time stupnju ograničenja kretanja i poslovanja, kretat će se i pokazatelji na tržištu rada. Zasad je jasno da će zbog izostanka zapošljavanja u djelatnostima kojima sezona uvjetuje dinamiku, pritisak na burzu biti znatno oštriji nego prošle godine te da će stopa nezaposlenosti rasti nakon šest godina pada. Europska komisija u posljednjim prognozama, koje su objavljene 6. svibnja, predviđa znatan rast stope nezaposlenosti do čak 10,2% ove godine (odnosno oko 66 tisuća zaposlenih manje) te da će se u sljedećim godinama postupno spuštati prema rekordno niskim razinama iz razdoblja prije ove krize. Dosta će toga ovisiti o tome u kojoj će se mjeri moći aktivirati turizam, osobito onaj s inozemnim gostima. Naime, turistička je djelatnost (smještaj i ugostiteljstvo) peta osnovna djelatnost u kojoj u prosjeku godine ima najviše zaposlenih, a znatan utjecaj ima i na zaposlenost u nizu drugih djelatnosti (najviše trgovine). U djelatnosti smještaja i ugostiteljstva u 2019. godini bilo je zaposleno nešto više od 115 tisuća osoba u prosjeku godine (7,4%), a u kolovozu, kada je zaposlenost u ovoj djelatnosti na vrhuncu, bilo je nešto više od 140 tisuća zaposlenih (8,8% ukupno zaposlenih).
