„Njemačka je naš najveći inozemni partner i treći investitor u Hrvatsku, no moramo ozbiljno poraditi na robnom deficitu kojeg imamo s tom zemljom“, rekao je potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Ivan Barbarić na stručnom skupu Njemačka kao poslovna destinacija, koji je održan u Zagrebu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore.
“Ušli smo u Europsku uniju, no još uvijek postoje administrativne barijere za poslovanje na tom velikom tržištu. Jednako tako nova direktiva Europske unije o prekograničnom pružanju usluga donosi od iduće godine odredbe o minimalnim plaćama, načinima izaslanja radnika na druga tržišta i poreznom tretmanu. Iako su hrvatske tvrtke prepoznate kao kvalitetne i konkurentne na njemačkom tržištu svaka pomoć im je dobrodošla. Zbog toga, uz aktivan rad na različitim oblicima suradnje u planu nam je otvoriti predstavništvo HGK u Münchenu preko kojeg ćemo jačati gospodarsku suradnju i pomagati hrvatskim poduzećima na tom tržištu”, najavio je Barbarić.
Thomas Sichla, predsjednik Uprave Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, je istaknuo kako njegova institucija zastupa više od 400 članova. “Pružamo pomoć njemačkim poduzećima, ali jednako tako i hrvatskim poduzećima koji žele poslovati na njemačkom tržištu, posebice u savjetovanju oko poreza i pravne regulative. Dok se američki kolege u svojim sličnim organizacijama brinu za velike koncerne, mi smo fokusirani na mala i srednja poduzeća. U suradnji s HGK odnedavna nudimo pomoć i hrvatskim startupimapa ih ovom prilikom pozivam da nam se jave bismo im olakšali izlazak na njemačko tržište i pronalazak partnera”, ističe Sichla.
Ivan Matić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Kallay i partneri, je govoreći o izaslanju radnika predstavio je promjene koje donosi nova direktiva. “Najveća novost je to što poslodavac koji na strano tržište šalje privremeno radnike više neće biti obvezan samo na mimimalnu plaću, nego i na mimimalne primitke koji uključuju dodatke za hranu, kao i dodatke za putovanje i smještaj. Jednako tako direktiva obvezuje i na maksimalno radno vrijeme i vrijeme odmora, zaštitu na radu, sigurnost, higijenu, zaštitu trudnica i doilja, te izbjegavanje diskriminacije”, kaže Matić.
Privremeno obavljanje posla može trajati godinu dana, uz mogućnost opravdanog produljenja za dodatnih šest mjeseci. Radnicima se pri tome mora dati novi ugovor o radu ili dodatak ugovora o radu koji rješava pitanja trajanja rada u inozemstvu, radno vrijeme, neradne dane, valutu isplate plaća, druga primanja i uvjete vraćanja u zemlju.
U 2017. godini 417 tisuća stranaca došlo je raditi na taj način u Njemačku. Na razini EU 0,4 posto svih radnika radilo je u drugim državama. U Hrvatsku je iz inozemstva došlo raditi više od 9800 ljudi, a iz Hrvatske je u inozemstvo privremeno radi posla otišlo više od 47 tisuća radnika. Najveći dio radnika, njih 47 posto, EU granice prelaze kako bi odradili poslove u građevinskom sektoru.
U vrijeme digitalizacije mnogi se pitaju trebaju li nam sajmovi uopće, kaže SylviaKanitz, direktorica marketinga Udruženja njemačke sajamske industrije AUMA, predstavljajući mogućnosti za hrvatska poduzeća na sajamskim događanjima u Njemačkoj. “Unatoč digitalizaciji, tek se osobnim kontaktom donosi poslovna odluka. Važno je odabrati pravi sajam koji je u skladu s vašom branšom i pravo mjesto za predstavljanje. Prošle godine je u Njemačkoj bilo 350 sajmova, od kojih je polovica međunarodnih s 15,5 milijuna posjetitelja i 250 tisuća, većinom inozemnih, izlagača. Čak 60 posto vodećih sajmova u svijetu održava se u Njemačkoj, što je poduzetnicima prilika za internacionalizaciju poslovanja”, smatra SylviaKanitz.
Iskustva poslovanja na njemačkom i drugim stranim tržištima je predstavio Josip Grilec, direktor Stražaplastike iz Huma na Sutli. „Našim partnerima u početku smo morali pokazivati kako smo mi zapravo blizu njihovim tržištima. Od 2006. godine od 6,2 milijuna eura prihoda okretanjem izvozu porasli smo i u 2020. godini očekujemo 15 milijuna eura, od čega nam više od polovice dolazi s izvoznih tržišta. Najveći izazov u izlasku na strana tržišta bili su nam certifikati, a veliki partneri i korporacije traže od nas automatizaciju proizvodnje kako bi se ona lakše mogla kontrolirati. Stoga je stalno ulaganje u tehnologiju zahtjev i obaveza”, upozorava Grilec.
Hrvatski izvoz u Njemačku u prošloj godini iznosio je gotovo dvije milijarde eura, a istovremeno smo iz te zemlje uvezli robe u vrijednosti 3,6 milijardi eura. Najviše uvozimo motorna vozila, u vrijednosti 370 milijuna, a naši glavni izvozni proizvodi su upravo dijelovi zaautomobile, u vrijednosti 127 milijuna eura.Njemački investitori su od početka devedesetih do sredine ove godine u Hrvatsku investirali 3,3 milijarde eura. Najveći ulagači su Deutsche Telekom, Siemens, Bayer i ThyssenKrupp.
