„Nakon mnogo vremena imamo pozitivne pokazatelje u hrvatskoj tekstilnoj i odjevnoj industriji prema broju zaposlenih, ukupnim prihodima i broju tvrtki. Posebno se to odnosi na prihode koji u posljednjih deset godina nikada nisu bili veći i narasli su sa 735 milijuna eura na 778 milijuna eura“, rekla je pomoćnica direktorice Sektora za industriju HGK Jagoda Divić na tribini Tekstilna i odjevna industrija Hrvatska/EU – Horizon 2020 održanoj na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu u organizaciji Tekstilno-tehnološkog fakulteta, alumni udruge AMCA TTF i HGK.
Najvažnija su tržišta za Hrvatsku Austrija, BiH, Francuska, Njemačka, Italija i Slovenija. Tekstilna industrija bilježi rast izvoza s 2017. na2018. za 5,7 posto, dok odjevna bilježi rast od 0,7 posto. Uvoz u tekstilnoj industriji raste sporije od izvoza – za 1,9 posto – što je dobar pokazatelj, dok je kod uvoza odjeće brojka veća i iznosi sedam posto. „Broj zaposlenih porastao je sa 16 688 u 2017. na 16 973 u 2018. godini. U istom razdoblju porastao je i broj tvrtki, s 802 na 857“, naglasila je Divić.
Što se tiče EU, ono je najveće svjetsko tržište potrošnje tekstila i odjeće u iznosu od 520 milijardi eura, a drugo prema veličini kada govorimo o izvozu. Divić je naglasila da je ključno nišno tržište za EU područje tehničkog tekstila koje je od 2009. u konstantnom porastu. U to pripadaju pametni materijali visokih performansi koji se koriste u brodograđevnoj, sportskoj, građevinskoj,automobilskoj i avioindustriji.
„Tehnički tekstil danas je glavni prinosnik u tekstilnoj industriji Europske unije, s 27 posto ukupnog prometa u tekstilnoj industriji, tj. 24 milijarde eura. Lideri su Italija i Njemačka po pitanju proizvodnje, dok su najveći kupci SAD i Kina“, rekla je Divić.
U 2018. ukupni promet tekstila i odjeće na razini EU bio je 178 milijardi eura, od čega na proizvode dodane vrijednosti otpada 45 milijardi. U 171 tisući tvrtki, od kojih je 99 posto malih i srednjih, zaposleno ih je 1,7 milijuna. Izvoz je dosegao 50 milijardi eura, a uvoz 115 milijardi eura. Investirano je pet milijardi, a većina investicija (67 posto) odnosi se na Italiju, Njemačku, Portugal, Francusku i Španjolsku. Prema trgovinskoj bilanci u razdoblju od 2003. do 2018. uvoz je rastao kao i izvoz.
„Vizija razvoja tekstilne i odjevne industrije do 2025. uključuje kretanje prema proizvodima nastalimau procesima visoke tehnologije, povećanu uporabu tekstila kao materijala u brojnim industrijskim sektorima te prebacivanje masovne proizvodnje u personaliziranu“, zaključila je Divić.
Mogućnosti financiranja iz programa Horizon 2020 predstavila je Tina Pahić iz Sektora za industrijski razvoj i inovacijski sustav. „Ogroman je potencijal koji nudi program Horizon 2020 u smislu financiranja novih, kreativnih i inovativnih ideja, a kojima je izvorište tekstilna i odjevna industrija“, rekla je Pahić.
Pahić je naglasila da je Hrvatska prema ljestvici European InnovationScoreboardiz 2018. ocijenjena kao umjeren inovator, a prema povlačenju sredstava iz programa Horizon 2020 na 25.smo mjestu od ukupno 28 zemalja EU. Na razini cijeloga programa financirana su 133 projekata povezana s vlaknima, tekstilom ili odjećom, uključeno je više od 300 organizacija iz 29 zemalja, a povučeno je 130 milijuna eura.
„Nadamo se da će ova tribina pridonijeti većem broju prijava na Horizon 2020, a time i boljim rezultatima Hrvatske u sljedećem financijskom periodu“, rekla je Pahić koja je predstavila i neke uspješne projekte na razini EU i financirane iz Horizona 2020, poput istraživačkoga projekta koji je imao za cilj stvaranje novih regeneriranih vlakana iz otpada prije i nakon konzumacije. Predstavljen je i istraživački projekt čiji je cilj spašavanje života putnika prilikom pomorskih nesreća, uz lokalizaciju pojaseva za spašavanje koji daju informaciju o lokaciji putnika u stvarnom vremenu.
