Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjeluje u Bruxellesu na sastancima Europskoga vijeća, koji okuplja šefove država i vlada država članica Europske unije, kao i na sastanku na vrhu Europske pučke stranke.
U izjavi za medije, predsjednik Vlade izvijestio je da se na sastanku na vrhu Europske pučke stranke, uoči sastanka Europskoga vijeća, razgovaralo o temama koje se tiču i politike proširenja slijedom odluke iz Luksemburga o otvaranju pregovora s Makedonijom i Albanijom. Dodao je da Hrvatska pozdravlja takve odluke. "Mislim da su one dobre i poticajne nastavno na prioritete Bugarskog predsjedanja EU-om i na Summit koji je održan u Sofiji u svibnju ove godine", rekao je.
Od ostalih tema o kojima se razgovaralo, ključno je bilo pitanje migracija. Predsjednik Vlade izrazio je jasan stav Hrvatske da je dobro da se krene u realizaciju drugog dijela dogovora s Turskom. Što se tiče financijskih obaveza od strane EU-a, spomenuo je davanje sredstva za Fond za afričke zemlje.
Ocijenio je da je u ovom trenutku najvažnije snaženje kontrole vanjske granice Europske unije, dodavši da je to za Hrvatsku ključno. "Ukoliko su vanjske granice dobro čuvane onda će nezakonitih pokušaja prolaska kroz naš teritorij biti sve manje“, kazao je.
Predsjednik Vlade očekuje da će današnja rasprava biti duga i zahtjevna. Smatra da je važno postići konsenzus ili samo europsko rješenje kojeg će se svi pridržavati. "Očito je da će zbog demografskih trendova, siromaštva, ratova i nefunkcionirajućih država u Africi i na Srednjem istoku taj trend biti i dalje prisutan", dodao je.
Predsjednik Vlade smatra da ne postoji opasnost pristizanja brodova s migrantima u hrvatske luke. Pojasnio je da po međunarodnom pravu, kada su uočeni, takvi brodovi trebaju biti odvedeni do najbliže luke. "To su međunarodne obveze. S te strane ne vidim da je ovakav scenarij realan", rekao je.
Upitan o tome je li Hrvatska među zemljama koje je Njemačka kontaktirala oko bilateralnih ugovora o vraćanju, predsjednik Vlade je kazao da se razgovara o poboljšanju sedam zakonskih prijedloga koji se odnose na reviziju Dublinske uredbe. Po toj Uredbi, pojasnio je, moguće je sklapati bilateralne sporazume koji bi omogućili kvalitetniju suradnju među državama članicama kada je riječ o sekundarnoj migraciji, to jest kretanju migranata među zemljama Europske unije. "Došlo je do određenih kontakata na diplomatskoj razini, ali nikakvih konkretnih dogovora i pregovora nije bilo", dodao je.
Zamoljen da komentira izjavu američkoga veleposlanika u Hrvatskoj, Roberta Kohorsta, da će SAD više pažnje posvetiti Hrvatskoj, predsjednik Vlade odgovorio je da Hrvatska nastoji razvijati dobre odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama. „Nisam vidio tu izjavu, ali ono što je dobro jest da smo partneri u okviru Sjevernoatlantskog saveza. Postoji mogućnost da nakon ovog summita u Bruxellesu, za petnaestak dana Hrvatsku posjeti i ministar obrane“ najavio je premijer. Kazao je da je važno konačno dobivanje odluke o ukidanju viznoga režima, na čemu se kontinuirano radi. „To bi omogućilo jačanje gospodarskih odnosa, a partnerstvo i prijateljstvo je tu“, dodao je.
Upitan o tome znači li održavanje Vijeća za demografsku revitalizaciju znak primirja između Banskih dvora i Pantovčaka, premijer je poručio: „Kad nema rata, nema ni primirja. Vijeće za demografsku revitalizaciju radi kontinuirano u sastavu aktivnosti moje Vlade. Na sastanak u ponedjeljak pozvao sam predsjednicu Republike i sve nadležne ministre. Raspravit ćemo brojne teme, puno toga što smo napravili do sada. Sutra ćete imati u Saboru izglasavanje Zakona o dječjem doplatku kojim će još 150.000 djece dobiti dječji doplatak. Sve te mjere provjerene su i s fiskalne i s konkretne strane, a bit će to prigoda da razmotrimo i
određene sugestije predsjednice Republike.“
Strane je novinare zanimalo mišljenje premijera o procesu proširenja Europske unije i pitanje Albanije i Makedonije. „Mislim da je vrlo pozitivno – i mi smo to snažno podržali u debati na razini ministara vanjskih poslova na Vijeću za opće poslove u Luxembourgu – da su i za Albaniju i za Makedoniju donesene pozitivne odluke“, kazao je predsjednik Vlade te dodao da će Hrvatska učiniti sve, od političke potpore do know-howa, da proces napreduje. Također je najavio da će se, nakon Sofije, sljedeći balkanski summit održati u Hrvatskoj kako bi se tome procesu dao dodatni zamah.
Novinare je zanimalo i pitanje granica u vezi s migracijama. Predsjednik Vlade odgovorio je da se radi o tri elementa: „ Jedan je vanjska dimenzija, gdje moramo učiniti najviše što možemo kako bismo investirali novac iz Višegodišnjeg financijskog okvira, utrostručenog kad se radi o migracijama i sigurnosti. Iz proračuna za razvoj, od 90 milijardi eura, 10 milijardi ići će za migracijske politike prema zemljama porijekla izbjeglica i migranata. Sljedeći je element jačanje kontrole vanjskih granica, Frontexa i sposobnosti svake države članice da nadzire svoje granice“. Treći je element unutarnja dimenzija koja se odnosi na već spomenute sekundarne migracije unutar Europske unije.
Na pitanje o sporu sa Slovenijom, predsjednik Vlade kazao je: „Drago nam je što pregovaramo s našim slovenskim prijateljima o tom dugotrajnom pitanju, diplomatski i bilateralno. To sam danas rekao i predsjedniku SDS-a Janezu Janši. Nadamo se da će uskoro formirati Vladu, a mi smo spremni na pregovore“.
Na upit o Brexitu, premijer je izrazio uvjerenje da će Michel Barnier na čelu Brexit-tima učiniti maksimum da se ispoštuje rok u ožujku sljedeće godine, te je još jednom izrazio žaljenje zbog ishoda referenduma u Ujedinjenoj Kraljevini.
Osim na sastanku Europskoga vijeća, koji se održava 28. i 29. lipnja 2018., predsjednik Vlade sudjelovat će po drugi put na sastanku šefova država ili vlada europodručja (Eurosummit), na kojem će se, u uključivom formatu (EU 27), raspravljati o reformi Ekonomske i monetarne unije.
Migracije i dalje u žiži europske javnosti i Europskog vijeća
