Gotovo je mjesec dana otkako je počela ukrajinska protuofenziva. Ukrajinska vojska u tom razdoblju oslobodila je područja u zaporiškoj te doneckoj oblasti. U posljednjem, "teškom" tjednu protuofenzive, kako je rekao predsjednik Zelenski , ukrajinska je vojska vratila gotovo 37,5 četvornih kilometara teritorija - oko 9 na istoku te 28 na jugu zemlje, čime je ukupna površina oslobođenog teritorija duž te fronte porasla na 158,5 četvornih kilometara.
Kijevske snage trenutačno napreduju u smjeru Bahmuta na istoku Ukrajine, a ruske napadaju u smjeru Limana, Avdiivke i Marinke u regiji Doneck na istoku zemlje.
Ukrajinska protuofenziva zaista je spora i relativno oprezna u ovoj fazi. Ali Kijev je siguran kako će se ovaj strpljivi pristup uskoro isplatiti na dramatičan način, budući da su udari dugog dometa uništili sposobnost Rusije za ponovno naoružanje postrojbi na prvoj crti, a nizak ruski moral pružio je prilike za strateški prodor ukrajinskih snaga.
Izbori u dijelovima Ukrajine pod ruskom kontrolom mogli bi biti otkazani
17:06
Visoka ruska dužnosnica za izbore danas je rekla da će, pogorša li se situacija u četirima ukrajinskim regijama pod ruskom kontrolom, lokalni izbori koji su ondje zakazani za rujan biti otkazani.
- Budući da je situacija doista teška, svašta se može dogoditi, rekla je Putinu na sastanku u Kremlju Ella Pamfilova, predsjednica ruskoga Središnjeg izbornog povjerenstva.
- Pojave li se nepredviđene okolnosti, jer bi se u nekim područjima situacija mogla dramatično pogoršati, i ustanovimo li da postoji ozbiljna opasnost za živote i zdravlje stanovnika, tada imamo pravo ove izbore odgoditi, rekla je.
Svakako ćemo to pravo iskoristiti ako za to bude ozbiljnih razloga."
Putin je na to odgovorio : "Razumijem."
- Rusija održava regionalne i lokalne izbore 10. rujna. Tada se održavaju i izbori za 21 regionalnog čelnika i 20 regionalnih zakonodavnih tijela, rekla je Pamfilova.
Održavaju se i četiri dopunska izbora za zastupnike u saveznom parlamentu. Rusija kontrolira nešto manje od petine ukrajinskog teritorija, uključujući Krim koji je anektirala 2014. i dijelove četiriju ostalih regija nad kojima su ruske trupe preuzele kontrolu na početku invazije na Ukrajinu u veljači 2022.
Predsjednik Vladimir Putin kaže da su regije Doneck, Lugansk, Zaporižja i Herson sada dio Rusije, pošto ih je Moskva jednostrano anektirala prošle godine.
Ukrajina tvrdi da je aneksija nezakonita i nevažeća te da se neće zaustaviti dok i zadnji ruski vojnik ne bude izbačen s međunarodno priznatog teritorija.
Prva linija sukoba, koji Moskva naziva specijalnom vojnom operacijom, prolazi kroz sve četiri regije.
Von der Leyen: Putin će odgovarati
16:45
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen danas je rekla kako će preokrenuti svaki kamen kako bi ruski predsjednik Vladimir Putin odgovarao za agresiju na Ukrajinu.
- Nećemo ostaviti niti jedan kamen neokrenut sve dok Putin i njegove pristaše ne odgovaraju" za zločine u Ukrajini, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u izjavi povodom otvaranja centra za kazneni progon zločina počinjenih u ruskoj agresiji na tu zemlju.
Nova institucija smještena je u blizini europske pravosudne agencije Eurojust u Den Haagu.
Predsjednica EK-a rekla je kako će on igrati ključnu ulogu u osiguravanju da se krivci dovedu pravdi, prenosi agencija dpa.
Ukrajinski oprez oko protuofenzive je ispravan - visoki dužnosnik NATO-a
14:25
- Ukrajinska protuofenziva protiv ruskih snaga pokazala se teškom zbog mina i drugih prepreka, ali oprez ukrajinskih snaga je ispravan, rekao je u ponedjeljak najviši vojni dužnosnik NATO-a.
- Protuofenziva je teška, rekao je admiral Rob Bauer, nizozemski časnik koji je predsjednik vojnog odbora NATO-a.
- Ne treba misliti da je ovo lagani korak. To nikada neće tako biti, rekao je novinarima u sjedištu NATO-a u Bruxellesu.
Ukrajinske snage suočavaju se s obrambenim preprekama ponekad dubokim i do 30 kilometara dok pokušavaju probiti ruske linije, rekao je Bauer, pozivajući se na povijesnu usporedbu kako bi iznio svoje stajalište.
- Vidjeli smo u Normandiji u Drugom svjetskom ratu da je saveznicima trebalo sedam, osam, devet tjedana da stvarno probiju obrambene linije Nijemaca. Stoga, nije iznenađenje da to ne ide brzo, istaknuo je Bauer.
Slični stavovi Bauera i Mileya
Satelitske slike koje je Reuters pregledao u travnju pokazuju da je Rusija izgradila opsežne utvrde, rovove, barijere za vozila i druge prepreke kako bi usporila bilo kakvo ukrajinsko napredovanje.
Bauerovi su stavovi slični onima načelnika Združenog stožera američke vojske Marka Milleya koji je u petak kazao da će protuofenziva biti vrlo teška, vrlo duga i "vrlo, vrlo krvava"
Bauer je naglasio da su Ukrajinske snage u pravu kada oprezno postupaju kako bi se izbjegli teški gubici dok ispituju moguće točke proboja.
- Izuzetno je teško u ovakvom tipu operacije. Mislim da je način na koji to rade za pohvalu, istaknuo je.
Smatra da ukrajinske snage ne treba pritiskati i kritizirati jer ne djeluju brže.
- Ovo je vrlo, vrlo teško vrijeme za njih, rekao je Bauer.
Ukrajina izvijestila o napretku svojih snaga nakon 'teškog' tjedna borbi
14:20
Ukrajina je u ponedjeljak izvijestila da su njezine trupe ponovno zauzele više područja duž istočne i južne fronte, što je predsjednik Volodimir Zelenski nazvao napretkom u "teškome" tjednu protuofenzive Kijeva protiv ruskih snaga.
- U teškim prošlotjednim borbama ukrajinska je vojska vratila 37,4 četvornih kilometara teritorija, objavila je zamjenica ministra obrane Hanna Maliar.
Rekla je da kijevske trupe napreduju u smjeru Bahmuta na istoku Ukrajine, a ruske snage napadaju u smjerovima Limana, Avdivke i Marinke u regiji Donetsk na istoku zemlje.
Prošli je tjedan Ukrajina uspjela vratila devet četvornih kilometara teritorija duž istočne fronte, što je "rezultat poboljšanja operativnog (taktičkog) položaja i poravnanja crte bojišnice", rekla je Maliar.
- Na jugu je Ukrajina uspjela vratiti 28,4 četvorna kilometra teritorija, čime je ukupna površina ponovno osvojenog teritorija duž te fronte porasla na 158,4 četvornih kilometra, dodala je Mailar.
- Prošli tjedan bio je težak na prvoj crti bojišnice. Ali napredujemo, napisao je Zelenski u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
- Idemo naprijed, korak po korak! Zahvaljujem svima koji brane Ukrajinu, svima koji vode ovaj rat prema ukrajinskoj pobjedi, rekao je.
Rusija tvrdi da nema ukrajinskog napredovanja
Rusija, koja je u veljači 2022. započela opsežnu invaziju na Ukrajinu, tijekom vikenda je objavila da su njezine snage odbile ukrajinske napade blizu sela koja okružuju Bahmut i u južnijim područjima, posebice u blizini grada Vuhledara koji se nalazi na uzvisini. Izvijestio je i o uspjelom zaustavljanju ukrajinskih trupa na sjeveroistoku zemlje.
Ruski ministar obrane Sergej Šojgu u ponedjeljak je rekao da kratka prošlomjesečna pobuna plaćeničke grupe Wagner nije utjecala na rusku "specijalnu vojnu operaciju" u Ukrajini.
- Provokacija nije utjecala na akcije vojnih grupa uključenih u operaciju, rekao je na sastanku ministarstva.
Reuters nije uspio potvrditi informacije s bojišnice.
Šojgu: Ruska operacija u Ukrajini nije pogođena Wagnerovom pobunom
13:37
Prošlomjesečna kratkotrajna pobuna plaćeničke skupine Wagner nije se odrazila na rusku "posebnu vojnu operaciju" u Ukrajini, rekao je u ponedjeljak ruski ministar obrane Sergej Šojgu, što je njegov prvi komentar tog događaja.
Wagnerovi borci zauzeli su 24. lipnja južni ruski grad Rostov i uputili se prema Moskvi, a njihov vođa Jevgenij Prigožin zatražio je da se smijeni Šojgua i načelnika glavnog stožera Valerija Gerasimova.
Krizu je riješio bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko posredujući u dogovor između Kremlja i Prigožina.
Šojgu je rekao da je cilj pobune bilo destabiliziranje Rusije, ali i da pobuna nije uspjela zbog odanosti vojnika i da se nije odrazila na situaciju na bojišnici.
- Provokacija se nije odrazila na akcije vojnih skupina (koje sudjeluju u operaciji), rekao je na sastanku ministarstva.
Gerasimov, koji se nije pojavljivao u javnosti od pobune, ne vidi se na fotografijama sastanka koje je objavilo ministarstvo obrane.
Novinska agencija TASS citirala je ruskog zastupnika, general-pukovnika Andreja Kartapolova, koji je u ponedjeljak rekao da "neće biti potreban novi val mobilizacije" unatoč tome što se Wagner povukao s bojišnice.
Britanci: Četvrtina Ukrajinaca i dalje je prisiljena napustiti svoje domove
13:19
Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva u svom dnevnom izvještaju o stanju u Ukrajini, istaknulo je problem raseljenja kojim je pogođena ova zemlja.
- Dana 29. lipnja 2023. ukrajinske su vlasti izvijestile da je, prema zakonu o hitnim slučajevima, 139 000 građana evakuirano iz borbenih zona u područjima pod ukrajinskom kontrolom u regijama Donjeck, Harkov i Herson od srpnja 2022. Ovo je samo jedan dio stalne šire krize raseljavanja u Ukrajini, rekli su.
Sveukupno je raseljeno preko 10 milijuna Ukrajinaca.
- UN procjenjuje da su 6,3 milijuna Ukrajinaca i dalje izbjeglice, a preko pet milijuna je interno raseljeno, dodali su.
- S predratnom populacijom od 44 milijuna, četvrtina Ukrajinaca i dalje je prisiljena napustiti svoje domove kao rezultat ruske invazije, zaključili su u ministarstvu.
Medvedev: Sukob sa Zapadom trajat će desetljećima, a s Ukrajinom trajno
11:53
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev upozorio je da će sukob Moskve sa Zapadom trajati desetljećima, dok bi sukob s Ukrajinom mogao postati trajan.
Medvedev, kojeg su na Zapadu nekoć smatrali liberalnim modernizatorom, jedan je od najistaknutijih ruskih jastrebova otkako je Moskva prošle godine pokrenula invaziju na Ukrajinu.
Sada je zamjenik čelnika Vijeća sigurnosti Rusije, a njegovi stavovi odraz su nekih razmišljanja na najvišoj razini Kremlja, prema ruskim dužnosnicima.
U članku za glasnik vlade Rosijskaja Gazeta napisao je da su napetosti između Rusije i Zapada "puno gore" nego tijekom kubanske raketne krize 1962. kada je svijet bio na rubu nuklearnog rata.
Nuklearni rat bio je "prilično vjerojatan", ali nije bilo izgledno da će u njemu biti pobjednika, napisao je Medvedev koji je više puta rekao da potpora Zapada Ukrajini povećava šanse za nuklearni sukob.
Istaknuo je kako postoje oštre razlike oko Ukrajine, smjera kretanja čovječanstva i načina na koji je strukturiran svjetski poredak.
- Jedna je stvar koju političari svih boja ne vole priznati: takva apokalipsa nije samo moguća, nego je i vrlo vjerojatna, napisao je Medvedev.
Zapadni analitičari smatraju Medvedevljevo "zveckanje nuklearnim oružjem" taktikom čiji je cilj zastrašiti Zapad da smanji vojnu potporu Ukrajini kako bi Kijev započeo mirovne pregovore s Moskvom.
Medvedev ističe da je Moskva i dalje predana zaustavljanju pridruživanja Ukrajine NATO-u.
- Naš cilj je jednostavan - eliminirati prijetnju članstva Ukrajine u NATO-u. To ćemo ostvariti - na ovaj ili onaj način, poručio je.
S obzirom na pravilo NATO-a o neprimanju zemalja uključenih u teritorijalne sukobe, Medvedev drži da bi sukob s Ukrajinom mogao postati "trajan" s obzirom na njegovu egzistencijalnu prirodu za Moskvu.
Jedini način za deeskalaciju napetosti između Rusije i Zapada je započinjanje teških pregovora, napisao je Medvedev.
- Sukob će biti jako dug i prekasno je za ukroćivanje neposlušnih, napisao je Medvedev.
- Sukob će trajati desetljećima, dodao je.
Rusija: Spriječen pokušaj atentata na guvernera Krima
10:40
Ruska Savezna služba sigurnosti (FSB) priopćila je u ponedjeljak da je spriječila pokušaj atentata na Sergeja Aksjonova, guvernera Krima kojeg podržava Rusija, izvijestila je novinska agencija Interfax.
FSB je priopćio da je uhitio Rusa kojeg su ukrajinske sigurnosne službe angažirale i obučavale da ubije Aksjonova dizanjem u zrak njegova automobila.
Ukrajina nije događaj komentirala.
Rusija je je anektirala Krim, gdje je baza njezine crnomorske flote, 2014. godine.
Eurojust otvara novi centar za procesuiranje zločina tijekom ruske agresije
10:05
Centar za kazneni progon zločina počinjenih za vrijeme ruske agresije u Ukrajini trebao bi se u ponedjeljak otvoriti u sklopu pravosudne agencije EU-a Eurojust.
Očekuje se da će agencija sa sjedištem u Hagu prikupljati dokaze i pripremati ciljane optužnice protiv navodnih počinitelja.
Uključene pravosudne vlasti ne isključuju mogućnost kaznenog progona ruskog vodstva.
Ukrajina, nekoliko država EU-a, ali i Međunarodni kazneni sud (ICC) uključeni su u rad centra.
Na otvaranju se očekuje i visoki predstavnik američkog pravosuđa.
Centralna baza podataka za dokaze o ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti i genocidu već je uspostavljena u okviru Eurojusta.
Zapadne države već dugo traže načine kaznenog progona Rusije, po mogućnosti na posebnom sudu.
Međunarodni kazneni sud, također sa sjedištem u Haagu, već je izdao međunarodne tjeralice za predsjednikom Vladimirom Putinom zbog sumnje da je počinio ratne zločine poput deportacije maloljetnika iz Ukrajine u Rusiju.
Međutim, sud ne smije pokrenuti postupak za samu agresiju.
Moskva kaže da je 700.000 djece iz zona sukoba u Ukrajini sada u Rusiji
07:23
Rusija je dovela oko 700.000 djece iz zona sukoba u Ukrajini na ruski teritorij, rekao je kasno u nedjelju Grigorij Karasin, šef međunarodnog odbora u Vijeću Federacije, gornjem domu ruskog parlamenta.
- Posljednjih godina 700.000 djece našlo je utočište kod nas, bježeći od bombardiranja i granatiranja iz područja sukoba u Ukrajini", napisao je Karasin na svom kanalu u aplikaciji za razmjenu poruka Telegramu.
Rusija je pokrenula opsežnu invaziju na svog zapadnog susjeda Ukrajinu u veljači 2022. Moskva kaže da je svrha njenog programa dovođenja djece iz Ukrajine na ruski teritorij zaštita siročadi i napuštene djece u zoni sukoba.
Međutim, Ukrajina kaže da su mnoga djeca nezakonito deportirana, a Sjedinjene Države kažu da su tisuće djece prisilno odvedene iz svojih domova.
Većina kretanja ljudi i djece dogodila se u prvih nekoliko mjeseci rata i prije nego što je Ukrajina krajem kolovoza započela svoju veliku protuofenzivu kako bi povratila okupirane teritorije na istoku i jugu.
U srpnju 2022. Sjedinjene Države procijenile su da je Rusija "prisilno deportirala" 260.000 djece, dok ukrajinsko ministarstvo za integraciju okupiranih teritorija kaže da se 19.492 ukrajinske djece trenutno smatra ilegalno deportiranom.
Gatilov: Nema razloga za održavanje statusa quo oko crnomorskog sporazuma
07:09
Ruski izaslanik u Ujedinjenim narodima (UN) u Ženevi Genadij Gatilov ustvrdio je da nema osnove za održavanje "statusa quo" oko crnomorskog sporazuma o izvozu ukajinskih žitarica, koji ističe 18. srpnja, izvijestila je u ponedjeljak ruska novinska kuća Izvestija.
U opširnom intervjuu, Gatilov je za taj list izjavio da se provedba ruskih uvjeta za produženje sporazuma "odugovlači". Ti uvjeti, između ostalog, uključuju ponovno povezivanje Ruske poljoprivredne banke (Rosselkhozbank) s bankovnim platnim sustavom SWIFT.
- Rusija je više puta produljila primjenu sporazuma u nadi da će doći do pozitivnih promjena. Međutim, ono što sada vidimo ne daje nam temelja da pristanemo na zadržavanje statusa quo, rekao je Gatilov za Izvestiju.
Crnomorski sporazum između Rusije i Ukrajine, kojem su posredovali UN i Turska u srpnju 2022., imao je za cilj spriječiti globalnu prehrambenu krizu, omogućujući da se ukrajinske žitarice, zarobljene u crnomorskim lukama zbog ruske invazije, sigurno izvoze.
Prošlog tjedna UN je iskazao zabrinutost jer niti jedan novi brod nije registriran u okviru tog sporazuma od 26. lipnja, unatoč zahtjevima koje je podnijelo 29 plovila.
Gatilov je izrazio nadu i da će "zdrav razum" prevladati u SAD-u te da neće biti potrebe za razmatranje opcije otkazivanja sporazuma o nuklearnom oružju 'Novi Start', posljednjeg preostalog američko-ruskog sporazuma o kontroli naoružanja koji ograničava strateško nuklearno oružje u njihovim arsenalima.
Ruski predsjednik Vladimir Putin suspendirao je sudjelovanje Rusije u tom sporazumu, iako su se obje strane obvezale da će nastaviti poštivati njegova ograničenja i od tada postoji "izravni kontakt" između Moskve i Washingtona po tom pitanju.
Gatilov je ponovio stajalište Moskve da će se Rusija vratiti sporazumu o smanjenju nuklearnog naoružanja samo ako Washington odustane od svog "destruktivnog smjera nanošenja strateškog poraza" Rusiji, ali je dodao da bi Rusija mogla biti otvorena za razgovore o novom paktu.
- Volio bih da umjesto toga možemo početi raspravljati o ugovoru koji bi mogao zamijeniti Start nakon veljače 2026., rekao je.
Ugovor o START-u potpisan je 2010., a istječe 2026. godine.
Zasebno, Gatilov je za Izvestiju rekao da je Rusija otvorena za diplomatsko rješenje ukrajinske krize, ali izgledi za to su sada nejasni jer se Kijev i Zapad nastavljaju kladiti na upotrebu vojne sile.
IZVOR: HRT
POVEZNICA: https://vijesti.hrt.hr/svijet/rat-u-ukrajini-99-10874061
