Međunarodni praznik rada, 1. svibanj nije svugdje protkao mirno, naprotiv, u Francuskoj su se 1. svibnja stotine tisuća ljudi okupile na novim prosvjedima protiv mirovinske reforme. U nekoliko gradova izbilo je nasilje. Policija je privela 291 osobu diljem zemlje, a ozlijeđeno je najmanje 108 policajaca, objavila je RTVSLO.Prema neslužbenim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, diljem zemlje prosvjednika je bilo 782.000, a samo u Parizu 112.000. Sindikati taj broj procjenjuju na 2,3 milijuna. Sindikati su pozvali na više od 300 skupova diljem zemlje. Iz nekih se mjesta javljaju o nasilnim incidentima. U Parizu, odakle je glavna povorka krenula u 14 sati, privedeno je 111 osoba, a ozlijeđeno je 25 policajaca. U jednog od njih doletjela je boca sa zapaljivom bojom, zbog čega je zadobio teške opekline po šaci i licu, rekao je ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin.U Toulouseu na jugu zemlje policija je upotrijebila suzavac tijekom nereda tijekom prosvjeda. O nasilju se izvještava i iz Lyona na jugoistoku zemlje, gdje navodno maskirani prosvjednici uništavaju automobile i trgovine. Također u Nantesu, u zapadnoj Francuskoj, policija je upotrijebila suzavac nakon što su prosvjednici bacali predmete na njih. Izvještava se i o nekoliko zapaljenih automobila. U Marseilleu je skupina od više od 100 prosvjednika nakratko zauzela luksuzni hotel u blizini stare luke, no potom ih je policija otjerala.Za kontrolu u cijeloj zemlji zaduženo je 12.000 policajaca, samo u Parizu 5000. Kako u glavnom gradu, tako i u nekoliko drugih velikih gradova, ovaj put policija prvi put može koristiti i bespilotne letjelice za kontrolu situacije.Neke pariške banke postavile su zaštitne ploče na svoje prozore.Ministar Darmanin osudio je prosvjednike iz skupina poznatih kao "crni blok", koje je opisao kao ekstremne ljevice. Prema njegovim riječima, u Parizu ih je bilo oko 2000, au Lyonu još 1000. Pozvao je na "strogo kažnjavanje" ljudi koji su napadali policajce i javnu imovinu, izvijestio je Guardian.
Iako je predsjednik Emmanuel Macron potpisao kontroverzni zakon o mirovinskoj reformi sredinom travnja, sindikati i dijelovi oporbe nastavljaju pozivati na prosvjede kako bi spriječili njegovu provedbu 1. rujna. Broj sudionika redovitih prosvjeda u posljednje vrijeme opada, ali postoje i znakovi razilaženja unutar sindikalne fronte. Stoga se postavlja pitanje hoće li današnji prvomajski skupovi biti posljednji veliki prosvjedi protiv reforme.
Francuska vlada je početkom godine službeno najavila mirovinsku reformu, jedno od glavnih Macronovih predizbornih obećanja. Njegovo usvajanje je, kako se navodi, hitno, jer bi se inače francuski mirovinski sustav urušio. Promjene, posebice podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu sa 62 na 64 godine i produljenje uplata u mirovinski fond, odmah su digle sindikate na noge. Posljednjih su mjeseci štrajkovi i prosvjedi diljem zemlje, koji su često prerasli u nasilje, opetovano paralizirali javni život. Pod velikim pritiskom, nakon početne potvrde u Senatu sredinom ožujka, vlada je usvojila reformu uz pomoć posebnih ustavnih ovlasti i bez glasovanja u donjem domu parlamenta, gdje joj je navodno nedostajalo nekoliko glasova za potvrdu. Uslijedili su novi prosvjedi diljem zemlje sa stotinama tisuća sudionika. U televizijskom obraćanju sredinom ovog mjeseca, Macron je rekao da razumije ljutnju ljudi zbog reforme, ali je inzistirao da je ona neophodna.
Vijeće UN-a za ljudska prava kritiziralo je Francusku zbog policijskog nasilja nad prosvjednicima tijekom prosvjeda i pozvalo na mjere za transparentno rješavanje navoda o prekomjernoj policijskoj uporabi sile.Na sastanku Vijeća UN-a sa sjedištem u Ženevi u ponedjeljak, javlja Al Jazeera, predstavnica Rusije Kristina Sukačeva, čija je zemlja također kritizirana zbog policijskog nasilja, rekla je da su "oštre i ponekad nasilne mjere usmjerene na rastjerivanje mirnih građana " u Francuskoj izazivaju zabrinutost.
