Prosvjedi u Srbiji ušli su u peti mjesec, i do sada je bilo i mirnih šetnji prosvjednika ali i nemilih scena. Što nam to govori o društvenoj i političkoj situaciji u Srbiji i kako bi i kada sve moglo završiti? O tome su u Dobro jutro, Hrvatska govorili politolog sa Fakulteta političkih znanosti Berto Šalaj i novinarka NIN-a Vesna Mališić.
Mališić je pojasnila prosvjede koji traju već 4,5 mjeseca, oni su počeli kao politički prosvjedi nakon napada na jednog od lidera političkih stranaka u Kruševcu i prerasli su u građanske prosvjede, a tijekom mjeseci su se mijenjali i širio se spektar ljudi koji prosvjeduju.
Dodala je da su u građanskim prosvjedima u početku bili mnoge osobe iz javnog života koji su artikulirali političku kritiku režima, a prosvjedi su kasnije, nakon upada u RTS, vratili političke stranke za govornicu.
- Širina prosvjeda je dosta velika, širina nezadovoljstva je također vrlo velika, zaključila je.
Šalaj je rekao da je teško razdvojiti da li je to sada politički prosvjed kojeg vode političke stranke ili je to građanski prosvjed. Smatra da je i jedno i drugo - veliki dio građana je nezadovoljan stanjem u Srbiji i Aleksandrom Vučićem, ali nezadovoljni su i opozicijskim strankama.
- Vidjet ćemo u kojem će se smjeru to razvijati - činjenica da traju već 5 mjeseci svjedoči o dubini nezadovoljstva građana Srbije aktualnom situacijom. Kod ovakvih prosvjeda su važne brojke - nije isto ako je na ulicama 5000 ljudi ili 100 000, a čini mi se da Aleksandar Vučić još misli da nije ugrožen, da postoji ta kritična masa, rekao je.
Zaključuje da zato još ne vidimo kako će se razvijati cijela situacija jer on ne pristaje na dijalog, on govori da je, ali do toga ne dolazi.
Na pitanje nazire li se kraj prosvjedima, Mališić smatra da će trajati još neko vrijeme jer se ne vidi da je vlast spremna prihvatiti zahtjeve opozicije iako dolazi do određenih pomaka.
- Zahtjevi opozicije u početku su bili maksimalni, u ovom trenutku prelaze u realne, dodala je.
Smatra da su ušli u proces i da će to trajati, a da će popuštanje vlasti također biti postepeno - ono je još uvijek u nekim naznakama, ali bilo je već nekoliko smjena zbog pritiska prosvjeda.
Šalaj smatra da od dugog trajanja prosvjeda, ako ne budu bili visokog intenziteta, korist će imati vlast jer ona čeka da se prosvjedi "ispušu", a ako vidi da do toga neće doći, onda će vjerojatno ići u smjeru da se pokuša popustiti manjem dijelu zahtjeva. Dodao je da je osnovni problem opozicije u Srbiji što se nezadovoljstvo Aleksandrom Vučićem ne uspijeva artikulirati u snažnu političku opoziciju od koje bi mogli očekivati da institucionalizira to nezadovoljstvo.
Komentirao je opoziciju, kaže da tu nema nikakvog lidera koji bi se mogao Vučiću suprotstaviti na artikuliran način i iza sebe mobilizirati veliki dio građana.
U Srbiji često do promjena dolazi nakon prosvjeda na ulicama, Mališić kaže da to znači da institucije ne rade kako treba, i ovaj put je vlast svjesna da građani imaju dosta iskustva s političkim prosvjedima i ne odustaju tako lako. Dodala je da su ovaj put političke stranke dosta kompromitirane i to je razlog zašto trenutno ne vidimo nekog lidera koji bi bio zadovoljavajući za sve građane, no čini joj se da politička scena vrije i da bi se mogla stvoriti neka grupacija koja bi mogla ojačati i na sljedećim izborima biti značajna.
- Što se tiče prosvjeda, oni su jedan od političkih alata opozicije, to govori o krhkosti demokracije i govore da bi se sustav trebao postaviti tako da institucije rade svoj posao, zaključila je.
Šalaj kaže da ne postoji temeljni konsenzus o pravilima igre, o demokraciji.
- Moramo se dogovoriti oko temeljnih pravila, a onda se unutar tih temeljnih pravila možemo razlikovati, kazao je.
Izvor: HRT
Poveznica: https://vijesti.hrt.hr/505690/prosvjedi-u-srbiji-vlast-spremna-prihvatiti-zahtjeve-opozicije
