Ovoga tjedna Vijeće EU za vanjske poslove na ministarskom je sastanku raspravljalo o brojnim sukobima u svijetu koji se vrlo nepovoljno odražavaju na ljudska prava. Na inicijativu Slovenije i Irske sastanku Vijeća nazočio je i visoki predstavnik UN-a za ljudska prava Volker Türk. Zbog lošeg stanja ljudskih prava na kriznim žarištima u svijetu slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon u uvodu sjednice naglasila je važnost i odgovornost Ureda UN-a te zahvalila Volkeru Türku „na izvanrednom radu na terenu u dokumentiranju kršenja ljudskih prava, očuvanju dokaza i izradi nepristranih procjena, koje su ključne za sprječavanje zloporaba i najbolji su doprinos međunarodnom miru i sigurnosti“.
Tom je prilikom Fajon istaknula da je Slovenija, kao članica Vijeća sigurnosti UN-a, tijekom protekle dvije godine mandata stalno naglašavala nužnost zaštite najranjivijih u oružanim sukobima. „Tako ćemo nastaviti i u sljedećim godinama, i kao članica Vijeća UN-a za ljudska prava“, rekla je Tanja Fajon. Vrijedi zabilježiti i njezinu primjedbu da je „sustavno kršenje ljudskih prava prvi signal pojave oružanog sukoba“ te upozorenje da je „potkopavanje i nepriznavanje međunarodnog prava poticaj nekažnjivosti zločina, pri čemu najveću cijenu plaćaju civili“.
Analizirajući brojne sukobe u svijetu, dan je i osvrt na stanje rata i kršenja ljudskih prava u Ukrajini, gdje se već petu godinu vodi rat. Na temelju više posjeta Ukrajini slovenske ministrice i drugih ministara EU došlo se do zaključka da „ruska ratna agresija donosi golema stradanja stanovništvu“. Što se poduzima kako bi se takvo stanje spriječilo i agresija zaustavila, čini se da još nema pravog rješenja. Tanja Fajon navodi da EU podržava dvadeset paketa sankcija, ali priznaje da ni to nije dovoljno, iako pozdravlja određeni napredak u mirovnim pregovorima. Dodaje i ono ključno: razočaranje je veliko, ali nada ipak postoji. „Moramo ostati jedinstveni u nastojanjima za pravedan i trajan mir u Ukrajini, koji će uvažavati sigurnosne interese Ukrajine i Europe.“ U tom kontekstu Fajon vidi i proces proširenja EU-a, gdje bi učinkovitiji i brži ulazak zemalja kandidatkinja u Uniju bio i veće jamstvo sigurnosti Ukrajine.
O stanju na Bliskom istoku izraženo je nezadovoljstvo zbog prekida vatre koji to u praksi nisu, jer Izrael i dalje krši međunarodno pravo i Povelju UN-a. Tanja Fajon u uvodnom je izlaganju napomenula da Slovenija zasad neće sudjelovati u američkom Odboru za mir jer on nije u skladu s rezolucijama Vijeća sigurnosti. Posebno je istaknula poziv: „Slovenija poziva na trajan mir te osiguranje zaštićene, opsežne i slobodne dostave humanitarne pomoći u Gazu, uz vodeću ulogu agencija UN-a. Zabrinuti smo zbog izraelskog sprječavanja djelovanja međunarodnih humanitarnih organizacija u Gazi.“ Izražena je i zabrinutost zbog stanja prava svih manjina u Siriji te zbog nasilnog obračunavanja s prosvjednicima u gradskim područjima Irana.
Ministri vanjskih poslova zatim su, iza zatvorenih vrata, raspravljali o globalnoj situaciji nakon poznatih izjava o Grenlandu i poziva Donalda Trumpa na sudjelovanje u Odboru za mir. Zaključak nije bio osobito povoljan jer upozorava da će u sljedećim mjesecima biti ključno upravljanje brojnim kriznim žarištima. Pozitivno je što je naglašena potreba poštovanja načela međunarodnog prava i Povelje UN-a te jedinstven, odlučan i koordiniran odgovor EU-a na događaje koji utječu na europsku sigurnost, interese i vrijednosti.
Ne naglašava se dovoljno najveći problem, a to je kako uskladiti interese EU-a i drugih kontinenata s prilično nejasnim idejama Donalda Trumpa, koje uvelike zaobilaze međunarodno pravo i Povelju UN-a. Vjerojatno su poteškoće djelomično uvjetovane i interesima kapitala.
U dodatku je objavljena i posebna izjava visokog povjerenika UN-a za ljudska prava Volkera Türka o velikom broju civilnih žrtava u Ukrajini. Na temelju osobnog uvida ističe: „Stanje se pogoršava. Sve je više napada bespilotnim letjelicama. Teško je uopće zamisliti što to znači za civile. Ljudi su iscrpljeni i traumatizirani. Nadam se da će uskoro biti postignuto primirje i mir. U obje države ljudi ga željno očekuju.“
