Zaključak sjednice slovenskoga parlamenta o slovenskom položaju unutar NATO-a bio je dobra najava turističkog ljeta. Najmanja stranka koalicije, Ljevica, nije uspjela u svojem prijedlogu za raspisivanje referenduma o obrambenim troškovima, kojim su birači trebali odgovoriti na pitanje:
„Jeste li za to da Slovenija 2030. godine poveća troškove obrane na tri posto bruto nacionalnog dohotka (2,1 milijarda eura)?“
Većina je shvatila da se ovim pitanjem misli isključivo na povećanje troškova u spomenutom iznosu. No, pojavili su se prvi prigovori kako bi neki mogli glasati protiv jer žele veće povećanje od tri posto, ili pak žele da se troškovi povećaju na dva posto. U slučaju da je referendum bio prihvaćen i proveden, postojala bi mogućnost da tri posto ne bude prihvaćeno, ako bi većina glasovala protiv.
Pravnici i ustavni stručnjaci upozoravali su da je pitanje neprecizno te da može izazvati dodatne polemike i nesporazume. Premijer dr. Robert Golob bio je još pesimističniji, smatrajući da bi se Slovenija mogla naći u izolaciji te da bi bila ugrožena stabilnost obrambenog i sigurnosnog sustava. Zato je predložio alternativno referendumsko pitanje:
„Jeste li za to da Slovenija i dalje ostane članica NATO-a?“ 
Oba su pitanja, umjesto da pridonesu jasnijem stavu Slovenije, pridonijela padu njezina ugleda kao ozbiljne članice NATO-a. S vremenom je postalo sve jasnije da bi, ako se želi zadržati članstvo u Savezu, oba prijedloga referenduma trebalo odbaciti – staviti ad acta – odnosno poništiti bez daljnjih rasprava.
U petak poslijepodne, posljednja točka dnevnog reda slovenskog parlamenta bila je rasprava i glasovanje o poništavanju odluke o raspisivanju referenduma o povećanju troškova obrane. Većinom glasova zaključak o raspisivanju referenduma je poništen. Stranka Ljevica, koja je bila predlagatelj referenduma, izjavila je da je očekivala takav ishod, dok je premijer Golob s olakšanjem izjavio:
„Većina zastupnika zaključila je politikantske igrice s nacionalnom sigurnošću.“
Bio je to težak zadatak za vodeću koalicijsku stranku Svoboda, koja je ostala gotovo sama – Ljevica je glasovala za referendum, dok su se Socijalni demokrati, druga koalicijska stranka, suzdržali. U glasovanju protiv referenduma pridružilo se i nekoliko zastupnika manjina te nezavisnih zastupnika.
Takav ishod – tanka pobjeda glavne vladine stranke – izazvao je niz reakcija koje su stranke iskoristile za vlastitu promociju. Vođa oporbe Janez Janša, čija stranka nije sudjelovala u glasovanju, rekao je, u svom prepoznatljivom tonu:
„Koalicija je predložila referendum i zatim ga sama poništila. Stvarno duboko umno.“
No, Janšina tvrdnja nije sasvim točna – dvije članice koalicije nisu glasale za poništavanje referenduma, već isključivo premijerova stranka Svoboda.
Za stabilnost Slovenije u međunarodnim okvirima važna je bila izjava slovenskog veleposlanika pri NATO-u, Andreja Benedejčiča, koji se zahvalio na poništavanju referenduma i naglasio:
„Slovenska diplomacija uspjela je sve ključne elemente rezolucije o Slovenskoj vojsci uključiti u haašku deklaraciju NATO saveza. Raduje me što su zastupnici prepoznali taj zajednički doprinos.“
Voditelj zastupničkog kluba oporbene Nove Slovenije izjavio je da su se suzdržali od glasovanja jer nisu željeli „rješavati koalicijske probleme“, te dodao da je „poništavanje referenduma zapravo početak sanacije sramote“.
Jani Prednik, predstavnik Socijalnih demokrata, koji su se također suzdržali, poručio je da se rasprava o troškovima obrane očekuje na jesen, kada će se ocjenjivati argumenti premijera i ministra financija.
Stranka Ljevica, koju vodi ministrica kulture Asta Vrečko, i dalje ističe da će se zalagati za to da povećanje obrambenih troškova ne dosegne iznose koje Slovenija ne može podnijeti. Po njihovom mišljenju, budućnost nije u oružju, nego u dostojanstvenom životu.
Slovenski će parlamentarci, čini se, ovo ljeto ipak više provesti na moru, nego u raspravama o referendumima koji su, barem u ovom mandatu, potopljeni.
Ivan Botteri
