Veliki je to potez, da povjerenica Europske komisije za proširenje slovenska diplomatkinja Marta Kos i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen dobiju obećanje za više od deset milijardi eura za novi fond EU obnove Ukrajine. Imponira kako je to primila talijanska premijerka Giorgia Meloni u ulozi domaćice konferencije o obnovi Ukrajine održane ovoga četvrtka u Rimu: „Ulaganje u Ukrajinu jest ulaganje u nas same, jer to se odnosi na svih nas i zbog toga moramo biti ponosni na rezultat, koji smo danas postigli svi zajedno“.
Samo dan kasnije, ovoga petka Marta Kos govori u Srebrenici: »Dužni smo, sjećati se genocida, protivimo se neprijateljstvu, nijekanju genocida i veličanju ratnih zločinaca. Nismo zaboravili i nikada nećemo zaboraviti genocid kao duboku ranu u povijesti Europe. Poklonimo se žrtvama Srebrenice braneći prava za koja su bili uskraćeni«, rekla je Marta Kos.
Marta Kos i slovenski premijer dr. Robert Golob
Malo čudno, a tako jest, Marta Kos je često kritizirana u svojim potezima iako su otvoreni i utemeljeni. Tako je bilo od kandidiranja za položaj povjerenika, tako je to i kada javno nastupa u zahtjevima za širenje, dobro susjedstvo i pomoć Ukrajini. Predsjednica Europske komisije je tražila žensku osobu za povjerenika, zbog uravnoteženosti komisije, a Martu Kos je dobro upoznala kao veleposlanicu u Berlinu, kada je stekla naziv veleposlanice godine u Njemačkoj, pa je za nju predvidjela položaj povjerenice za Susjedstvo i širenje EU i odredila ključni zadatak o pristupanju Ukrajine u EU i obnovi te zemlje poslije rata. Neke njezine izjave, izvučene iz konteksta su u redovima slovenske oporbe na čelu s Janšom prikazivali Martu Kos kao sklonu proruskoj politici, zbog njezinih riječi, da »treba kritizirati Rusiju, ali ne zatvarati vrata, jer je Slovenija cijelo vrijeme s Rusijom imala dobre odnose«, čemu je Marta Kos odgovorila s dokazima, da je od početka rata na strani Ukrajine i da je stalno pozivala na podršku obrani Ukrajine.
U predstavljanju Marte Kos treba reći, da je do svojih sada 60 godina prešla put od izvrsne plivačice i studentice političkih znanosti do novinarke, dopisnice iz Berlina, direktorice vladinoga ureda za informiranje i savjetnika za medije premijera dr. Janeza Drnovšeka, veleposlanice u Berlinu i u Bernu. Ostala je u dobrom kontaktu sa slovenskim premijerom dr. Robertom Golobom, koji nije bio uvijek na njezinoj strani, posebice kada se kandidirala za predsjednicu Slovenije, ali je ipak primio među prvima na visokoj razini protokola u samom početku mandata povjerenice. Marta Kos je poznata da rado ulazi u sporna i teška pitanja, od kojih vrijedi spomenuti stanje mađarskoga veta za dalje pregovore o pridruživanju Ukrajine Europskoj uniji.
Iz gradiva kojega smo mogli dobiti posredno iz kabineta Marte Kos saznajemo, da su stvarni njezini koraci u pristupanju Ukrajine Europskoj uniji blokirani od Mađarske. Kao iskusna političarka i diplomatkinja Marta Kos zna da je to jedno od središnjih pitanja kampanje mađarskoga premijera Viktora Orbana za izbore sljedeće godine, iako je kaže: “ i u takvim uvjetima moguće donijeti zajedničke odluke, unatoč teškoćama“..
Kod toga Marta Kos ističe iskustvo Slovenije koja je prošla kroz rat na početku svoje nezavisnosti, nakon čega je pristupanje EU bio njezin jedini put naprijed. O tome ona slikovito kaže u jednom razgovoru za središnji ukrajinski medij: »Rat u Sloveniji nije bio ni blizu velik kao što je sada u Ukrajini. Trajao je samo 10 dana. Ali ipak, od ovoga rata dalje bilo je jasno, da jedina perspektiva koju imamo jest u EU. Naravno trebalo nam je nekoliko godina, da smo postali članica EU i svih tih godina smo radili s posebnom energijom i nadom pripadnosti zajednici vrijednosti i demokracije, da nas nitko više ne može povrijediti. Ovdje ja vidim neke usporedbe s Ukrajinom“, rekla je Marta Kos.
U početku nisu to priznavali u Ukrajini, a sada priznaju, da je Marta Kos pokrenula ne samo pristupanje EU, nego i izravno pružanje pomoći EU Ukrajini o čemu je kako smo naveli bilo konkretno riječi 10. srpnja na međunarodnoj konferenciji u Rimu.
O tome kako ide s pristupanjem Ukrajine EU, Marta Kos ilustrira s jednim iskustvom, koje je stekla prvoga dana mandata 1. prosinca prošle godine za posjeta Kijevu: »Moj prvi radni dan bio je u Ukrajini. Predsjednik Zelenski mi je rekao, da bi želio otvoriti sva pitanja pregovora o pristupanju, a ja sam mu uvijeno nekako diplomatski rekla, da to nije moguće. Sada se moram ispraviti jer, Ukrajinci, rade nevjerojatan posao, tako da ćemo biti spremni otvoriti sva pitanja već na jesen«. U međuvremenu od tada Marta Kos je slala poruke Ukrajini ovakvog sadržaja: »Molim vas, ostanite jaki, nastavite reforme, nastavite borbu protiv korupcije i jačanja vladavine prava, jer će sve to pridonijeti sigurnijoj Ukrajini, a s tim i sigurnijoj Europi«.
O stanju spremnosti za pristupanje država u EU iz Zapadnog Balkana Marta Kos govori s većom dozom kritike, koja se u toj široj regiji često ne prima pozitivno: »Moramo uzeti u obzir, da postoje neki kandidati sa Zapadnoga Balkana, koji čekaju i 20 godina za početak pregovora. Primjerice, Sjeverna Makedonija je dobila status kandidata 2005.godine, ali to očito neće biti slučaj s Ukrajinom. Dakle, ne radi se tu o pretjecanju, nego o ispunjavanju obaveza, pa i s naše strane. Tako da prema svemu postignutom, do sada u pogledu širenja EU, postupak s Ukrajinom jest jedan od najvažnijih prioriteta EU. Naša predsjednica komisije je prilikom nedavnoga posjeta Kijevu rekla, da Ukrajina može postati članica EU i prije 2030. godine«.
Zanimljivo je pogledati kako Europska unija u kontekstu Ukrajine razmatra mogućnost iskorištenja ogromne blokirane imovine Rusije koja se čuva u Bruxellesu. Marta Kos u jednom opširnom razgovoru za ukrajinske medije rekla je između ostaloga i o jasnoj poziciji EU prema Ukrajini i o onome što je bitno za Ukrajinu sada: »Borba Ukrajine ujedno jest i naša europska borba. Naravno, ekonomija je važna, ali sada, zbog Ukrajine i zbog vaše borbe za europske vrijednosti, mir i sloboda su važniji no ikad u prošlosti. Ukrajina je Europa, a sukob s Rusijom počeo je 2014. godine, kada je Ukrajina potpisala sporazum o slobodnoj trgovini s Europom. I Rusija je već tada bila uznemirena, jer je Ukrajina odlučila ići europskim putem u ekonomskom smislu. Ovih dana smo napravili anketu o tome kako države članice podržavaju članstvo Ukrajine u EU.
Od svih 14 država kandidata Ukrajina je najpopularnija zemlja kandidat za članstvo u EU. U Švedskoj je ZA 91 % građana, Danskoj i Finskoj 81 % itd.«, govorila je o ključnom pitanju Ukrajine i tek na kraju o brojkama mogućnosti i potreba; «EU jest najveći i najstabilniji donatori ulagač u Ukrajini. Državni proračun se u najvećoj mjeri financira iz EU. Od početka ruske invazije 2022.godine EU i njezine članice pružile su Ukrajini svestranu pomoć iznosu 160 milijardi eura. Naravno, koristimo financije iz blokirane ruske imovine, za ERA kredite od G7 od 50 milijardi dolara. Ove prihode koristimo i za jačanje Ukrajinske vojske«, objasnila je povjerenica Kos, čemu je dodala i najsvježiji podatak iz Konferencije o oporavku i obnovi Ukrajine održane ovih dana u Rimu: « Iznenađuje me koliko su ne samo države nego i privatne kompanije spremne ulagati u Ukrajini, čak iako rat traje. Na ovoj konferenciji u Rimu zadržali smo međunarodni fokus na oporavku Ukrajine, i tijekom rata i posebice za ubuduće nakon rata. Svjetskoj banci, EBRD i Europskoj investicijskoj banci otvoreno smo naglasili u Rimu: sada je vrijeme za ulaganje u Ukrajinu. To sam govorila znajući koliko su jaka neka vaša ekonomska područja i koliko ste napredovali u razvitku najsuvremenijih oružja i koliko u tome idete još dalje, što potiče i nas, da se i sami više skrbimo o našoj obrani i sigurnosti», rekla je u zaključku ovog otvorenog partnerskog razgovora za ukrajinske medije povjerenica Marta Kos.
O problemima Zapadnoga Balkana i posebno nemirne situacije u Srbiji Marta Kos je ovih dana govorila za svoju prvu televizijsku kuću kao novinarke - Deutsche Welle. Svakako, te njezine riječi su prenošene u Srbiji, gdje su imale odjeka, više negativnih, posebice na njezine riječi, otvorene i izravne, a u povodu velikoga ciklusa uličnih pohoda i demonstracija, potaknutih tragičnim događajem 16 žrtava stradalih od rušenja krovišta glavne željezničke postaje u Novom Sadu. Čitamo ocjene Marte Kos o tim situacijama Srbije, kao velikim kočnicama na putu EU: » Srbija je u vrlo teškoj situaciji i mi, Europska unija, podržavamo europski put Srbije i srpskoga naroda, ali ističem da treba još mnogo toga uraditi. Iako je Srbija zemlja-kandidat, već dugi niz godina Srbija još uvijek nije sprovela sve reforme «.
Za ulične prosvjede Marta Kos otvoreno savjetuje Srbiji:« Svaka vlada treba razmotriti što govore njezini građani. U mnogim mjestima demonstranti od Srbije zahtijevaju isto što i mi kao EU: borbu protiv korupcije, vladavinu prava, slobodu medija. To je dakle zajednički interes, pa se nadam da ćemo doista moći stabilizirati Srbiju«, kaže Marta Kos izražavajući tako nadu i optimizam za sudbinu Srbije.
Kako je vidljivo na tim prosvjedima, nema zastave EU. Marta Kos objašnjava da je u blizini tih događanja pitala prosvjednike zašto to i dobila je odgovore sročene u nekoliko razloga: »Vi (EU) podržavate našega predsjednika Vučića«, »Bombardirali ste nas«, «Tražite da priznamo Kosovo«, «Ne želimo naljutiti Rusiju«. Marta Kos ovako smireno na to odgovara: » Dakle, odgovori idu u vrlo različitim pravcima i to su osjećanja, koja moramo uvažavati. Zbog toga planiramo bolje predstaviti prednosti širenja EU«, samokritički zaključuje Kos.
Kada je u pitanju Kosovo, a to je ipak emocionalno najteže pitanje za političku elitu Srbije, njima Marta Kos kaže izravno u obraz: »Ja volim reći, da ako se neka zemlja odluči za put prema EU, onda tu dolaze i obaveze, pa i i odgovornosti. Sve to je stvar izbora, jer nitko ne prisiljava Srbiju na ulazak u EU. Ali kada kažu: Želimo postati članica EU, onda se to što je obaveza mora učiniti«, naravno misleći na priznavanje Kosova kao samostalne države.
Ovih dana je Mata Kos govorila u Skoplju državama kandidatima za EU (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija k Srbija) i pozvala ih je na brže izvršavanje reformi, kako bi mogle iskoristiti šest milijardi eura iz plana EU za gospodarski razvitak. U tom planu EU bi se ostvarila mogućnost uključivanja tih država u sustav mobilnoga gostovanja već na početku 2026. godine. To bi praktično značilo, da bi stanovnici Zapadnoga Balkana i EU mogli komunicirati telefonom bez dodatnih troškova.
Eto vidimo kako Marta Kos ima težak zadatak uvjeravati nepovjerljive u njihovo dobro, ali ima ustrajnost, volju i iskustvo, da je to ipak moguće činiti u korist tih država, koje čekaju na ulazak u EU.
Ivan Botteri
