Baltičke zemlje ubrzano grade brzu željeznicu koja će ih povezati s Poljskom i integrirati u željezničku mrežu EU, za koju je baltički željeznički koridor jedan od najvažnijih europskih prometnih projekata koji se i financira u većoj mjeri.
Rail Baltica opisuje se kao najveći infrastrukturni projekt u baltičkim državama u posljednjih stotinu godina, budući da će povezati baltičke prijestolnice Tallinn, Rigu i Vilnius novom dvokolosiječnom željezničkom prugom velikih brzina i brzim vlakovima s ukupne dužine 870 kilometara.
Estonija, Latvija i Litva velikim projektom žele uspostaviti modernu, učinkovitu i pouzdanu željezničku vezu, koja će ih na zapadu još tješnje povezati sa zemljama Europske unije. Očekuje se da će nova željeznica povećati mobilnost u regiji, ojačati gospodarsku konkurentnost i potaknuti gospodarski razvoj.
Planirana maksimalna brzina putničkih vlakova bit će do 249 kilometara na sat, dok će teretni vlakovi moći voziti brzinom od 120 kilometara na sat i s vlakovnim kompozicijama duljine do 1050 metara.
Željeznica će imati sedam međunarodnih putničkih kolodvora, dopunjenih međuregionalnim putničkim kolodvorima, i neće imati križanja u razini s cestama. Za prijevoz robe koristit će se tri teretna terminala, po jedan u svakoj zemlji – Muuga u Estoniji, Salaspils u Latviji i Kaunas u Litvi.
Trasa pruge vodi od Tallinna do Parnua u Estoniji, a odatle do latvijske prijestolnice Rige, gdje će biti povezana s tamošnjom međunarodnom zračnom lukom nekoliko kilometara dugim ogrankom brze željeznice iznad zemlje prema zapadu.
U Litvi, od granice s Latvijom, pruga će voditi do petog najvećeg grada u zemlji, Panevežysa, a odatle do drugog najvećeg litvanskog grada, Kaunasa, a zatim dalje prema jugu do poljske granice. Litavski glavni grad Vilnius također će biti dio Rail Baltica, koji će biti povezan od stotinjak kilometara udaljene glavne rute do dionice od Kaunasa do koje će brzim vlakom trebati 38 minuta.
Na kraćim udaljenostima između triju baltičkih država, željeznička veza velikih brzina imat će prednost nad automobilima i autobusima. Umjesto dosadašnjih sedam sati putovanja između estonske i litavske prijestolnice, novom će se željeznicom ovo vrijeme gotovo prepoloviti te će se brzim vlakom tu udaljenost moći prijeći za samo tri sata i 38 minuta.
Vrijeme putovanja vlakom bit će usporedivo s putovanjem zrakoplovom ako se uključi vrijeme potrebno za dolazak do i od zračne luke.
Nakon ruske vojne agresije na Ukrajinu i posljedičnog straha od širenja rata protiv istočnog krila NATO-a, Rail Baltica je postala važna i s obrambenog gledišta, jer će nova željeznička infrastruktura omogućiti lakše i brže kretanje vojne postrojbe kroz Poljsku i prema baltičkim državama u slučaju ugroze istočnog krila sjevernoatlantskih saveza.
"U trenutnoj geopolitičkoj situaciji sve je veća strateška važnost projekta Rail Baltica. Osobito je važno osigurati pouzdanu povezanost sa Zapadnom Europom i u potpunosti iskoristiti novu željezničku prometnu vezu s Europom za povećanje obrambenih sposobnosti naše zemlje", istaknuo je. Latvijski ministar prometa Talis rekao je prošlog kolovoza Linkaits.
Projekt Rail Baltica nije prošao bez problema jer se suočio s protivljenjem onih koji upozoravaju na posljedice po okoliš i skeptika o ekonomskoj isplativosti tako velike investicije u infrastrukturu. No, unatoč kašnjenju u planiranju i izgradnji, kao i povećanju očekivanih troškova, projekt ostaje na listi prioriteta baltičkih država, gdje pojedini dijelovi nove brze željeznice već rastu.
