Ministri financija EU-a danas su ažurirali EU-ov popis nekooperativnih poreznih jurisdikcija. Četiri zemlje/teritorija – Kajmanski Otoci, Palau, Panama i Sejšeli – uvršteni su jer nisu ispunili tražene standarde u zadanom roku. Pridodaju se skupini od osam jurisdikcija – Američkoj Samoi, Fidžiju, Guamu, Samoi, Omanu, Trinidadu i Tobagu, Vanuatuu te Američkim Djevičanskim Otocima – koje su već bile na popisu te i dalje ne ispunjavaju standarde. S druge strane, s popisa je potpuno uklonjeno više od polovine zemalja uvrštenih 2019. jer su sada u skladu sa svim standardima dobrog poreznog upravljanja.
Nakon ažuriranja, povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni izjavio je: EU-ov popis nekooperativnih poreznih jurisdikcija pomaže u ostvarivanju stvarnih poboljšanja globalne porezne transparentnosti. Do danas smo ispitali porezne sustave 95 zemalja i većina njih sada ispunjava naše standarde dobrog upravljanja. Taj je proces doveo do ukidanja više od 120 štetnih poreznih režima diljem svijeta, a deseci zemalja počeli su primjenjivati standarde porezne transparentnosti. Naši građani očekuju od najbogatijih pojedinaca i korporacija da pošteno plate svoj udio u porezima, a svaka jurisdikcija koja im omogućuje da to izbjegnu mora se suočiti s posljedicama. Današnje odluke pokazuju da EU ozbiljno pristupa ostvarenju tog cilja.
U okviru postupka uvrštavanja na popis EU-a jurisdikcije se ocjenjuju prema trima glavnim kriterijima: poreznoj transparentnosti, pravednom oporezivanju i stvarnoj gospodarskoj aktivnosti. Od onih koji ne ispunjavaju neki od tih kriterija traži se da se obvežu na uklanjanje nedostataka u zadanom roku.
Sljedeći koraci
Komisija i države članice nastavit će dijalog s jurisdikcijama s popisa i iz Priloga II. (jurisdikcije s neispunjenim obvezama) prije sljedećeg ažuriranja EU-ova popisa u listopadu 2020. Drugi je prioritet pratiti zemlje koje više nisu na popisu kako bismo se uvjerili da se dobro porezno upravljanje ostvaruje u praksi. Uvrštavanje na EU-ov popis ostaje dinamičan proces koji će se nastaviti razvijati narednih godina kako bi se održao korak s međunarodnim kretanjima.
Kontekst
Dijalog i informiranje ključni su dio postupka uvrštavanja na EU-ov popis. Komisija pruža znatnu potporu trećim zemljama u jačanju njihove borbe protiv porezne zlouporabe, kao i tehničku pomoć onima kojima je potrebna. To je posebno korisno za zemlje u razvoju, koje su nerazmjerno pogođene poreznom zlouporabom na svjetskoj razini i nezakonitim financijskim tokovima. U tom kontekstu EU-ov postupak uvrštavanja na popis pridonosi ključnim stavkama ciljeva održivog razvoja. Gotovo desetak od 40 jurisdikcija ocijenjenih od posljednjeg većeg ažuriranja popisa EU-a (ožujak 2019.) ispunilo je zahtjeve i više nisu na popisu, iz čega se vidi kako proces popisivanja može donijeti pozitivne rezultate.
Posljedice su, osim štete nanesene ugledu uslijed uvrštavanja na popis, mjere koje EU i države članice uvode radi sprečavanja neželjenih praksi u popisanim jurisdikcijama. Mjere na razini EU-a odnose se na raspodjelu sredstava iz fondova, a vlastite bi mjere, u skladu s koordiniranim pristupom, trebale primjenjivati i države članice.
