Završili su izbori za Europski parlament. Glasovanje je počelo u četvrtak, u Nizozemskoj, u nekim se zemljama glasalo dva dana, a u većini su zemalja europski izbori održani danas - pa tako i u Hrvatskoj. Ukupno je u 4 dana moglo glasati oko 360 milijuna birača iz 27 članica Europske unije.
Španjolsko desno krilo pobjeđuje na europskim izborima
Španjolska Narodna stranka desnog centra (PP) pobijedila je na nedjeljnim europskim izborima, osvojivši 22 od 61 mandata koliko ima u Europskom parlamentu, čime je zadala udarac socijalističkoj vladi premijera Pedra Sancheza.
Sanchezovi socijalisti predvođeni ministricom energetike Teresom Riberom osvojili su 20 mandata nakon kampanje u kojoj se oporba bavila privatnim optužbama za korupciju protiv premijerove supruge i zakon o amnestiji za katalonske vođe koji je donesen samo tjedan dana prije izbora.
S 99,7 posto prebrojanih glasova, krajnje desni Vox završio je sa šest zastupnika, više od četiri koliko je imao u prethodnom sazivu.
Alvise Perez, ekstremno desničarski influencer na društvenim mrežama koji se bori protiv, kako on to opisuje, univerzalne korupcije, uspio je osvojiti tri mjesta s kampanjom koja se uglavnom vodila putem aplikacije za razmjenu poruka Telegram.
Ujedinjena desnica osvojila je gotovo 50 posto glasova, dok je ljevica slijedi s 43 posto.
Tri najveće stranke i dalje imaju uvjerljivu većinu u EP-u
Europska pučka stranka (EPP), koja okuplja stranke desnog centra, socijaldemokrati i liberali zadržali su većinu i u novom sazivu Europskog parlamenta, pokazuju prvi privremeni rezultata europskih izbora okončanih u nedjelju.
Prema djelomičnim rezultatima, EPP će imati 189 zastupnika, socijaldemokrati (S&D) 135 i liberali (Renew) 80 zastupnika.
Te tri najveće političke skupine imat će, prema privremenim rezultatima, 404 zastupnika, dok su u prethodnom sazivu imali 417.
Novi saziv EP-a ima 720 zastupnika i za izbor predsjednika Komisije potrebna je natpolovična većina odnosno 361 zastupnik.
Tusk pobijedio PiS na europskim izborima u Poljskoj
Vladajuća proeuropska Građanska platforma premijera Donalda Tuska osvojila je 38,2 posto glasova na europskim izborima u Poljskoj, ispred konzervativnog Prava i pravde (PiS) s 33,9 posto glasova.
Građanska platforma, članica Europske pučke stranke (EPP), osvojila je 38,2 posto glasova i tako postigla približno isti rezultat kao 2019. godine.
- Poljska je pokazala da demokracija, poštenje i Europa ovdje pobjeđuju. Čekali smo ovo prvo mjesto deset godina, jako sam sretan, rekao Tusk.
Na drugom mjestu s 33,9 posto glasova je oporbena konzervativna stranka PiS, koja je znatno pogoršala rezultat od prije pet godina, kada je dobila nešto više od 45 posto glasova i 25 mandata. Sada će ih imati 19.
Krajnje desna Konfederacija zauzela je treće mjesto s osvojenih 11,9 posto glasova. To je gotovo dvostruko više nego prije pet godina, kada je dobila 4,5 posto glasova.
Na izbore izašlo nešto manje od 40 posto birača. Odaziv je tako bio oko pet postotnih bodova niži nego 2019., ali znatno veći od izbora za Europski parlament 2004., 2009. i 2014., kada se kretao između 20 i 25 posto.
S 53 zastupnička mjesta u Europskom parlamentu Poljska je peta među članicama EU po broju zastupničkih mjesta nakon Njemačke, Francuske, Italije i Španjolske.
Fidesz pobjednik europskih izbora u Mađarskoj
Stranka mađarskog premijera Viktora Orbana osvojila je 43,5 posto glasova na europskim izborima u Mađarskoj, nešto manje od očekivanog, ispred stranke Poštovanje i sloboda (TISZA) njegova potencijalnog konkurenta Petra Magyara, koja je, pak, s 31 posto nadmašila očekivanja.
Na europskim izborima u Mađarskoj, prema prvim podacima tamošnjeg izbornog povjerenstva, pobijedila je vladajuća stranka Fidesz premijera Viktora Orbana s osvojenih 43,5 posto glasova. Njezina je pobjeda bila očekivana, no u odnosu na prognoze ostvarila je nešto manju podršku od očekivane i lošiji rezultat nego prije pet godina, kada je dobila nešto više od 52 posto glasova.
Na drugom mjestu je stranka Poštovanje i sloboda (TISZA) s 30,99 posto glasova.
Ankete javnog mnijenja predviđale su otprilike 27 posto podrške stranci TISZA prije današnjeg glasovanja, a približno 50 posto glasova mađarskih birača Orbanovoj stranci Fidesz.
Fidesz će tako u novom sazivu Europskog parlamenta umjesto dosadašnjih 13 imati 11 mjesta, dok bi liberalno-konzervativna stranka TISZA trebala imati sedam mjesta. Stranka je osnovana 2021. godine i još nije jasno kojoj će se političkoj grupaciji pridružiti.
Slovenija: SDS-u najviše mandata
Slovenska demokratska stranka Janeza Janše osvojila je četiri od devet slovenskih mandata na izborima za Europski parlament, objavilo je slovensko državno izborno povjerenstvo nakon pola prebrojanih glasova.
Gibanje sloboda premijera Roberta Goloba osvojilo je dva mandata, a po jedan stranka Vesna (zeleni), demokršćanska Nova Slovenija i konzervativna Slovenska narodna stranka (SLS).
U postocima, SDS je osvojio 32,25 posto, Gibanje sloboda 21,41, Vesna 9,88, NSi, 8,01 i SLS 7,56 posto.
Odaziv je bio nešto manje od 32 posto, što je najviše dosad na izborima za EP u Sloveniji.
Prebrojavanje glasova u Austriji pokazuje tijesnu pobjedu krajnje desnice
Prema prvim projekcijama pobjedu na izborima za Europski parlament u Austriji odnijela je krajnje desno orijentirana Slobodarska stranka, ali s manje glasova nego što se predviđalo, objavila je nacionalna televizija ORF.
Meloni apsolutna pobjednica europskih izbora u Italiji
Reporterka HTV-a Tamara Marković javila se iz Bruxellesa i rekla kako se predsjednica EU parlamenta Roberta Metsola obratila te iznijela prve rezultate u kojima je Europska pučka stranka premašila vlastita očekivanja i narasla za 12 mandata, sa 177 na 189.
- Projekcije su što se tiče socijaldemokrata bile točne. Izgubili su četiri mjesta. Liberali ostaju i dalje treća snaga u Europskom parlamentu. Oni su jedni od najvećih gubitnika ovih izbora. Njihov gubitak bio je obojen nacionalnim pitanjima. Konzervativci i reformisti narasli su za dva mandata. U Italiji se Giorgia Meloni pokazala kao apsolutna pobjednica europskih izbora u Italiji, rekla je.
Marković kaže kako se čini da će Ursula von der Leyen imati dovoljno za novi mandat i bez grabljenja u desni bazen zastupnika.
- Za njen reizbor potrebno je imati 361 ruku, dodala je.
Zelena tranzicija jedna od glavnih tema predizborne kampanje za europske izbore
Europa se zagrijava brže od prosjeka. To znači više razornih šumskih požara, uništenih poljoprivednih hektara, veća stopa smrtnosti od vrućina.
Kako bi se zaustavile promjene koje se duboko odražavaju na sve, Europska komisija predstavila je 2019., a Europski parlament dvije godine poslije prihvatio tzv. Zeleni plan za smanjenje emisija stakleničkih plinova za više od 50 posto do kraja ovog desetljeća u odnosu na 1990.
Cilj je klimatska neutralnost Europske unije do sredine ovog stoljeća. Bio je to njezin središnji projekt.
Rat u Ukrajini preokrenuo stajalište zemalja zapadne Europe o proširenju Unije
Rat u Ukrajini preokrenuo je stajalište zemalja zapadne Europe o proširenju Unije. Francuski predsjednik Macron, koji je prije ruske invazije bio skeptičan vezano za proširenje, promijenio je ploču. Sada ga podržava, ali traži i reformu kompleksnog procesa kako bi se ubrzalo pristupanje.
- Uvjereni smo da moramo biti znatno brži. Jasno je da politička situacija na Zapadnom Balkanu te stanje u Moldaviji i Ukrajini opravdavaju obuhvatan pristup koji opravdava Europsku uniju utemeljenu na zajedničkim projektima i politikama, rekao je Emmanuel Macron, francuski predsjednik.
Na valu brojnih nesigurnosti, raste potpora desnim i populističkim strankama
Na valu ekonomskih i kulturnih nesigurnosti, porasla potpora desnim i populističkim strankama diljem EU.
Krajnje desna Alternativa za Njemačku, uspješno je iskoristila zabrinutost dijela građana zbog migranata obećanjima o deportaciji čak i onih s njemačkim državljanstvom. AfD-u je popularnost samo rasla dok ih nije potresao niz skandala koji uključuju stranačke glavne kandidate, bliskih Rusiji i Kini, kao i korištenje nacističkih slogana.
Na valu istih nesigurnosti, profitirala je i nizozemska krajnja desnica. Nakon što je 25 godina bio manjinski glas u parlamentu, Geert Wilders je uspio osvojiti vlast.
Na tom tragu, najveća bi pobjednica izbora mogla biti osoba čije se ime uopće ne nalazi na glasačkom listiću. Čelnica francuske krajnje desnice Marine Le Pen i njezina stranka Nacionalno okupljanje.
Prema prvim procjenama, odaziv birača na izborima zastupnika u EP bio je 51 %
Prema prvim procjenama, odaziv birača na izborima zastupnika u Europski parlament bio je 51 %, rekao je glasnogovornik Europskog parlamenta, a prenosi Reuters.
Dodao je da bi se taj broj još mogao promijeniti jer u procjenu još nisu uključene sve zemlje članice.
Na izborima za EP 2019. godine odaziv birača bio je 50,66 %.
Veliki rast krajnje desnice i veliki pad liberala i zelenih
Umjereni rast desnog centra, velik rast krajnje desnice i veliki pad liberala i zelenih, glavna su obilježja europskih izbora, pokazuje procjena budućeg sastava Europskog parlamenta na temelju izlaznih anketa.
Prema procjeni na temelju izlaznih anketa iz 11 i predizbornim anketama iz 16 država članica, Europska pučka stranka (EPP) koja okuplja stranke desnog centra imat će 181 zastupnika, pet više nego u prethodnom sazivu.
Drugi po snazi ostaje progresivni savez socijalista i demokrata (S&D) sa 135 zastupnika, četiri manje u odnosu na prethodni saziv.
Liberali (Renew) pali su za čak 20 mandata i trebali bi imati 82 umjesto 102 koliko su dosad imali.
Te tri grupacije, koje se smatraju glavnim proeuropskim snagama zajedno su osvojile 398 mandata, a u prethodnom su sazivu imale 417 zastupnika. Dosadašnji saziv je imao 705 zastupnika, a novi će imati 720.
Zeleni su doživjeli veliki pad i prema procjenama osvojili su 53 mandata, 18 manje nego u ranijem sazivu u kojem su imali 71 zastupnika. Zeleni se također smatraju izrazito proeuropskim strankama, ali su više puta glasali suprotno većini triju prvih stranaka, koje su im stoga prigovarale da su nepouzdani partneri.
Zastupnički klub krajnje desnice, Identitet i demokracija (ID) trebao bi imati 62 zastupnika, 13 više nego u prethodnom sazivu. No, uspjeh krajnje desnice još je veći ako ima se pridoda rezultat Alternative za Njemačku (AfD), koja je nedavno izbačena iz ID-a i na izborima je osvojila 16 mandata.
Skupina Ljevica, na krajnje lijevom spektru, osvaja 34 mjesta, tri manje nego ranije.
Nezavisnih zastupnika, koji ne pripadaju nijednoj političkoj skupini je 51, što je 11 manje nego u prethodnom sazivu.
Nove stranke koje dosad nisu bile ni u jednoj političkoj skupini osvojile su prema procjenama 51 zastupničko mjesto.
IZVOR: HRT
