U Bruxellesu se od 18. do 21. siječnja održava prva plenarna sjednica u 2021. godini na kojoj će sudjelovati i zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak (HDZ/EPP).Na dnevnom redu plenarne sjednice nalaze se rasprave o cjepivu protiv bolesti COVID-19, prioritetima portugalskog predsjedanja Vijećem EU-a, političkoj situaciji u SAD-u, političkom učinku Europske godine kulturne baštine, „pravu na isključivanje“, ublažavanju posljedica razornih potresa u Hrvatskoj, mjerama za poboljšanje rodne ravnopravnosti u pravnom i gospodarskom kontekstu te brojnim drugim temama.
Cjepivo protiv bolesti COVID-19
Diljem Europske unije traje cijepljenje protiv bolesti COVID-19. Zastupnici u Europskom parlamentu raspravljat će o trenutačnom stanju provođenja strategije EU-a za cjepiva protiv bolesti COVID-19 koja se temelji na osiguravanju proizvodnje cjepiva u Uniji i dostatnih zaliha za njezine države članice te prilagodbi regulatornog okvira EU-a aktualnoj krizi. Očekuje se da će zastupnici otvoriti pitanja o jasnoći i transparentnosti ugovora o cjepivima, odobrenja, dostupnosti i primjene cjepiva.
Portugalsko predsjedanje Vijećem EU-a, politička situacija u SAD-u i kulturna baština
Portugal je od 1. siječnja 2021. preuzeo predsjedanje Vijećem EU-a, čiji će prioriteti biti predstavljeni zastupnicima u Europskom parlamentu. U srijedu će se raspravljati o nedavnom nasilnom napadu na američki Kongres i proglašenju Joea Bidena novim predsjednikom SAD-a, a na dnevnom redu naći će se i Izvješće o ostvarivanju djelotvornog političkog učinka Europske godine kulturne baštine.
Rad u digitalnom okruženju i „pravo na isključivanje“
Zastupnici će u srijedu raspravljati o regulaciji „prava na isključivanje“ koje trenutačno nije službeno utvrđeno u pravu EU-a. S pandemijom koronavirusa većina se poslova nastavila izvršavati u digitalnom prostoru, što je stavilo naglasak na „pravo na isključivanje“ kojim bi se radnicima omogućilo da zadaće povezane s poslom ne moraju odrađivati izvan radnog vremena, uključujući praznike i druge dopuste.
Ublažavanje posljedica razornih potresa u Hrvatskoj
U četvrtak će se u Europskom parlamentu raspravljati o pomoći koju je Europska unija uputila Hrvatskoj kako bi se lakše nosila s posljedicama razornih potresa koji su prošle godine pogodili Zagreb i okolicu te Sisačko-moslavačku županiju. Hrvatska je u oba slučaja žurno aktivirala Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu putem kojeg su države poslale pomoć u obliku šatora, stambenih kontejnera, grijalica, ležaja... Iz Fonda solidarnosti EU-a Hrvatskoj je za saniranje posljedica potresa iz ožujka na raspolaganju 683,7 milijuna eura. Šteta nastala nakon potresa u prosincu još se procjenjuje, a bit će prijavljena za sredstva iz istog Fonda.
Poticanje rodne ravnopravnosti
U raspravama o rodnoj ravnopravnosti zastupnici će procijeniti kako je pandemija COVID-19 utjecala na prava žena i njihovu zaštitu tijekom i nakon krize, a o pitanju rodne ravnopravnosti govorit će se i u kontekstu nacionalnih planova za oporavak i otpornost. Zastupnici će raspravljati o povećanju digitalne uključenosti žena u sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija te glasovati o strategiji EU-a za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020.-2025. godine.
