Na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta u Bruxellesu u ponedjeljak je održana rasprava o izmjenama regulative koja uređuje Mehanizam Europske unije za civilnu zaštitu, u kojoj je sudjelovala i zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak.Tijekom rasprave, zastupnici su zatražili poboljšanje Mehanizma Europske unije za civilnu zaštitu kako bi Europska unija i države članice mogle bolje odgovoriti na hitne slučajeve velikih razmjera, poput pandemije COVID-19, i osigurati da se ne oslanjaju na vlastitu imovinu i dobrovoljnu podršku u slučaju hitnih slučajeva.„Od 2001. do 2019. godine Mehanizam Europske unije za civilnu zaštitu aktiviran je više od 330 puta kao odgovor na hitne slučajeve, dok je od početka pandemije u 2020. godini samo za repatrijacijske letove i zračne mostove Mehanizam aktiviran preko 400 puta. Ekstremne temperature, šumski požari, poplave, oluje, potresi, pa i zarazne bolesti dio su naše stvarnosti i trebamo u svakom trenutku biti sposobni učinkovito odgovoriti na njihove kratkoročne i dugoročne posljedice“, rekla je svom obraćanju zastupnica Sunčana Glavak.Opći cilj Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu je ojačati suradnju u području civilne zaštite između država članica EU i šest država sudionica izvan EU-a kako bi se poboljšala prevencija, pripravnost i odgovor na katastrofe.
Pomoć iz Mehanizma za potres u Zagrebu
Kad razmjeri izvanrednih situacija prevladaju mogućnosti države u odgovoru, ona može zatražiti pomoć putem Mehanizma. Upravo je to učinila Hrvatska nakon razornog potresa koji je 22. ožujka pogodio Zagreb, kada je sedam europskih država uputilo žurnu pomoć.Iz Slovenije, Italije, Mađarske, Litve, Austrije, Crne Gore i Francuske u najkraćem su roku stigli šatori, kreveti, grijalice, vreće za spavanje i rasvjetni sustavi. Hrvatska je bila i među prvim državama kojoj se putem rescEU isporučila zaštitna oprema u jeku prvog vala pandemije. Zaštitna oprema isporučena je i u još dvije distribucije u više europskih zemalja.
Za Mehanizam civilne zaštite predviđeno 1.1 milijardi eura
Proračun Mehanizma EU za civilnu zaštitu u sedmogodišnjem razdoblju od 2014. do 2021. godine iznosi 370 milijuna eura, a ta sredstva ojačana su s dodatnih 115 milijuna eura na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u travnju te je instrument rescEU tada dobio dodatnih 3 milijarde eura za nabavu opreme za borbu protiv pandemije.Prema podacima pregovaračkog tima Europskog parlamenta, posljednji prijedlog alokacije Europskog vijeća predviđa za Mehanizam civilne zaštite 1.1 milijardu eura u sljedećem proračunskom razdoblju, što je tri puta više od dosadašnjih sredstava.„Poučeni najnovijim iskustvom pandemije koronavirusa, čvrsto vjerujem da trebamo dodatno osnažiti tri stupa Mehanizma civilne zaštite – prevenciju, pripravnost i odgovor. Pozdravljam najavljeno značajno povećanje sredstava za Mehanizam civilne zaštite jer to osigurava jačanje sposobnosti i djelovanja Unije u pogledu zdravstva i civilne zaštite“, zaključila je Glavak.
