Recimo „u sridu“! Rusija u ovoj fazi traženja ili odugovlačenja rješenja ratne krize u Ukrajini čini sve, da lažno demonstrira svoju tobože mirotvornu ulogu, a sve svoje poteze čini na način, da udaljava perspektivu tek polazne točke pregovora o miru. Zašto Rusija tako nastupa? Ohrabrena naklonošću SAD, neučinkovitošću ne baš složnih država Europske unije, zastojem u slanju vojne pomoći zapadnih saveznika Ukrajini i posljedično većom tehničkoj i borbenoj nadmoći Ruske vojske, Rusiji odgovara nastavak i pojačanje borbenog djelovanja duž bojišnice protiv Ukrajine. Slobodno možemo reći, da koristeći se slabijom podrškom iz EU, smanjenom pomoći SAD i novim dovlačenjem vojske i borbene mehanizacije Ruskoj vojsci odgovara, da borbe još ne prestaju, računajući na osvajanje novih prostora. Zbog toga možemo reći, da je odlaganje pregovora o miru glavni cilj strategije ruske vrhovne komande.
Da, bili su ovih dana razgovori i pregovori u Saudijskoj Arabiji, pa su čak i zaključeni nepotpisani neki dogovori, ali kako uočavaju vojni analitičari Instituta za proučavanje rata u Ukrajini(ISW), ti „dogovori između Ukrajine i Rusije u Rijadu su nejasni i dvosmisleni, što ostavlja prostor za brojne nesporazume između ovi strana. To, naravno, budi sumnju u učinkovitost izvršenja u praksi prekida oružane borbe“. Nejasnost je manja kada čujemo nove uvjete koje, postavlja Rusija, prije svega u skidanju sankcija. O tome se još ne izjašnjava SAD, ali ove srijede Europska komisija jasno kaže, da „skidanje sankcija ne dolazi u obzir sve dok se Ruska vojska ne povuče sa svih osvojenih teritorija međunarodno priznate države Ukrajine“. Ako Rusija insistira na slobodnoj plovidbi u Crnom moru i na zabrani napada na energetske objekte uz uvjet, da se Rusiji skinu sankcije, onda ne može biti ni takvog ograničenog primirja.
Završetak ove runde pregovora ruska strana je obilježila u noći od utorka na srijedu sa 117 bespilotnih zrakoplova s velikim štetama na civilnoj strukturi. Reakcija na taj potez Rusije je očekivana od ukrajinskoga predsjednika Zelenskoga: „Izvoditi tako masovne udarce nakon pregovora o prekidu borbi jasno potvrđuje svijetu, da Moskva nije spremna za pravi mir“.
Podosta nagađanja je bilo koliko je bilo rasprave na ovim pregovorima o „teritorijalnim koncesijama“ ? Odgovor predstavnika ureda predsjednika Ukrajine Pavla Palise: „Nije bilo nikakvih rasprava o teritorijalnim koncesijama. To je sve ukrajinska zemlja, za koju se borimo“.
Ukratko, Ukrajini treba više naoružanja, da zaustavi prodore ruske vojske, a Rusiji treba više vremena, da iskoristi sadašnju borbenu nadmoć i ostvari bolje adute za pregovore. Problem za Ukrajinu je u tome što iz Europe sporo i nedovoljno pristiže vojna pomoć,a ekipa oko američkog predsjednika Trumpa još ne uviđa potencijalnu opasnost po mir u svijetu, ako se ne spriječi i zaustavi agresorski prodor Rusije u Europu. Politički i vojni analitičari predviđaju, da će Trump shvatiti, da Rusija nije njegov saveznik, ali za sada se ne može predvidjeti koliko će do toga saznanja biti novih i novih žrtava.
Rusija mora spojiti svoje riječi i djela. Ona navodno želi mir u Crnom moru. A upravo u trenutku, dok ovo pišemo slovenski veleposlanik u OUN Samuel Žbogar na zasjedanju Vijeća sigurnosti navodi, da je ovih dana „ruska vojska napala civilni teretni brod u Odesi za vrijeme utovara žita. Ukrajina treba mir i cijela Europa treba mir. Slovenija će i dalje raditi na tome da bude cjeloviti, pravedni i trajni mir između Ukrajine i Rusije“.
Vrijeme će pokazati koliko će OUN i sve države svijeta učiniti za mir. Rat u Ukrajini danas, jest jedan od najvećih izazova očuvanja mira u svijetu.