Neformalni susret o formalnome planu mira za Ukrajinu
Ove nedjelje bilo je nekoliko neformalnih sastanaka u Londonu o ukrajinskoj krizi, malo podalje od ratom zahvaćene Ukrajine i još dalje u svakom pogledu od prepirke u ovalnom salonu Bijele kuće u Washingtonu. Nakon što je britanski premijer Keir Starmer primio u petak predsjednika Ukrajine Zelenskog i izrazio mu veliku podršku riječima, da će „biti uz Ukrajinu sve dok to bude potrebno s ciljem da se postigne trajan mir“ .Taj cilj potvrdio je i Zelenski, koji i poslije grube prepirke s Trumpom i njegovim prvim suradnicima gaji nadu, da će „Ukrajina i SAD, unatoč teškom dijalogu dan prije ostati strateški partneri“. O sadržaju razgovora Zelenski-Starmer nije bilo izjava, ali iz načelnih izjava Zelenskog i Starmera o ulozi i dosadašnjoj pomoći SAD može se naslutiti, da su se ova dva strpljiva i odlučna političara dogovarala kako bi trebalo obnoviti dijalog Trump-Zelenski.
Po svemu sudeći izgleda da je Starmer izabrao pravi trenutak za ovaj neformalni sastanak desetak voditelja europskih država, među kojima je i Zelenski, pa je to zapravo europski vrh o ratu u Ukrajini, na kojemu sudjeluje predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskoga vijeća Antonio Costa i generalni tajnik NATO saveza Mark Rutte.
Na početku ovog prvog Londonskoga susreta o Ukrajini, inicijator i režiser ovog političkog događaja premijer Starmer je rekao: „Danas smo se ovdje u Londonu sakupili, jer je to trenutak, koji se za sigurnost Europe dogodi jednom za generaciju, a svi moramo djelovati. Postići dobar ishod za Ukrajinu, to je ključnoga značenja za sigurnost svih ovdje prisutnih i mnogih drugih“.
U izjavi za domaći BBC je britanski premijer govorio konkretnije u operativnom nastavku ovog sastanka: „Velika Britanija s Francuskom i još jednom ili dvije države će sa Ukrajinom pripremiti plan za zaustavljanje sukoba, ali o tom planu bi raspravljali sa SAD. U planu bi naveli kao uvjete za trajan mir i to jačanje položaja Ukrajine prije početka pregovora i europska jamstva sigurnosti uz dodatnu pomoć SAD“, rekao je britanski premijer Starmer i najavio da „žele saveznici oblikovati koaliciju voljnih, koja će braniti Ukrajinu i osigurati mir u državi“.
O odnosu s Trumpom, Starmer je bio jasan rekavši: „Europa mora izvršiti teži dio ove velike zadaće, ali svaki sporazum treba imati podršku SAD. Moram jasno reći da se s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom slažem u pogledu nužnosti trajnoga mira. Sada moramo zajedno postići rezultate“, rekao je Starmer.
Njemački kancelar Olaf Scholz je na kraju susreta potvrdio, da je to bila jasna poruka svih sudionika vrha, da namjeravaju i dalje podržavati Ukrajinu. To je napadnuta država, žrtva ruske agresije. Jasno je, da moramo Ukrajinu podržati i vojno i financijski“.
Poljski premijer Donald Tusk je pozvao SAD i europske države, da „nastupe jedinstveno i Putinu pokažu, da Zapad ne namjerava popustiti pred njegovim prisiljavanjem i agresijom“.
Ponovno se moglo čuti Starmera i Macrona, da su Velika Britanija i Francuska spremne uputiti vojne postrojbe u pomaganju čuvanja mira u slučaju potpisa sporazuma o završetku rata. Oni predlažu, da se odmah zaključi jednomjesečno primirje.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ocijenila je ovaj susret u Londonu kao „otvoren i dobar. Za put do mira treba snaga pa moramo jačati europsku obranu“. Ona je apelirala na sve države Europe s riječima „Sa vama smo spremni braniti demokraciju, braniti načelo pravne države, prema kojemu ne smiješ napasti susjeda ili sa silom mijenjati granice. U našem zajedničkom interesu jest da spriječimo buduće ratove“.
Situacija je mnogo teža nego na prvi pogled izgleda. Svi sudionici susreta, od vrhovnih u EU do predsjednika država, vlada i opunomoćenih ministara su odlučno na strani Ukrajine, a to je bilo posebno uočljivo u momentu kada je od senatnog odbora iz Washingtona stigao poziv Zelenskom da podnese ostavku.
Već na samom početku susreta predstavljen je novi izmijenjen program „Europskoga vrha voditelja“: Britanska vlada poručuje da će vrh u Londonu biti isključivo posvećen Ukrajini i da su na susretu nazočni voditelji više od 10 država, te vodstvo EU i Nata, a glavne teme su: 1. Jačanje položaja Ukrajine sada, uključujući novu dalju vojnu pomoć i povećani gospodarski pritisak na Rusiju; 2. Potreba po snažnom i dugoročnom sporazumu, koji osigurava trajan mir u Ukrajini i sposobnost Ukrajine, da odvrati Rusiju od napada i da se brani od možebitnih sljedećih napada Rusije 3. Niz sljedećih koraka u osiguranju zaštitnih jamstava.
Tko su bili sudionici susreta Europskoga vrha: Predsjednik vlade Velike Britanije, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, voditelji Francuske, Njemačke, Danske, Nizozemske, Norveške, Poljske, Španjolske, Kanade, Finske, Švedske, Češke i Rumunjske.
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan, generalni sekretar Nata Mark Rutte, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskoga vijeća Antonio Costa.
Uvodna riječ britanskoga premijera Keira Starmera je glasila: „U partnerstvu s našim saveznicima moramo pojačati pripreme na europski element sigurnosnih jamstava s tekućom raspravom sa SAD. Imamo priliku, da se udružimo u osiguranju pravednoga i trajnoga mira u Ukrajini, što štiti njezin suverenitet i sigurnost“.
Sastanak je počeo s detaljnim izvješćem premijera Starmera o sporu u Bijeloj kući 28. veljače. Svi sudionici susreta pozdravile i podržale su nastup Zelenskog u ovalnom salonu Bijele kuće.
Zabilježeno je da su Baltičke države izrazile nelagodu, što nisu bile pozvane na vrh o Ukrajini. Nekoliko je razloga, da je to tako izvedeno. U pitanju je operativnost i brzina odlučivanja. U četvrtak bit će sastanak vrha EU o Ukrajini. Izabran je krug država, koje u geostrateškom položaju stvaraju globalni obruč oko Rusije. Sa svim članicama EU obavljeni su kontakti s premijerom Starmerom ili ministrom vanjskih poslova. Iz karte možete uočiti, da je strateški akcenat bio na skandinavskim državama i državama koje zatvaraju morske putove.
Sudionici su upoznati, da je u subotu 1. ožujka potpisan sporazum o vojnoj pomoći Velike Britanije Ukrajini u iznosu od 2,8 milijardi dolara.
Tijekom posjete Velikoj Britaniji Zelenski je bio primljen kod britanskoga kralja Karla III.
Objašnjenje uz kartu europskih država.
Skandinavske države zatvaraju morske putove iz Baltičkog i Sjevernog mora (Finska, Norveška, Švedska, Danska i Nizozemska Prema Atlantiku to su Kanada(Sjeverna Amerika),Velika Britanija, Francuska, Španjolska..
U Mediteranu putovi prema Europi pokriva Španjolska, Francuska, Italija, u Crnom moru: Rumunjska i Turska(Azija-Europa)
Navedene su još Njemačka (kao velika i razvijena), te jedina slavenska država Češka (kao razvijena i zbog iskustava iz sovjetske intervencije 1968).
Dobro pripremljen ovaj susret, sadržajno aktualiziran kao nastavak naprasno prekinutog razgovara sa Zelenskim u Bijeloj kući pruža najvjerojatnije jedinu moguću nadu, da će Trump sa svojim poslušnim suradnicima ocijeniti kakav odnos treba imati s Putinom u interesu mira u svijetu. Pravi razlog je u potrebnom oprezu, da ne bude prava reakcija SAD prekasna, s obzirom na osvajačke ambicije Putina.
Neformalni susret o formalnome planu mira za Ukrajinu
