Spor i verbalni međusobni napadi Trumpa i Zelenskog u američkom povijesnom predsjedničkom ovalnom salonu Bijele kuće u Washingtonu prošle doći dobili su brojne nastavke u svjetskim metropolama. Najglasniji i najjasniji su bili čelnici država koji su zdušno podržavali i hvalili hrabri i odlučni nastup ukrajinskog predsjednika Zelenskog. Skoro u svemu, američki predsjednik se stavio na stranu interesa Putina. Ako su to sada postali i novi interesi Trumpa, onda se Europi slabo piše, ako bitno ne pojača svoju aktivnost u trajnoj zaštiti mira u Ukrajini i s time radikalno utječe na smirivanje ove velike svjetske krize, koja prijeti novim zaoštravanjima.
Je li Trump bio svjestan, da njegov verbalan suparnik Zelenski u svojoj odlučnoj obrani štiti i interese Europe od imperijalne opasnosti agresivne Rusije, pokazat će vrijeme i događaji. Međutim, samouvjereni i vrlo grub nastup Trumpa prema predstavniku države, koja vrlo teško podnosi brojne smrtne žrtve od napada susjedne Rusije izgleda da je dobro otvorio oči zapadnim državnicima od Švedske i Španjolske do Kanade, koji su tako zdušno cijelu noć upućivale Zelenskom poruke pohvale i čestitanja za odlično držanje, sabranost i konciznu rječitost kod uzvraćanja na vrlo neprijatne verbalne ispade Trumpa, izražavajući ukrajinskome predsjedniku svesrdnu podršku i spremnost u pružanju pomoći. Među prvim državama Zelenskoga je podržala Poljska (predsjedavajuća u sadašnjem mandatu EU), Francuska, Njemačka (s podrškom dosadašnjeg kancelara i kandidata za budućeg kancelara), Španjolska, Litva, Latvija, Češka, Norveška, Švedska, Nizozemska, Slovenija od prvih članica EU, te Velika Britanija, Kanada, Moldavija od nečlanica EU, zatim više američkih senatora demokratske i republikanske stranke. To nisu bile formalne poruke nego osobni pozivi čelnika navedenih država s najboljim izrazima prijateljstva i podrške. Primjerice iz Slovenije su usuglašene poruke o podrški Ukrajini, žrtvi agresije i osudi ruske agresije posebice izrekli premijer Robert Golob, ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon i predsjednica republike Nataša Pirc Musar.
Prva izvješća stranih dopisnika iz Washingtona najviše citiraju riječi Trumpa, koje istina više govore o njemu, nego o SAD, ali taj stil zasigurno nije dobro primljen ni u krugovima objektivnijih američkih političara, koji zamjeraju Trumpu, da je „pokleknuo pred Putinom“.Nagađaju jedni i drugi, je li ta svađa dvojice predsjednika možda bila čak i režirana, ali vjerojatnije jest da nije, nego se je među njima nakupilo više osobnih zamjerki koji su, kako se sada zaključuje bez potrebe bile snimane u živo. Rječnik u razgovoru bio je doista nediplomatski ili bolje reći neuljudan. Trump je nastupao s visine svojega položaja i samouvjerenosti rekavši Zelenskome: „Niste u dobrom položaju, jer sada nemate pravih karata, a s nama bi ih dobili“. Zelenski je Trumpu kratko odgovorio: „Ovdje se ne igramo na karte“. Trump je govoreći o želji Ukrajine da bude primljena u NATO, odlučno odbacio tu mogućnost, jer da je to i mišljenje Rusije. Američki predsjednik nije prihvatio ni mogućnost da SAD daju jamstvo sigurnosti u slučaju dogovora o mirovnima snagama, ali ni osiguranje jamstva za iskorištavanje ukrajinskih ruda od strane SAD.
Pravi razlog dolaska Zelenskoga u Washington bio je potpis sporazuma o iskorištavanju ukrajinskih ruda, ali nakon svađe dvojice predsjednika u ovalnom salonu, Zelenski je napustio Bijelu kuću i s time je sporazum otkazan do daljnjega. Zelenski je u jednom razgovoru za američku televiziju rekao, da je taj nastali spor i svađu „moguće riješiti“, bez komentara o tome tko se kome i je li treba ispričati. O samom sporu Zelenski je ipak malo pustio samokritike rekavši: „Mislim, da to nije dobro ni za jednu stranu. Rusi su naši neprijatelji. Amerikanci i Europljani su naši najbolji prijatelji„. S druge strane Trump je poručio da se „Zelenski može vratiti u Washington, ako bude spreman za mir“, što zapravo ne znači ništa, jer nisu niti razgovarali o tome niti dogovarali neki od uvjeta za mir u Ukrajini. Zelenski je to jasno rekao u čemu je glavni problem: „Treba priznati realnost, a to je, da se Putinu ne može vjerovati.
Mi želimo pravedan i trajan mir, a za to moramo biti u jakom položaju za pregovaračkim stolom“. Kod toga Zelenski priznaje:„Mi sami nemamo dovoljno oružja, da istjeramo Ruse iz države. Pobjedu ne možemo ostvariti bez podrške Europe i američkih jamstava sigurnosti“, rekao je ukrajinski predsjednik. Eto to je razlog, da „Ukrajina ne želi izgubiti tako značajnog partnera kao što je SAD. Spor je nastao samo u odnosima između dva predsjednika. Riječ jest o čvrstini odnosa između ljudi dvije države i žao mi je da se to dogodilo. Želio bih, da je Trump više na strani Ukrajine, a ne negdje u sredini između Ukrajine i Rusije“, rekao je američkim medijima Zelenski. On ostaje dosljedan u ocjeni uzroka, posljedica i odgovornosti za agresiju na Ukrajinu i kao što vidimo u tome je glavna zamjerka Zelenskoga Trumpu, koji sugerira blaži odnos s Rusijom, sa što manje kritike ili čak bez nje kako savjetuje američki državni tajnik Marco Rubio.
Kolikogod izgledalo napeto stanje između dvojice predsjednika, krizna situacija je preozbiljna, da bi se mogao činiti luksuz u zanemarivanju ovakvih sporova. Zbog toga vidimo, da su i Zelenski i Trump ostavili pritvorena vrata za nastavak dijaloga, u kojemu možda nedostaje upozorenje da takav osjetljiv dijalog ide ipak izvan javnosti, a posebice izvan odnosa s Rusijom, koja očito uživa u stanju spora između SAD i Ukrajine.
