Kako je Putin umirio slovenske i druge mirovnjake

Kako je Putin umirio slovenske i druge mirovnjake

U tjednu pred izbore za europski parlament predsjednik Rusije Vladimir Putin odlučio sa za lekciju stranim tiskovnim agencijama u Moskvi i to prvi put nakon početka agresije na Ukrajinu i poslije 800 dana rata u kojemu ni izdaleka nije ostvario cilj kapitulacije cijele Ukrajine. Kada je u zadnjih nekoliko mjeseci porasla želja »mirovnjaka« i drugih interesnih sfera u Europi Svijetu, da se okonča rat u Ukrajini, Rusija je dodatno povećala već intenzivnu ratnu propagandu, u koju je uvlačila mnoštvo svojih agenata razasutih po cijeloj Europi. To bi za Rusiju bilo dobro u njezinim namjerama, da nije kao i svaki agresor podcijenila branitelja i precijenila svoje moći. Naime, došlo je do brojnih uhićenja ruskih špijuna, a među njima i nekoliko stranih osoba u Sloveniji, kojima se ovih dana tajno sudi.
I na te okolnosti „mirovnjaci“ nisu mijenjali svoj prijedlog da treba bezuvjetno završiti s ratom i ići na pregovore. Slovenska vlada, kao i druge vlade država EU nastavile su pružati podršku opravdanoj obrani koju provodi Ukrajinska vojska. Da se podsjetimo riječi koje smo i jučer pred izbore u EU čuli od predstavnika slovenske vlade: „Da, rat odmah može prestati, ako se povuče ruska vojska sa svih okupiranih teritorija u nezavisnoj i međunarodno priznatoj Ukrajini„, a to znači i s ranije okupiranog poluotoka Krima.
I što sada čini Putin? On nabraja 47 sela uz granicu, koja je ruska vojska u proljetnoj ofenzivi ponovno okupirala. Zna se da taj relativni uspjeh rske vojske je nastao zbog toga što je Zapad slabo pratio potrebe dodatnih naoružanja i streljiva Ukrajinske vojske, pa zatim obećana sredstva jako sporo su bila dostavljana. I sada se našao Putin, da nakon toga „osvajanja„prijeti zbog „dolaska zapadnog oružja u Ukrajinu“. Uz prijetnju ističe besmislenu tvrdnju, „da bi Moskva mogla sa sličnim oružjem naoružati države, koje bi onda izvodile napade na zapadne države“. Za poznavaoce vojne strategije to je preglupa teorija.
A takvih misli bilo je još kao da su „zapadni vojni instruktori već aktivni u Ukrajini i da su imali stradanja“. Naravno da kod složene tehnike moraju biti instruktori i naravno da je moguće da je neko nastradao i to dobro dođe u propagandi da zaplaši zapadne zemlje. Kako zavijeno i malo podlo Putin plaši Njemačku: „Kada njemačka vlast tvrdi kako će još više raketa napadati iz Ukrajine na Ruski teritorij, to će onda uništiti rusko-njemačke odnose“. To je Putin izrekao s više aluzija na prošlost, koja seže do Hitlerovog doba.
Za ovu rečenicu, koja slijedi, uvjerili smo se jučer u predizbornoj šutnji, da je na gubitku glasa svaki onaj kandidat iz Slovenije, koji je bio imalo naklonjen Rusima. Putin je na konferenciji rekao zapadnim novinarima:„Rusija nije počela rat protiv Ukrajine“. Kada to Putin tvrdi, koji je naredio tu ratnu operaciju onda se zna da nijedan realni političar neće potvrditi tu očitu laž.
A koliko je propaganda u Rusiji jaka i penje se u visine do samog Putima postaje još jasnije kada se kaže, da su u javnost pustili samo nekoliko pitanja i odgovora, ali i to je dovoljno za shvaćanje kuda to ide Rusija i zašto.
Pitali su Putina koliko je bili mrtvih ruskih vojnika u borbama u Ukrajini, a odgovor je posredno negativan: „Gubitci ljudstva su pet puta veći na ukrajinskoj strani“. Istina jest, da i ruska i ukrajinska strana ne daje točne podatke o svojim žrtvama, a o žrtvama neprijateljske strane kao da se nadmeću tko će naglasiti veći broj. U svakom slučaju žrtve su velike na obje strane. U brojevima više se govori o civilnim žrtvama, koje čini suprotna strana. Ukratko, žrtve su velike u cjelini i civili su također veliki stradalnici u ovom već dugotrajnom ratu na tlu Europe, najdužim poslije Drugog svjetskog rata, ali i najtežim po posljedicama.
Što reći za Putinovu tvrdnju na kraju konferencije da „Moskva nema imperijalističkih ambicija“, što bi značilo da Rusija još nije ni napala Ukrajinu i da ne prijeti svim državama na sjeveru od Finske i baltičkih država do srednje i južne Europe? Kod odgovora na ovo pitanje o imperijalističkim ambicijama Rusije upadamo u jednu Putinovu nelogičnost. On s jedne strane čini sve napore da prodre dublje i dalje od Ukrajine, oštro napada Zapad koji ga sprječava u namjerama, međutim ono glavno što struji iza bijesa Putina je veliki strah od zapadnog oružja koje jedino, ako se učinkovitije primjeni, može slomiti oštricu ruske agresije. Putin svoj strah želi prikriti i ublažiti razvijanjem straha na Zapadu sa svojim prijetnjama i lažnim tvrdnjama. I na toj točki su Europski izbori sutra na velikom ispitu.

 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.