Osjećamo inflaciju, a bojimo se rasta kamatnih stopa jer svatko od nas ima neki kredit ili će možda trebati bankovno financiranje koje postaje sve skuplje. Europska centralna banka slijedeći mjesec će ponovo dići referentnu kamatnu stopu za 25 baznih bodova. To znači da će bazni Euribor koji služi za izračun rate kredita, do kraja godine dostići 3,75 posto. I gdje je tome kraj? Banke zarađuju sve više, a zbog inflacije ljudi imaju sve manje. Hoće li radi ovakve monetarne politike gospodarstvo usporavati? I koje sve monetarne poluge su u bankama još skrivene, odgovorio je Andrej Knez, glavni ekonomist Bloomberg Adria.
Andrej Knez, glavni ekonomist Bloomberg Adria, za HRT rekao je da ćemo vidjeti još stezanja monetarne politike i dodao da možemo očekivati povećanje referentnih stopa za 0,25 posto bodova u šestom mjesecu.
- To bi bio nužni minimum što možemo očekivati od njih u narednih nekoliko mjeseci. Oni žele vidjeti da se inflacija stabilno spušta, odnosno da imamo sve niže godišnje stope rasta potrošačkih cijena. Mi smo sad, nekoliko mjeseci bili na prekretnici i još uvijek se zapravo taj pad inflacije treba potvrditi. Ono što je zapravo njima najbitnije je temeljna inflacija. Ne one ukupne kategorije po svim kategorijama potrošnje, nego zapravo one koje su najmanje volatilne, rekao je Knez.
- Kada isključimo komponente koje su najvolatilnije, a to su vam cijene hrane i cijene energenata, onda dobivamo u suštini nešto što se pojednostavljeno zove temeljna inflacija. Ona najbolje održava agregatnu potražnju. Odnosno ono što i vi i mi možemo stabilno trošiti, neovisno o tome koliko se zapravo kreću nekakve druge, visoko fluktuirajuće cijene, dodao je.
Knez je rekao da će u idućim mjesecima biti najviše u fokusu tzv. kvantitativno stezanje. To je model koji Europska središnja banka, odnosno modalitet modela koji Europska središnja banka ima u pogonu već nekoliko mjeseci, ali zapravo se tek sad počinje ubrzavati.
Višak likvidnosti u eurozoni
- Ono što oni zapravo žele najviše postići je smanjenje viška likvidnosti koji je sad na značajnim razinama, povijesno najvišim razinama, 4 bilijuna eura. To je na razini eurozone. To je ogroman iznos. Pogotovo kada se uzme u obzir da je on poduplan za vrijeme pandemije, objasnio je Knez.
Kreditiranje privatnog sektora i državni dug
Knez je rekao da se cijelo vrijeme događalo da su banke kreditirale privatni sektor. Pogotovo u zadnjih nekoliko godina kada se kreditiranje privatnog sektora značajno ubrzalo. A između ostalog bilo je i drugih koji su se okoristili tim napadima, između ostalog i države.
- Zašto zapravo Europska središnja nije išla paralelno s tim programom odnosno s ubrzavanjem kvantitativnog stezanja kao što je išla s povećanjem kamatnih stopa? Ne kažu oni javno da ih je bilo strah, ali najčešće mogu s time implicitno i negativno utjecati na stabilnost financijskih sustava. Italija je zapravo najbitniji faktor kao država, kao veliki dužnik. Već na ovim razinama kamatnih stopa, po kojima se trenutno država Italija zadužuje, upitno je da li je taj njihov javni dug na ovim razinama održiv, dodao je.
Spuštanje kamatnih stopa
Knez je objasnio da će Europska središnja banka početi spuštati kamatne stope kada bude vidjela značajno slabljenje gospodarske aktivnosti te značajno i održivo usporavanje rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini.
Kamatne stope u Hrvatskoj
Knez je istaknuo da kamatne stope na kredite neće toliko značajno rasti.
- Ako usporedimo, referentne kamatne stope su porasle 4 posto boda. Kamatne stope na kredite nisu porasle 4 posto, porasle su manje. Što je i normalno, s jedne strane imamo značajne viškove likvidnosti, s druge strane potražnja za kreditima je već počela slabiti. To znači da banke se još uvijek s obiljem viška likvidnosti, natječu za manju potražnju prema njihovim proizvodima. Normalno je da onda zapravo i ne povećavaju kamatne stope u tom intenzitetu kao što to vidimo u porastu referentnih stopa. To je zapravo nekakav normalan proces, tako da ja bih rekao, sigurno ove godine nemojmo očekivati tako značajne poraste kamatnih stopa, objasnio je.
Knez je rekao da će banke biti motivirane za dizanje kamatnih stopa na depozite i da je to dosta izraženo u nekim većim državama eurozone.
- Kod nas ne toliko, ali ono što je zapravo paradoksalno u svemu tome da vam je to na razini kanibalizma, jer što se događa? Imate nekakav višak likvidnosti i onda nudite višu kamatnu stopu na depozite i depoziti se samo preraspodjeljuju unutar sustava. Neka poslovna banka prikupit će depozite ne bi li uročila kod Centralne banke, s time ima kratkoročnu zaradu, ali što se dogodi kad se preraspodijele depoziti po višim kamatnim stopama, svi su u načelu gubitku u jednom trenu, dodao je.
Potražnja za kreditima
- A vrlo bitno je tu napomenuti da će zapravo i potražnja za kreditima slabiti. Slabit će sve više i to će zapravo onda utjecati isto tako i na cijenu kredita, rekao je Knez.
IZVOR: HRT
POVEZNICA: https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/sto-nam-skrivaju-bankari--10776483
