Premijer Andrej Plenković otvorio je u Bosiljevu radove na izgradnji plinovoda Zlobin - Bosiljevo

Premijer Andrej Plenković otvorio je u Bosiljevu radove na izgradnji plinovoda Zlobin - Bosiljevo, predviđene duljine 58 kilometara, u što će se uložiti 155 milijuna eura, te poručio da je to iskorak u energetsku sigurnost i jačanje kritične infrastrukture u zemlji.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na svečanosti obilježavanja početka radova na plinovodu Zlobin-Bosiljevo. Uz predsjednika Vlade na svečanosti je bio i ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović. 
Radove izvodi zajednica ponuditelja na čelu s tvrtkom Monter - Strojarske montaže iz Zagreba, čije je financiranje osigurala Vlada Republike Hrvatske. Tim će se plinovodom omogućiti transport plina s LNG terminala na Krku ka zemljama središnje i jugoistočne Europe. Naglašeno je da će se njegovom izgradnjom uvećati raznolikost transporta i izvora opskrbe prirodnim plinom na hrvatskom tržištu i stvoriti preduvjeti za dodatnu opskrbu Europske unije.

Učinili smo Hrvatsku energetskim regionalnim čvorištem

Premijer Plenković je izrazio zadovoljstvo početkom realizacije jednoga od važnih ulaganja u energetsku infrastrukturu i to, kako je rekao, koristeći sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u okviru kojega su zatražili i dobili 700 milijuna eura, dok je projekt izgradnje plinovoda Zlobin-Bosiljevo vrijedan 155 milijuna eura.
Odlukama od prošle godine o nadogradnji postojećeg broda LNG Hrvatska s još jednim "trainom", koji će dići kapacitet na 6.1 milijarda kubičnih metara plina godišnje učinili smo Hrvatsku strateškim energetskim regionalnim čvorištem", istaknuo je Plenković.

Da bi plin koji dolazi na Krk mogao u svojoj punini biti protočan transportnim sustavom, a to je Plinacro, onda su nam potrebna dodatna ulaganja upravo u cijevi, ustvrdio je.
"To znači da ćemo povećati kapacitete protočnosti plina i da će ova prva dionica velikog ulaganja Zlobin - Bosiljevo predstavljati samo prvu fazu onoga što tek slijedi prema Sisku i Sloveniji", dodao je premijer.

Kazao je da ćemo na taj način postati još zanimljiviji kao regionalno energetsko čvorište našim susjedima - Mađarskoj, Sloveniji i Austriji. 
Premijer je rekao da se plinovodi prilagođavaju za budući protok vodika. "Dakle, ovo je pravodobna investicija, inteligentno korištenje financijskih sredstava Europske unije za najveće energetske krize s pogledom na energetsku tranziciju i nove energente", ustvrdio je Plenković.
Predsjednik Uprave tvrtke Plinacro Ivica Arar kazao je da će taj plinovod omogućiti prihvat plina s LNG terminala do njegovog sadašnjeg tehničkog kapaciteta od tri i pol milijarde kubičnih metara godišnje.
"Time će se zadovoljiti energetske potrebe Hrvatske i u najzahtjevnijim okolnostima opskrbe i potrošnje plina. Ključna je to karika i za povećanje transporta plina prema Mađarskoj i Sloveniji te smanjenje ovisnosti zemalja u okruženju o ruskom plinu", rekao je Arar.

Provedba dosljedne transformacije energetskog sektora Hrvatske

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović je naglasio da nije riječ o predizbornom događaju. "Ovo je provedba dosljedne transformacije energetskog sektora Hrvatske. Usprkos krizama, Vlada Republike Hrvatske potencijale pretvara u projekte, projekte u investicije, a prilike koje se ukazuju koristimo u korist Hrvatske i građana", poručio je Filipović. 
Dovršetak radova na izgradnji top plinovoda očekuje se tijekom 2025. godine.

Izvor: Hina/Vlada