Krajnje je vrijeme da u Hrvatskoj stvorimo poticajno okruženje u kojem će istraživanje, znanost i obrazovanje ići ruku pod ruku s poduzetničkim sektorom, stvaranjem proizvoda i usluga visoke dodane vrijednosti koja je preduvjet daljnjeg rasta gospodarstva“, istaknuto je na samom početku konstituirajuće sjednice Nacionalnog inovacijskog vijeća (NIV), koje je osnovano odlukom Vlade Republike Hrvatske 05. srpnja ove godine radi koordinacije provedbe Strategije pametne specijalizacije (S3) za razdoblje od 2016. – 2020. godine, s ciljem učinkovitijeg korištenja potencijala za istraživanje, razvoj i inovacije. Početkom rada ovog Vijeća stvoren je zajednički okvir za prevladavanje podjela različitih razina odgovornosti, koji će omogućiti sveobuhvatan pregled sustava provedbe Strategije na nacionalnoj razini. Vijećem zajednički supredsjedaju ministri nadležni za gospodarstvo, poduzetništvo i obrt te znanost i obrazovanje, svaki u rotirajućem šestomjesečnom razdoblju, pa je tako prvo vođenje sjednice i predsjedanje Vijećem preuzeo ministar Darko Horvat, dok će nakon 6 mjeseci isto preuzeti ministrica Blaženka Divjak. „Uspostava NIV-a omogućit će nam učinkovitije upravljanje nacionalnim inovacijskim sustavom, u sklopu koje već imamo 3 osnovana vijeća, te upravljanje instrumentima predviđenim Strategijom pametne specijalizacije, s krajnjim ciljem povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Sve ovo što činimo je preduvjet za dobivanje dodatnih sredstava EU kroz strukturne fondove, koje u obliku natječaja želimo što prije plasirati u realni poduzetnički sektor“, objasnio je ministar Horvat.
Stvaranje preduvjeta za privlačenje 660 milijuna eura iz strukturnih fondova EU
Do sad su osnovana tri vijeća čiji će predstavnici osiguravati savjetodavnu podršku NIV-u, a radi se o Inovacijskom vijeću za industriju Republike Hrvatske, Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj te Nacionalnom vijeću za razvoj ljudskih potencijala. „Sudionici ovog Vijeća predstavljaju sve institucije koje u ovom trenutku moraju postići zajedničku sinergiju, kako bi stvorili potrebne preduvjete za privlačenje svih 660 milijuna eura iz strukturnih fondova EU, namijenjenih za provedbu S3 strategije. Konkretno, konstituiranjem NIV-a i pratećih Tematskih inovacijskih vijeća, stvaramo pretpostavke za raspis još 3 natječaja, iznosa oko 170 milijuna eura, s željom da tijekom 2019. godine sva ta sredstva privučemo na prostor RH, čime bi se pokrenuo novi inovativni ciklus ukupne vrijednosti preko 2,5 milijarde kuna“, istaknuo je ministar Horvat. Spomenuta Tematska inovacijska vijeća (TIV) pokrivat će svako od 5 tematskih područja Strategije S3, koja se odnose na zdravlje i kvalitetu života, promet i mobilnost, energiju i održivi okoliš, sigurnost te hranu i biokemiju. „Ovo Vijeće imat će koordinacijsku ulogu i stvoriti mogućnost da na jednom mjestu okupimo sve dionike sustava s kojima možemo razmijeniti konkretna iskustva te pozvati poduzetnike da nam predstave točne probleme na koje nailaze i s kojima se svakodnevno suočavaju. Konačni cilj osnivanja ovakvih vijeća i okupljanja svih relevantnih institucija jest stvaranje jednog pozitivnog okruženja u kojem će se poduzetnici i inovatori osjećati dobro, te koristiti znanja, tehnologije i istraživanja da stvaraju tu dodanu vrijednost ovdje u Hrvatskoj“, istaknula je ministrica Divjak, dodavši kako i ovogodišnja Nobelova nagrada u području ekonomije ide u tom smjeru. „Ukoliko država investira i kvalitetno surađuje u znanosti, istraživanju i gospodarstvu, dobiva se ta dodana vrijednost o kojoj toliko govorimo, a koja je preduvjet daljnjeg razvoja gospodarstva“, zaključuje Divjak. Na njezine riječi nadovezao se i ministar Horvat te naglasio kako je ovo jedino tijelo koje može napraviti iskorak u konkretnom povezivanju poduzetničkog sektora, akademske zajednice i državnih institucija.
Inovacije, istraživanja i razvoj preduvjet daljnjeg rasta gospodarstva
Stručne, administrativne i organizacijske poslove za NIV obavlja Tehničko tajništvo u Hrvatskoj agenciji za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG-BICRO) koja svoju ulogu u inovacijskom sustavu temelji prije svega na implementaciji programa poticanja istraživanja, razvoja i inovacija, kako iz strukturnih, tako i nacionalnih izvora. Predsjednik Uprave Vjeran Vrbanec ističe kako HAMAG-BICRO svoje iskustvo u korištenju strukturnih fondova temelji na preko 1000 evaluacija istraživačko-razvojnih projekata i više od 400 provedenih projekata s iznosom oko 300 milijuna kuna. Dodaje kako će do kraja godine Agencija imati oko 230 projekata u provedbi s financiranjem od 800 milijuna kuna, ukupne vrijednosti projekata oko 1,7 milijardi kuna, uključujući i program s financiranjem iz nacionalnog proračuna. Uz djelatnike Tehničkog tajništva, na sjednici Vijeća predstavljeni su svi ostali članovi, kao i njihovi zamjenici, te primjeri iz prakse o korisnicima mjera IRI u okviru nacionalnog inovacijskog sustava. Ministar Horvat zaključio je sjednicu najavom kako će se Vijeće aktivno sastajati te da će se iduća sjednica održati u vrlo skorom roku, čime se želi pokazati važnost tematike inovacija, istraživanja i razvoja koja predstavlja preduvjet daljnjeg rasta gospodarstva Republike Hrvatske.
