Turistički sektor treba pomoć za pripremu sljedeće sezone koju će obilježiti borba za svakog gosta i u kojoj ništa ne smije biti prepušteno slučaju. Ovu krizu treba iskoristiti za početak rješavanja strukturnih problema, i to kroz EU fondove i kroz definiranje nove strategije turizma. Tako se u srednjem roku može realizirati 35 milijardi kuna investicija koje turističke kompanije imaju spremne
Za kvalitetnu pripremu sljedeće sezone bit će ključno produženje Vladinih mjera za potporu očuvanju radnih mjesta i opstanak gospodarskih subjekata do travnja sljedeće godine, kada se, nadamo se očekuju prvi znaci ozbiljnijeg turističkog prometa, kvalitetna komunikacija Hrvatske na ključnim emitivnim tržištima i razrada svih mogućih scenarija i pratećih mjera kojima ćemo omogućiti siguran dolazak i boravak što većeg broja stranih turista, poruka je turističkih djelatnika sa prvog dana 22. Kongresa hotelijera. Kongres hotelijera je okupio ključne turističke dionike, a u programu su sudjelovali i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, Davor Božinović i ministrica turizma i sporta, Nikolina Brnjac.
Hrvatska je po turističkom prometu, posebno udjelu stranih gostiju, ove godine bila najbolja na Mediteranu, no financijski rezultat sezone je daleko slabiji od fizičkih pokazatelja noćenja odnosno dolazaka. To je veliki udarac domaćem turističkom sektoru, posebno u situaciji kada se povratak prometa na razinu 2019. godine ne može realno očekivati prije 2022. godine.
”Mi smo sada fokusirani na pripremu sljedeće sezone koja sa sobom donosi mnogo nepoznanica i jedino u što smo u potpunosti sigurni je da će to biti zahtjevna godina borbe za svakog gosta. Za kvalitetnu pripremu sezone nužna su značajna ulaganja pa u sektoru računamo na pomoć Vlade kroz produljenje mjera za očuvanje radnih mjesta na sljedeću godinu, minimalno do travnja. Uz financijsku potporu, ključno će biti kvalitetno komuniciranje Hrvatske kao destinacije na ključnim tržištima i efikasna razmjena informacija i koordinacija turističkog sektora i sustava civilnih stožera, kao i diplomatske mreže i mreže predstavništva Hrvatske turističke zajednice na ključnim tržištima”, izjavio je Tomislav Popović, predsjednik Uprave tvrtke Maistra d.d.
Ministrica turizma i sporta, Nikolina Brnjac okupljenima je putem video poruke poručila da je Vlada sektor poduprla sa tri različita seta mjera. Prva je mjera za očuvanje radnih mjesta koja ima fokus na radnicima i na očuvanju zaposlenosti, druga se odnosi na rješavanje kratkoročne i srednjoročne likvidnosti, tzv. COVID kredite, u iznosu od milijardu i 300 milijuna kuna i treća mjera je za pokriće fiksnih troškova, odnosno jednog dijela fiksnih troškova za sve one kojima je rad onemogućen
”Od početka mandata ističem važnost potencijala EU sredstava koje trebamo iskoristiti da turizam učinimo otpornim i omogućimo rast na zdravim temeljima. Kroz Instrument za oporavak i otpornost ćemo omogućiti financiranje za one projekte koji će doprinijeti oporavku nakon krize, jer oporavak turizma smatramo jednim od preduvjeta za oporavak gospodarstva u cjelini. Projekti u koje ćemo ulagati trebaju doprinijeti povećanju razine bruto dodane vrijednosti turizma kroz odmicanje od sezonalnosti i overturizma kao i razvoju turističkih proizvoda koji mogu osigurati jaču otpornost na buduće krize. Drugi važan izvor financiranja je Višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2021. do 2027., a operativni planovi su u fazi izrade. Za sve u turizmu je važno da je Ministarstvo turizma i sporta uključeno u sve radne skupine koje će raditi na operativnim programima jer je na taj način osigurana bolja početna pozicija za financiranje naših projekata”, izjavila je ministrica Nikolina Brnjac.
Turistički djelatnici su iskoristili najavu početka procesa izrade nove strategije razvoja turizma do 2030. godine, za identificiranje ključnih prepreka daljnjem razvoju turizma. Siniša Topalović, globalni direktor turističkog savjetovanja, Horwath HTL, iznio je brojke koje pokazuju ozbiljne strukturne probleme hrvatskog turizma. Hrvatska je ove godine zabilježila povijesno najnekonkurentniju smještajnu strukturu sa hotelskim smještajem koji je pao ispod 10 posto u ukupnom broju smještajnih jedinica, a s druge strane sa preko 85 posto smještaja u privatnim jedinicama i ostalom smještaju. Istovremeno, Hrvatska je šampion turističke gustoće, sa 19,7 kreveta po kilometru kvadratnom, kao i po broju turista po jedinici površine, u čemu je Hrvatska druga na svijetu. Takvo opterećenje resursa nije održivo i u narednom razdoblju to treba mijenjati, naglasio je Topalović.
Zbog svega toga turizam treba značajan iskorak za hvatanje koraka s našim najvećim konkurentima u okruženju. Domaći turizam ima investicijski potencijal u visini ukupno 35 milijardi kuna (i to 25 milijardi kuna od članica Hrvatske udruge turizma i 10 milijardi kuna u ostatku sektora) koji može realizirati u srednjem roku, no za realizaciju tih investicija nužno je s jedne strane donijeti mjere za povećanje konkurentnosti hrvatskog turizma, a s druge strane omogućiti podršku kroz EU fondove.
”Teško je danas planirati nove investicije u turizmu jer nitko od nas nema čvrsti pokazatelj kada će stati pandemija i neizvjesnost koju danas imamo. U takvoj situaciji je ključno vidjeti kako možemo te investicije podržati sredstvima iz EU fondova ostalim poticajima kako bi motivirali investitore. Ono što znamo je da imamo spremne investicije i to u projektima iz segmenta zelenog turizma, digitalizacije, podizanja kvalitete smještaja i u turističku infrastrukturu. Za njihovu realizaciju treba omogućiti poticajno okruženje i otvoriti prostor za EU financiranje kroz jasno definiranje kriterija”, izjavio je Željko Kukurin, predsjednik Uprave Valamara d.d.
