Tijesto i bogati redovi oraha, maka i jabuka te na kraju sir - sastojci su Međimurske gibanice koja sada ima i svoju monografiju

Tijesto i bogati redovi oraha, maka i jabuka te na kraju sir - sastojci su Međimurske gibanice koja sada ima i svoju monografiju
U Riznici Međimurja u četvrtak je predstavljena bogato ilustrirana monografija posvećena međimurskoj gibanici. U monografiji „Međimurska gibanica“ priča o tom tradicionalnom međimurskom pučkom kolaču slojevita je – baš kao i slastica sama – te čitatelje vješto vodi kroz međimurske legende i pejzaže do samog srca glavne teme. Monografija je tiskana u suradnji i nakladi Turističke zajednice Međimurske županije te lokalnih akcijskih grupa Međimurski doli i bregi i Mura–Drava, a njezini su autori - Janja Kovač, viša kustosica Etnografskog odjela u Muzeju Međimurja Čakovec i gastronomski stručnjak i publicist Veljko Barbieri. 
(foto) Poznata međimurska gibanica delicija je koju se danas već može kušati na odmorištima uz autocestu, kupiti u marketima no, cilj je njezina zaštita kao kulturnog dobra.
 
Mlada međimurska kuharica Slađana pripremila je za tu prigodu međimursku gibanicu koju su mogli degustirati i brojni okupljeni na predstavljanju monografije.
 Lag Međimurki doli i bregi
Monografiju o gibanici LAG Međimurski doli i bregi realLzirao je u sklopu LEADER programa u okviru kojega već promovira kulturnu i kulinarsku baštinu Međimurja s ciljem jačanja ponude autohtonih proizvoda i svijesti lokalnog stanovništva o tradicijskim i povijesnim vrijednostima. Novim projektom nazvanim „Okusi domaće!“ radi se na prepoznatljivosti Međimurja kroz prizmu gastronomskih delicija, primamljivog segmenta turističke i gospodarske aktivnosti. Pri tome je važno mjesto dano specifičnom proizvodu – međimurskoj gibanici, ali ciljevi su daleko veći.
-LAG Međimurski doli i bregi učinio je prve korake prema zaštiti izrade međimurske gibanice, no potrebno je još intenzivnog promotivnog rada da bi se stiglo do cilja – zasluženog upisivanja međimurske gibanice u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao nematerijalnog kulturnog dobra naglasila je predsjednica LAG-a Međimurski doli i bregi Sanja Krištofić koja je s predsjednikom LAG-a Mura i Drava Mariom Moharićem bila i glavni pokretač ovog iznimno značajnog projekta za Međimurje.

 „Međimurskoj gibanici - kraljici međimurskih kolača - nije posvećeno dovoljno literature, ne priprema se u svakom međimurskom restoranu, ni na koji način nije zaštićena, nije robna marka, te se upravo ovim projektom pokušavaju potaknuti promjene, podići razina svijesti o važnosti očuvanja kulinarske baštine i njezine uloge u poticanju gospodarskih aktivnosti. Zato je LAG Međimurski doli i bregi u suradnji s Turističkom zajednicom Međimurske županije, Muzejom Međimurja i LAG-om Mura-Drava pokrenuo izradu monografije posvećene međimurskoj gibanici. Želimo da svaki naš gost, svaki prolaznik kuša međimursku gibanicu i naše autohtono vino pušipel“, kazao je direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula.

Najbolja poznavateljica međimurske gibanice etnologinja Janja Kovač godinama se trudi ovoj doista izvornoj slastici pribaviti oznaku autohtonog međimurskog jela - što je našim susjedima u Prekmurju pošlo za rukom – no naša se gibanica ipak razlikuje rekao je Grula, dok Janja ističe: „U publikaciji su sakupljena znanja kojima raspolažemo, spoznaje o nastanku recepture i njezinih mijena tijekom prošlosti. Međimurska gibanica je spoj gastronomske kreativnosti i jednostavnosti, priprema se od lokalnih i dostupnih namirnica te u maštovitom kombiniranju daje kraljevski rezultat. Danas je prepoznatljiv i specifičan kolač: između listova tankog tijesta jedan iznad drugog dolaze četiri nadjeva, a na vrh vrhnje. Uvriježeno je da se nadjevi spremaju od jabuka, oraha, sira i maka no njihov redoslijed nije uvriježen, te se kod različitih kuharica i u receptima mogu naći drugačiji rasporedi. Kolač se ne rola, već se polažu vodoravni slojevi tijesta i nadjeva. Prekmurska i međimurska gibanica često se smatraju istim kolačem, dok neki autori smatraju da se radi o različitim slasticama s obzirom na vrstu tijesta koje se koristi“, pojasnila je autorica djela te istaknula da ju je u svojim bilješkama već u 17. stoljeću spominjao Nikola Zrinski, što dovoljno govori o njenoj povijesti.
„Važna nam je zaštita umijeća izrade međimurske gibanice - koju je pokrenuo LAG Međimurski doli i bregi u suradnji s TZ-om Međimurske županije - te se od nadležnog Ministarstva nadamo priznanju i vrednovanju koje će omogućiti da međimurska gibanica i njezino umijeće izrade budu upisani u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Međimurje će tim priznanjem biti obogaćeno još jednim nematerijalnim kulturnim dobrom, koje će - vjerujem - uvelike pridonijeti promociji proizvoda tradicionalne gastronomije našega kraja“, zaključno je kazao župan Međimurske županije Matija Posavec na predstavljanju monografije posvećene tradicionalnoj međimurskoj slastici.
A da Međimurci vole i cijene svoju tradiciju potvrdili su i nazočni na promociji monografije koji su oduševljeno pozdravili taj projekt.
 
 
 
 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.