Po završetku sjednice Vijeća za upravljanje razvojem turizma koja je održana na Hvaru, predsjednik Vlade Andrej Plenković dao je izjavu za medije i odgovarao na pitanja novinara o aktualnim temama.
Podsjetio je da je jutros prisustvovao otvaranju dijela velikog projekta ulaganja u vodno-komunalno gospodarstvo za područje Jelse, Vrboske i Starog Grada, istaknuvši da je riječ o investiciji vrijednoj preko 70 milijuna eura, koja, kako je rekao, podiže kvalitetu života svim otočankama i otočanima, a i svim turistima koji će dolaziti na Hvar.
Naglasio je da je Vlada u osam i pol godina uložila više od 230 milijuna eura za vodno-komunalno gospodarstvo na hrvatskim otocima.
Premijer je izrazio i zadovoljstvo danas održanom sjednicom Vijeća za upravljanje razvojem turizma, na kojoj je sudjelovala i potpredsjednica švedske vlade, koja u Hrvatskoj boravi kao turist u Makarskoj. Dodao je da je podijelila svoje impresije o hrvatskom turizmu te izrazila želju za unapređenjem suradnje.
Govoreći o turističkim podacima, rekao je da je zabilježen rast od 2 posto u dolascima i noćenjima u odnosu na prošlu godinu, naglasivši da smo na današnji dan prešli 10 milijuna i 600 tisuća dolazaka te 48 milijuna noćenja.
„Idemo prema onoj brojci, a to je nešto manje od 22 milijuna dolazaka i nešto manje od 110 milijuna noćenja godišnje. To znači da je situacija pozitivna i da su prihodi od turizma veći“, istaknuo je Plenković.
Novi Zakon o otocima veliki iskorak
Izvijestio je da je na sjednici razmotren novi Zakon o otocima koji priprema Vlada, a koji će biti iskorak u odnosu na ono što sada imamo u vezi otoka.
Dodao je da su u pripremi zakoni o obrtu, o ugostiteljskoj djelatnosti te niz zakona iz domene Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Bilo je riječi i o plaćama u turizmu, o turističkim vodičima te o stranim radnicima u našem turizmu.
Ponovio je da je nužno voditi računa o cjenovnoj konkurentnosti.
"Moramo voditi računa da nam cijene u turizmu ne budu prevelike. Ako želimo da se nastavi pozitivan turistički trend, moramo biti umjereni jer u eventualnoj promjeni pozitivnog trenda neće biti ni do kakvog vanjskog faktora nego će biti isključivo do nas samih", poručio je.
Pritisak da se ne koalira s HDZ-om jedna od najvećih političkih i medijskih sramota
Upitan o političkoj situaciji u Splitu, predsjednik Vlade je podsjetio da je Tomislav Šuta dobio izbore i to uvjerljivo. „Postao je gradonačelnik Splita s velikim legitimitetom“, dodao je.
Što se tiče vijeća u Splitu, kazao je da će se kod glasanja vidjeti tko je ta većina te da će o svemu više reći gradonačelnik Šuta te svi drugi koji su dobili povjerenje Splićanki i Splićana.
"Jedan pritisak na određene stranke, političare i aktere o tome tko se usudi glasati i ići s HDZ-om jedna je od najvećih političkih i medijskih sramota na hrvatskoj političkoj sceni, gdje su ljudi u smrtnom strahu što će im tko reći ako nakon izbora formiraju većinu s onim tko je pobijedio i s tim treba prestati", istaknuo je Plenković.
Nitko ne proziva vijećnike u Koprivničko-križevačkoj županiji
Naveo je primjer Koprivničko-križevačke županije u kojoj su vijećnici na listi Mreže, koji su bili u predizbornoj koaliciji s HDZ-om, na kraju formirali većinu sa SDP-om.
„Ne vidim da tamo netko dramatizira i proziva te vijećnike. Riječ je o besprizornim komentarima onih koji su, nisu to uključivi liberali i ljevica, to su isključivi, netolerantni, politički agresivni ljudi koji ne žele prihvatiti političku realnost", poručio je Plenković.
Aferom Hipodrom bave se DORH, policija i Uskok
Upitan o aferi Hipodrom, premijer je kazao da se time bave DORH, policija i Uskok. Ocijenio je smiješnim, kako je rekao, naricanje Možemo i SDP-a o tajmingu, dodavši da su to priče za malu djecu.
"Svatko tko se ogriješio o zakon treba odgovarati i o svemu će u konačnici odlučiti sud", poručio je Plenković.
Splitska deklaracija pokazala koliko je značajna bila suradnja Hrvatske i BiH
Danas je i 30 godina sporazuma Tuđman i Izetbegović, a predsjednik Vlade je upitan kako gleda na odnose Hrvata i Bošnjaka.
Kazao je da je Splitska deklaracija, potpisana 22. srpnja 1995., bila prekretnička operacija.
„Ako stavite u kontekst da se ona dogodila neposredno nakon što su srpske snage u BiH učinile genocid u Srebrenici, gdje je ubijeno više od 8300 bošnjačkih muškaraca i dječaka i gdje je ista takva sudbina prijetila i Bihaću, cijela enklava je bila u potpunosti okružena te su rezerve, od hrane pa do naoružanja, bile praktički na kraju“, podsjetio je Plenković. Ona je, dodao je, bila preduvjet svega onoga što je uslijedilo kasnije tijekom 1995. godine, i vojno-redarstvene operacije Oluja, i operacije Ljeto, i zajedničkih operacija i Hrvatske vojske, i HVO-a, armije BiH, pa i 5. korpusa u BiH, koja je dovela do oslobađanja cijelog dijela okupiranih područja u Republici Hrvatskoj, osim hrvatskog Podunavlja, i ogromnog dijela u BiH.
Tek tim operacijama koje su uslijedile nakon Splitske deklaracije došlo je do ravnoteže snaga i stvarnih pretpostavki na terenu za mirovni sporazum, koji je kasnije, nekoliko mjeseci, dogovoran u Daytonu, dodao je Plenković.
Podsjetio je i da je na Dubrovnik forumu, koji je održan prije desetak dana, organiziran i poseban panel posvećen Splitskoj deklaraciji, gdje su došli akteri tog vremena, koji su još jednom pokazali koliko je značajna bila ta suradnja između Hrvata i Bošnjaka, između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, da bi se BiH ne samo dijelom oslobodila, nego i opstala, a da bi se oslobodila i okupirana područja Hrvatske.
Važno je da se bolest dalje ne širi i ne prelazi na ljude
Upitan jesu li institucije kasnile kada je u pitanju bedrenica u Dalmatinskoj zagori, premijer je kazao da su ministar Vlajčić i svi odgovorni u tom slučaju već dali izjave i nema što dodati. Najvažnijim je ocijenio da se bolest dalje ne širi i ne prelazi na ljude.
Kad je riječ tome da se ljudi žale da nemaju informacije, Plenković je rekao da je sve transparentno i dostupno u izjavama i deklaracijama Ministarstva poljoprivrede i nadležnih veterinarskih službi.
PVRH
