Ubojita balada komorni je rock mjuzikl u kojem se prepliću užitak, ljubav, krv i ubojstvo. Misteriozna pripovjedačica vodi nas kroz zaplet ljubavnog trokuta žene u središtu ambivalentnog odnosa, razapete između lošeg i dobrog momka. Izlaz iz toksičnog odnosa s barmenom Tomom, Sara nalazi u braku s ozbiljnim doktorom filozofije i pjesnikom. No sigurnost i kolotečina bračne svakodnevice i roditeljstva počinje nagrizati Sarin osjećaj vlastitog identiteta. Raspiruje staru strast iz svog prošlog života i želja se pretvara u opsesiju, zbivanja eskaliraju žestokim nabojem. Tko će prije puknuti pod tim teretom? Onaj koji vara ili prevareni? Ili će to biti objekt njihovih žudnji, ili netko treći nosi skrivenu tajnu? Na kraju balade prolit će se krv, strastvenim i ubojitim obratom u kojem još jedna prošlost fatalno izlazi na površinu.
No, ovaj strastveni rock mjuzikl ne drži nas zbivanjima samo u napetosti triler noirea. On nekako zalazi u naš intimni prostor, blizak nam je jer prepoznajemo vlastite životne rastrganosti i dileme, oštre i očišćene od blještavila holivudskih romansi. Komorni mjuzikl Ubojita balada je i još jedan glas ženskog identiteta u našem repertoaru poručila je intendantica te naglasila - Imamo izvrsnu podjelu koja donosi uzbudljiv svijet u prostor koji je klupski i kazališni … Priznajem da me možda iznenadio izbor djela, ali mislila sam da ona to može napraviti bolje od bilo koga i mislim da je, koliko god je mali, ovo jako težak mjuzikl …Važno je da se ne udaljimo od dramskog, ali i da predstava bude popularna na neki način. Jer kazalište mora zadovoljiti niz različitih kriterija — ne možemo biti autistični i hermetični. Kao što nam naziv govori, mi smo narodno kazalište i moramo biti otvoreni prema publici.To što se igra pred stotinjak gledatelja, osigurava joj budućnost; vjerujem da će dugo, dugo igrati. Redateljica Nina Kleflin istaknula je da je prevoditeljica uspjela napraviiti sjajan posao, jer sve je u stihu i stoga je iznimno teško postići da to bude pjevno na hrvatskom jeziku i da odgovara onome što piše u partituri. Taj veliki posao zajedno su odradili ona i David Vuković – na tome su radili cijelo ljeto, mjesecima su brusili svaki stih. To je jedna mala opera, pravi triler, napet, zanimljiv, uzbudljiv, o ljubavnom trokutu koji završi loše – ubojstvom … pratimo unutarnja previranja o ljubomori i strasti te razmišljanja o životu koja nisu strana nikome od nas. Takav komorni mjuzikl forma je koja se u svijetu ne radi često … To je vrlo lijepo i ekskluzivno za svakog gledatelja u publici — jer je vrlo bliz
PREMIJERE
Juliana Nash/Julia Jordan: Ubojita balada
Redateljica: Nina Kleflin
Intrigantni mjuzikl za četvero mlađih glumaca i četvero muzičara napisale su dvije nagrađivane autorice iz New Yorka, Juliana Jordan i Julia Nash. Ubojita balada bila je prava senzacija na off Broadway sceni. Punokrvni triler, dramatična priča o ljubavnom trokutu koju ćemo izvoditi na Sceni Rogoz. U podjeli su Dea Presečki, Hana Hegedušić, Lovro Rimac i Robert Španić.
Premijera: 10. listopada 2025., Scena Rogoz
Mate Matišić: Bljesak zlatnog zuba
Redateljica: Snežana Trišić
Riječ je o jednom od najboljih kazališnih komada u novijoj hrvatskoj dramskoj književnosti. Prati dvije obitelji suočene s gastarbajterskim brakovima i njihovim posljedicama , tradicionalnim ulogama žene i muškaraca i politički turbulentnim vremenima. Sjajno napisani karakteri i prepoznatljive životne situacije postavljaju pred pitanje: koliko snage imamo da postanemo stvarni, autentični ljudi? Mate Matišić jedan je od najboljih hrvatskih dramatičara čije su brojne drame izvođene i nagrađivane u Hrvatsko ji inozemstvu.
Premijera: 24. listopada 2025., Velika scena
Simon Stone/Heiner Muller: Medeja
Redatelj: Martin Kušej
Koprodukcija / Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu/ Dubrovačke ljetne igre Slovensko narodno gledališče Maribor
Medeju će režirati jedan od vodećih europskih redatelja Martin Kušej koji je donedavno bio i direktor bečkog Burgtheatra. Kušej se odlučuje za tekstove Simonea Stonea i Heinera Mullera. Obojica autora tematiziraju Medeju čiji motivi u različitim vremenima razotkrivaju okrutne mehanizme svijeta. Medejinu drugost u rodnom, ali i socijalnom smislu, zanimljivu posebno u današnjem svijetu rastuće ksenofobije. Heiner Muller secira, reciklira i citira klasike, stvara tekst koji raskrinkava kazališni mehanizam, postavlja pitanje „Gdje smo pogriješili“? Podsjeća da je politički zadatak umjetnosti mobilizacija mašte.
Simon Stone je inspiriran istinitom pričom iz Kansasa 1990-ih, o ženi koja je ubila dvoje djece. Ponovo zamišlja drevnu dramu u suvremenom okruženju. Stone je cijenjeni australski glumac, redatelj i pisac koji istražuje temeljna ljudska pitanja interpretacijom klasičnih djela. Njegova Medeja izvorno postavljena 2014. s nizozemskim glumcima u Ivo van Hoveovom Internationaal Theatre Amsterdam izvedena je na pozornicama Londona, New Yorka, Amsterdama, Madrida uz izvrsne kritike.
Premijera: 29. studenog 2025., Velika scena
Engelbert Humperdinck: Ivica i Marica (OPERA ZA DJECU)
Koprodukcija HNK Varaždin i HNK Ivan pl. Zajc Rijeka
1881. godine dvadesetsedmogodišnji Engelbert Humperdinck postao je suradnik Richarda Wagnera u Bayreuthu. Dvije posljednje godine majstorovog života i intenzivne umjetničkesuradnje na Parsifalu neizbrisivo su označile umjetnički credo i stil mladog skladatelja. Deset godina poslije završava svoje remek-djelo, operu Ivica i Maricainspiriranu bajkom braće Grimm. Humperdinck je zadržao Wagnerov prokomponirani stil i leitmotive. Međutim, njegova opera-bajka (Märchenoper) poseže za dječjim pjesmama i popularnim melodijama kojima se ne zna podrijetlo i koje kao da su izgubljene u izmaglici vremena. Rezultat je zapanjujuća glazba, duboka poput jezera germanskih legendi, ali u isto vrijeme i neobično bliska jer doziva uspomene iz djetinjstva nakon kojih smo, odlutavši u šumu, upali u zamku vještičine kuće s medenjacima.
Premijera: prosinac 2025., Velika scena
Gaetano Donizetti: Maria Stuarda (OPERA)
Redatelj: Marin Blažević
Gaetano Donizetti često je crpio inspiraciju iz tragične sudbine velikih likova engleske renesanse. Žestoki obračun koji je i osoban i politički, a na kraju se pokazuje kobnim. Ova opera suprotstavlja Elizabetu I., englesku kraljicu, i Mariju Stuart, prognanu škotsku kraljicu, u žestokoj borbi koja se podjednako tiče moći koliko i ljubavi i moralne pravednosti. Skladatelj bel canta Donizetti stvorio je očaravajuću partituru za ovu operu koja je i melodična i duboko dirljiva, pružajući obilje emocionalnog intenziteta dok se odvija smrtonosni sukob između dviju povijesnih kraljica.
Maria Stuarda može se smatrati drugim dijelom triptiha koji počinje s Annom Bolenom (1830.), a završava s Robertom Devereuxom (1837.). Vladavine Henrika VIII. i Elizabete I. zajednička su nit u ova tri djela. Izvor libreta za Mariju Stuardu bila je drama koju je Schiller (1759.-1805.) posvetio toj fascinantnoj kraljici.
U varaždinskoj produkciji bit će angažirane vrhunske operne pjevačice Diana Haller i Anamarija Knego.
Grigor Vitez: Kako živi Antuntun
Proslavljena pjesmu koja je u posebnom pamćenju mnogih generacija. Dogodovštine neobičnog junaka koji u ludističkoj igri stvara vlastitu mogućnost za sreću. Otvara i pitanja našeg odnosa prema stvarnosti, maštanju. Antuntun poziva na preispitivanje naše percepcije stvarnosti i različitih utjecaja na razumijevanje svijeta.
Michele Pastorini /Yellowbizz Art Collective: Saloppete/Izlaz
Koprodukcija: Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu/ Yellowbiz Art Collective/ Cornelia Dance Company
Umjetnički kolektiv Yellowbiz Art Collective osnovan je kao rezultat povezanosti troje plesača- Michele Pastorini, Valentin Chou i Maria Matarranz tijekom godina suradnji. Dijeleći zajedničku viziju, žele pomaknuti granice suvremenog plesa, spajajući različite talente iz područja ne samo plesa i koreografije, već i vizualnih umjetnosti.
Izlaz je koreografsko istraživanje unutarnjih svjetova mašte koji nastaju u trenucima neizvjesnosti i čekanja. Smješten u jednostavan prostor čekaonice, projekt kontrastira statičnost i tišinu mjesta s eruptivnim nadrealnim vizijama koje proizvodi ljudski um kada traži bijeg. Koreografski materijal kreće se između svakodnevice i apsurda, između napetosti i poetične igre, pokazujući kako mašta postaje prva linija obrane od straha i tjeskobe.
Salopette
Ovaj plesni projekt kroz duet muškarca i žene istražuje odnose u različitim životnim fazama, otkrivajući kako se ljubav i partnerstvo mijenjaju kroz vrijeme. Kroz suvremeni ples i kazališne elemente gradi se predstava koja balansira intenzivnu tjelesnost, emocije i ironiju, stvarajući djelo koje je istodobno duboko i pristupačno. Predstava progovara o podršci, nježnosti i sukobu, o ljepoti i izazovima bliskosti, nudeći gledateljima prepoznatljive fragmente vlastitih iskustava, bez obzira jesu li živjeli cjeloživotno partnerstvo ili tek prolazne susrete.
William Shakespeare: Kralj Lear
Redatelj: Ivan Plazibat
Što je privlačnost Kralja Leara? Priča o trijumfu dobra nad zlom, ali i dramatično raspetljavanje snažne, ali duboko pogrešne osobnosti. Kralj Lear je tijekom dvadesetog stoljeća po brojnosti izvedbi nadmašio Hamleta. Intimna priča o čovjeku koji se ogoljava pred smrt istovremeno je i snažna priča o autoritetima, obiteljskim sukobima, roditeljskim grijesima. Shakesperaovi likovi su metafore i simboli ljudske prirode.
Marija Jurić Zagorka: Kamen na cesti
Redatelj: Paolo Tišljarić
Marija Jurić Zagorka (1873.-1957.), hrvatska književnica i novinarka, jedna je od najzanimljivijih žena u našoj modernoj povijesti. Napisala je veliki korpus popularnih povijesnih romana. Njezine drame i adaptacije punile su kazališne dvorane, a njezino britko novinarsko pero seciralo je društvenu i političku stvarnost onog vremena. Usprkos tome ugnjetavana, ostavljena i zaboravljena – sudbina žene koja se bori s nepravednim sustavom. U svom autobiografskom romanu “Kamen na cesti“ Zagorka tematizira svoje djetinjstvo, školovanje, brak i karijeru. Pod pseudonimom Mirjana pušta nas u najintimniji prostor svoje duše. Ova dirljiva priča govori o ženi kojoj život nije pružio puno toga lijepoga, ali je ni prepreke, ni predrasude nisu zaustavljale u tome da bude svoja – slobodna i autentična. Sva nepravda, nesreća i zlo opisani u romanu bili bi teret i za izmišljenu junakinju, a kamoli za stvarnu djevojčicu i ženu koja se sa svim tim nosila u daleko nepovoljnijoj društvenoj situaciji od današnje. Za varaždinsku publiku, predstavu o kompleksnoj Zagorkinoj umjetničkoj, novinarskoj i političkoj ličnosti na scenu postavlja redatelj Paolo Tišljarić u suradnji s dramatičarkama Ladom Kaštelan i Antonelom Tošić. Rečenica s kojom Zagorkin roman završava, naša predstava počinje: “ Kamen sa ceste skotrljao se u nepovrat. Nitko ga nije zamijetio.“ – predstava o ženi koja je ostavila neizbrisiv trag.
