U godini Marka Marulića, u kojoj obilježavamo 500. obljetnicu smrti oca hrvatske književnosti, prvi premijerni naslov nove sezone Hrvatskoga narodnog Kazališta u Zagrebu opera je hrvatskog skladatelja i akademika Frane Paraća – Judita.
U režiji Snježane Banović i pod dirigentskim vodstvom Ivana Josipa Skendera i Davora Kelića, suvremena opera Judita premijerno će biti izvedena 4. listopada.
Marulićeva i Paraćeva Judita tematizira priču preuzetu iz biblijske Knjige o Juditi, lijepoj udovici iz Betulije (Dubravka Šeparović Mušović/Sofija Petrović) koja odlučuje zavesti i ubiti asirskog vojskovođu Oloferna (Ivica Čikeš/Matija Meić) i tako spasiti židovski narod. U taboru asirske vojske ona nagovara Oloferna da osvoji Betuliju, a Oloferno, zaslijepljen Juditinom ljepotom i mudrošću, za nju priređuje zabavu. Ostavši sama s Olofernom, Judita ga ubija njegovim mačem, uzevši kao dokaz Olofernovu glavu. Juditu, najsjajniji dragulj naše književnosti, koju Marulić predstavlja kao primjer narodu da osvijeste što može učiniti vjera u Boga i pravdu, u vrijeme opasnosti od prodora Turaka, Parać je napisao u dva čina i sedam slika.
Skladatelj Parać, uz pomoć nekadašnje dramatizacije Judite Marina Carića a u suradnji s Tonkom Maroevićem, je i libretist, ujedinivši time nekadašnji Wagnerov ideal skladatelja-libretista.
Judita je i svojevrsni raritet među suvremenim hrvatskim operama, ne samo po recepciji publike, već i po broju izvedbi koje su uslijedile nakon praizvedbe.
Juditu u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu publika može gledati 5., 8. i 12. listopada. Ulaznice kupite OVDJE.
Nakon premijerne izvedbe opere Judita, u subotu 5. listopada u 10 sati predstavit će se publici i novi svečani zastor Judita autora Zlatka Kauzlarića Atača povodom 500. obljetnice smrti Marka Marulića, te uz stručno predavanje dr.sc. Zdravka Blažekovića.
Ulaz je slobodan za sve posjetitelje.
Popratno
Ansambl Dialogos i Katarina Livljanić izvest će u nedjelju u foajeu u 20 sati glazbenu monodramu Judita biblijske pripovijesti renesansne Hrvatske prema tekstu Marka Marulića.
U glazbenom smislu, ovaj je projekt rekonstrukcija, uz korištenje gregorijanskih, beneventanskih i glagoljskih izvora srednjovjekovne Dalmacije, te proučavanje glagoljaškog pjevanja u usmenoj tradiciji. Tekst Judite opstaje bez glazbe, ali njegova metrička struktura odgovara malome broju arhaičnih glagoljskih napjeva koji su se koristili za pripovijedanje u srednjovjekovnoj Dalmaciji, često u kontekstu izrazito emotivnih i dramatičnih pjesama vezanih uz Muku ili obrede Velikog tjedna. Sam tekst upućuje i na tekstove koji se pjevaju u liturgijskim uredima, pa je zadatak rekonstrukcije bio pronaći u srodnim glazbenim izvorima (dalmatinskim i južnotalijanskim) napjeve koji odgovaraju prijedlozima izvornog teksta. U ovom istraživanju bilo je potrebno proučiti najarhaičnije slojeve onoga što se naziva glagoljaškim napjevom. Taj liturgijski repertoar, pjevan na domaćem narodnom jeziku (hrvatskom crkvenoslavenskom), iako je zapravo pripadao rimskom obredu, sačuvan je u rukopisima pisanim glagoljicom, korištenom u srednjovjekovnoj Hrvatskoj. Pisani izvori spominju postojanje ovog pjevanja u Dalmaciji već u 11. stoljeću, u krugovima svećenika koji nisu govorili latinski. Ipak, posebnost glagoljaškoga repertoara, koji se prenosi usmeno, jest njegova opstojnost do danas na nekoliko mjesta uz hrvatsku obalu, na dalmatinskim otocima i u Istri.
U ovoj glazbenoj monodrami Juditu i Holoferna, sa svim personificiranim demonima koji nastanjuju unutarnji svijet njihovih umova, izvodi ženski glas u više uloga i širokog spektra vokalnih nijansi, gusle, lirica i arhaične frule. Oni zajedno grade priču koja se odvija u sve većoj emocionalnoj gustoći, transponirajući ovu drevnu priču, sa svojim snažnim i nostalgičnim dalmatinskim melodijama, u intrigantan kazališni kontekst.
Uoči premijerne izvedbe održana je izložba naslovljena Judita — jučer, danas, sutra, ukazujući na bezvremensko značenje različitih inkarnacija Judite i na tretman njezina fenomena u više medija.
U ponedjeljak, 30. rujna u foajeu HNK-a u Zagrebu izložena je glazbena partitura Paraćeve Judite, kostimografske skice ugledne kostimografkinje Dženise Pecotić izrađene za istoimenu predstavu te scenografske skice u autorstvu svestrana umjetnika Zlatka Kauzlarića Atača.
